Giverny: Monetova kuća, cvjetni vrt i ribnjak s lopočima

Claude Monet bio je francuski slikar i jedan od vodećih predstavnika impresionizma, poznat po slikama krajolika i lopoča. U Givernyju, selu u Normandiji, živio je od 1883. do smrti 1926. godine. Njegova ružičasta kuća, cvjetne gredice i vodeni vrt danas zajedno pričaju o slikaru koji je velik dio svojeg okoliša sam oblikovao. Jezerce s lopočima i zeleni japanski most postali su motivi njegovih slika, a iza njih stoje godine sadnje, proširivanja posjeda i pažljivog održavanja.

Monetov vrt ima dvije različite cjeline: Clos Normand ispred kuće te vodeni vrt na zemljištu koje je kupio kasnije. Kuća donosi još jednu stranu posjeta, od prostora nekadašnjeg ateljea do žute blagovaonice i plave kuhinje.

Giverny ukratko

• Smještaj: Normandija, Francuska
• Monetov dolazak: 1883. godine
• Kupnja kuće: 1890. godine, nakon razdoblja najma
• Početak vodenog vrta: 1893. godine, kupnjom dodatnog zemljišta
• Monetov život u selu: od 1883. do 1926. godine
• Dvije vrtne cjeline: Clos Normand i vodeni vrt
• Otvaranje posjeda javnosti: 1980. godine, nakon restauracije
• Prepoznatljiv motiv: zeleni japanski most iznad ribnjaka s lopočima

Od unajmljene kuće do vlastitog krajolika

Monet se u Giverny doselio s obitelji kao najmoprimac. Kuću sa zelenim kapcima i ružičastom žbukom unajmio je od Louisa Josepha Singeota, zemljoposjednika i vinogradara. Kad ju je vlasnik nekoliko godina poslije odlučio prodati, slikar ju je želio zadržati. O kupnji je pisao trgovcu umjetninama Paulu Durand-Ruelu, od kojega je tražio novac potreban za taj pothvat.

Kupoprodaja je zaključena 17. studenoga 1890. u Vernonu. Vlasništvo mu je omogućilo da nastavi uređivati posjed prema svojim zamislima. Ugovor bilježi jedan atelje uz zapadni kraj kuće; drugi je Monet sagradio 1897. godine. Monet je posjed mijenjao i prilagođavao svojim slikarskim potrebama.

Monet je iz Givernyja odlazio i na slikarska putovanja. Pismima je pratio što se događa s obitelji i cvijećem, a na imanju je primao prijatelje i posjetitelje. Vrt je zahtijevao trajnu brigu.

Clos Normand: cvijeće umjesto voćnjaka

Ispred kuće Monet je zatekao približno hektar vrta s voćnjakom jabuka i povrtnjakom. Središnja staza vodila je od ulaza prema kući, a uz nju su rasla stabla čempresa i smreke. Gredice su bile omeđene šišanim šimširom. Slikar je taj raspored postupno preoblikovao u cvjetni vrt.

Šimšir je uklonjen, a smreke su zamijenili metalni lukovi. Središnju stazu prate ruže i dragoljubi. Umjesto jabuka posađene su i japanske trešnje te marelice, dok su tlo ispunile gredice s tulipanima, perunikama, makovima i božurima. Monet je u dijelu vrta slagao pravokutne površine jedne boje, povezujući vrtlarstvo sa svojim poznavanjem slikarske kompozicije.

Clos Normand nema uvijek istu cvjetnu sliku. Biljke se izmjenjuju kroz sezonu, a vrtlari održavaju raspored i nasade. Fotografija određenog cvijeta zato nije obećanje onoga što ćete zateći tijekom svojeg posjeta.

Vodeni vrt i zeleni japanski most

Godine 1893. Monet je kupio zemljište ispod Clos Normanda, s druge strane tadašnje željezničke pruge. Preusmjeravanjem malog rukavca rijeke Epte oblikovan je ribnjak. Taj se dio posjeda kasnije proširivao, a lopoči su postali jedan od njegovih najvažnijih slikarskih motiva.

Japanski most podignut je u osi središnje staze cvjetnog vrta. Monet ga je obojio zeleno. Oko vode je birao biljke koje su stvarale drukčiji ugođaj od otvorenih cvjetnih gredica: bambus, ginko, javor i žalosne vrbe. Muzej impresionizama navodi da je obojene lopoče nabavljao iz rasadnika Latour-Marliac.

Zanimanje za vodu prethodilo je Givernyju. Monet je slikao odraze i tijekom rada na plovećem ateljeu te na nizozemskim kanalima. Ovdje je, međutim, mogao stvarati vlastiti motiv i dugo mu se vraćati. Jedan se vrtlar posebno brinuo o vodenom vrtu, uklanjajući odumrlo lišće s površine.

Kuća u kojoj su boje dio svakodnevice

U prizemlju se nalaze mali plavi salon, ostava i nekadašnji prvi atelje. Salon je služio čitanju, a u ostavi su se čuvali čaj, ulje, začini i jaja. U ateljeu danas vise reprodukcije slika, raspoređene kako bi se približio izgled prostorije iz Monetova vremena. Kuća stoga prikazuje obnovljen životni prostor, uz jasnu razliku između predmeta i reprodukcija umjetnina.

Stubište vodi prema privatnim sobama na katu. Monetova spavaća soba ponovno je uređena 2013. godine. Na katu su i sobe njegove druge supruge Alice te Blanche Hoschedé-Monet, njezine kćeri i Monetove pokćerke. Blanche je udajom za njegova sina Jeana postala i njegova snaha. U blagovaonici žuti zidovi i namještaj okružuju japanske grafike, dok su u vitrinama keramički servisi. Kuhinju obilježavaju plave pločice iz Rouena, veliki štednjak i bakreno posuđe.

Predmeti za čaj, objedovanje i kuhanje vraćaju posjed njegovoj kućnoj namjeni. Boje koje izvana povezujemo s cvijećem ovdje se pojavljuju na zidovima, namještaju i posuđu.

Obnova posjeda i slikarstvo izvan vrta

Nakon Monetove smrti kuću je naslijedio njegov sin Michel. O njoj se brinula Blanche, koja je ondje živjela do smrti 1947. godine. Posjed je potom propadao, a Michel ga je 1966. ostavio Akademiji lijepih umjetnosti. Gérald Van der Kemp pokrenuo je veliku obnovu 1977., uz potporu američkih donatora. Javnost je vrt prvi put mogla posjetiti 1980. godine.

Za razumijevanje Monetovih „Lopoča” važna je i pariška Orangerie. Ondje se osam velikih kompozicija nalazi u dvjema ovalnim dvoranama zamišljenima prema slikarevoj koncepciji. Prikazuju odraze neba i vegetacije te grane vrba uz vodu. Giverny čuva prostor iz kojega je motiv nastao, dok se ta cjelina slika razgledava u Parizu.

U samom selu djeluje zaseban Musée des impressionnismes Giverny. Otvoren je 2009. godine i bavi se impresionizmom, njegovim ishodištima i utjecajem na kasniju umjetnost. Ima vlastite izložbe i zbirku. Posjet tom muzeju razlikuje se od razgleda Monetove kuće i vrtova, pa njegov aktualni program provjerite zasebno.

Savjeti za putnike

Za vrtove odaberite udobnu obuću i odjeću prema prognozi. Ponesite laganu zaštitu od kiše ili sunca, a pri fotografiranju ostavite staze prohodnima. Cvatnju nemojte vezati uz jednu fotografiju ili točan datum. Kuća i vrtovi primaju posjetitelje sezonski, pa prije polaska provjerite razdoblje otvaranja i rezervaciju na službenoj stranici.

Pristupačnost kuće i vrtova razlikuje se: vrtovi su dostupni osobama smanjene pokretljivosti, dok kuća nije pristupačna invalidskim kolicima. Za odgovarajući ulaz i pomoć javite se osoblju. Dođite s manjom torbom jer velika prtljaga nije dopuštena, a spremišta za nju nema. Piknik, slikanje i crtanje na posjedu nisu dopušteni; fotografiranje uskladite s oznakama i uputama na licu mjesta.