Francuska

Étretat: bijele litice i kameni lukovi Normandije

Étretat: bijele litice i kameni lukovi Normandije

Étretat u Normandiji poznat je po bijelim liticama i kamenim lukovima. Upoznajte nastanak obale, Monetove motive i savjete za posjet.

Étretat je obalno mjesto u Normandiji, na francuskoj strani kanala La Manche. Njegovu šljunčanu plažu omeđuju bijele litice, a u moru uz njih stoje prirodni lukovi i izdvojena kamena igla. Obala je poznata kao Côte d’Albâtre, odnosno Alabastrena obala. Naziv se odnosi na svijetle stijene koje obilježavaju ovaj dio normandijskog krajolika.

Pogledi na Étretat često se povezuju s Claudeom Monetom i književnim pustolovinama Arsènea Lupina. Iza tih poznatih motiva nalazi se mjesto koje je živjelo od ribarstva, zatim postalo ljetovalište i privuklo slikare, pisce i goste iz velikih gradova. More, kiša i odroni i dalje mijenjaju obrise litica.

Étretat ukratko

  • Država: Francuska
  • Regija: Normandija
  • Obala: Côte d’Albâtre, Alabastrena obala
  • More: kanal La Manche
  • Poznati lukovi: Porte d’Aval, Porte d’Amont i Manneporte
  • Plaža: šljunčana, između litica Amont i Aval
  • Slikarska veza: Claude Monet i njegove slike litica
  • Književna veza: Maurice Leblanc i Arsène Lupin

Tri luka i izdvojena kamena igla

Kad se s gradske plaže gleda prema moru, Porte d’Aval nalazi se lijevo, a Porte d’Amont desno. Uz Aval se uzdiže Aiguille, uska stijena odvojena od glavne litice. Luk je otvor u masi stijene, dok igla stoji samostalno u moru.

Manneporte je još jedan veliki luk, smješten dalje, s druge strane Porte d’Aval. Njegove su dimenzije nadahnule Guya de Maupassanta da ga usporedi s otvorom ispod kojega bi mogao proći brod s razapetim jedrima. Usporedba opisuje monumentalnost luka. Ime Manneporte pojavljuje se i u naslovima Monetovih slika, pa se pojedini dijelovi ove obale mogu prepoznati u muzejskim zbirkama daleko od Normandije.

Litice nastavljaju nizati različite oblike i izvan tih najpoznatijih motiva. Uz obalu se izmjenjuju izbočeni dijelovi stijena, lukovi i uspravni ostaci odvojeni od kopna. Na njih utječu isti procesi koji povlače obalnu crtu prema unutrašnjosti. Današnji obrisi zato predstavljaju jednu fazu u dugoj povijesti obale, a ne njezin konačan oblik.

Kako nastaju bijele stijene i tamni oblutci

Stijene ovog dijela Pays de Cauxa potječu od naslaga koje su se taložile u nekadašnjem moru. Svijetla kreda povezana je s vapnenačkim ostacima morskih organizama, a u njoj se pojavljuje kremen. Kasnije promjene razine mora i kopna izložile su naslage djelovanju vremenskih uvjeta i valova.

More podlokava obalu, dok kišnica prodire u stijenu. Smrzavanje i odmrzavanje dodatno pridonose njezinu trošenju. Dijelovi litica odlamaju se i padaju, pa se rub postupno povlači. I veliki, naizgled čvrsti odsječci podložni su tim promjenama, zbog čega stajanje uz podnožje ili sam rub nije sigurno.

Kremen oslobođen iz stijene valovi obrađuju i zaobljuju u oblutke. Šljunčani pojas na plaži ima važnu zaštitnu ulogu: ublažava udare valova na obalni nasip i smanjuje opasnost od prodora mora u mjesto. Odnošenje oblutaka nije dopušteno. Oblutci zajedno tvore prirodni sloj između mora i izgrađene obale.

Od ribarskih čamaca do morskog ljetovališta

Plaža je stoljećima služila ribarima. Čamci su se izvlačili na obalu pomoću vitla, a tragovi takve opreme sačuvani su uz obalno šetalište. Na plažu su dolazile i pralje, koristeći vodu koja je izbijala iz podzemnog toka. Oprano rublje sušilo se na oblutcima, koji su se nekoć prikupljali i kao građevni materijal.

Od sredine 19. stoljeća sve su brojniji gosti iz Pariza i Engleske. Među njima su bili industrijalci, bankari i trgovci, a uz more nastaju kupališne kabine, hoteli, vile i kasino. Slikari i pisci dodatno su širili glas o Étretatu. Na mjestu dotadašnjeg rada i ribolova razvijao se i drukčiji odnos prema moru, vezan uz odmor i kupanje.

Iznad obale nalazi se kapela Notre-Dame-de-la-Garde, povezana s pomorcima i ribarima. Prva kapela blagoslovljena je 1856., a materijal za gradnju donosili su sami pomorci. Uništena je tijekom njemačke okupacije 1942. i obnovljena 1950. Kameno pročelje ukrašavaju izljevi u obliku ribljih glava, a dvostrešni krov pokriven je škriljevcem. Službeni turistički ured navodi da se kapela razgledava izvana.

Monetove litice u muzejima

Claude Monet u Étretat se vraćao više puta. Tijekom veljače 1883. naslikao je niz pogleda na plažu i okolne stijene. Veliki kameni luk ispunjava sliku „The Manneporte (Etretat)”. Djelo čuva njujorški Metropolitan Museum of Art. Dva sitna ljudska lika pod njim naglašavaju veličinu stijene.

Moneta su zanimale promjene svjetla i boje na istom motivu u različitim dijelovima dana. Ponavljanje litica na njegovim platnima prethodilo je kasnijim slikarskim serijama. Zbirci Musée d’Orsay pripada „Etretat, la Manneporte, reflets sur l’eau”, slika datirana oko 1885. godine. Obala je tako zabilježena u više zasebnih radova, s različitim osvjetljenjem i odnosom stijene prema moru.

Musée d’Orsay povezuje Monetove boravke i s Maupassantom, koji je tada živio u Étretatu i smještao ovamo svoje pripovijetke. Slikarstvo i književnost dijelili su isti krajolik, ali su ga prenosili različitim sredstvima.

Arsène Lupin i Šuplja igla

Maurice Leblanc povezao je Étretat s Arsèneom Lupinom, svojim izmišljenim pustolovom i gospodinom provalnikom. U romanu „L’Aiguille creuse”, u prijevodu „Šuplja igla”, obalna stijena postaje dio zagonetke o skrivenom blagu. Riječ je o književnom zapletu.

Leblancova kuća Clos Lupin u mjestu povezana je s interpretacijom njegova književnog svijeta. Ondje je uređen scenografski obilazak koji spaja pisca i njegova junaka. Ta veza objašnjava zašto se Lupinovo ime susreće uz fotografije litica, iako lik ne pripada stvarnoj povijesti ribarskog naselja.

Savjeti za putnike

Za obalu su praktične zatvorene cipele s potplatom koji dobro prianja, lagana jakna protiv vjetra i zaštita od kiše. Na šljunku se krećite sporije, a za fotografiranje se zaustavite na stabilnom mjestu. Za kadar nema potrebe prelaziti ograde ili prilaziti rubu litice; ostanite na otvorenim označenim putovima.

Šetnja ispod litica i pristup prolazu Trou à l’Homme zabranjeni su zbog sigurnosti. Oseka ne ukida te zabrane. Prije dolaska korisno je provjeriti obavijesti o pristupu i vremenu na službenoj stranici turističkog ureda, a na licu mjesta slijediti postavljene oznake. Oblutke ostavite na plaži i ponesite vrećicu za vlastiti otpad.

  • Zrakoplovna putovanja

  • Autobusna putovanja

  • Putovanja brodom

Prijavite se na newsletter

Koristeći ovaj formular, dajete privolu da Idea putovanja d.o.o. (sjedište: Ulica Maksa Puša 11/1, Samobor, OIB: 21344819267) može koristiti vašu e-mail adresu za povremeno slanje novosti, posebnih ponuda i promotivnih obavijesti (poznato i kao „newsletter“). U bilo kojem trenutku možete povući svoju privolu klikom na Odjavi se link ili tako da nas kontaktirate na e-mail [email protected].

Preporučujemo putno osiguranje

Preporučujemo putno osiguranje: osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i bolesti na putovanju, oštećenja i gubitka prtljage, dragovoljno zdravstveno osiguranje za vrijeme puta i boravka u inozemstvu, osiguranje za slučaj otkaza putovanja te osiguranje kojim se osiguravaju troškovi pomoći i povratka putnika u mjesto polazišta u slučaju nesreće i bolesti. Pročitaj više

Izrada ove stranice sufinancirana je iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u okviru programa "Konkurentnost i kohezija" te Programa dodjele potpora male vrijednosti namijenjenih poboljšanju konkurentnosti i učinkovitosti MSP.