Galeries Lafayette u Parizu: staklena kupola, dizajn i avion na krovu

Galeries Lafayette na pariškom Boulevardu Haussmann spajaju povijest trgovine s arhitekturom koja privlači pogled i bez interesa za kupovinu. Središnja kupola iz 1912. pretvara atrij u prostor obojenog svjetla, a krovna terasa otvara drukčiju perspektivu grada. Iza poznatog imena stoje mala početna trgovina, umjetničke radionice i neobičan zrakoplovni pothvat.

Galeries Lafayette ukratko

• Država: Francuska
• Grad: Pariz
• Lokacija: Boulevard Haussmann
• Prva trgovina: 1894.
• Osnivači: Théophile Bader i Alphonse Kahn
• Kupola: 1912., visina 43 metra
• Radionice La Maîtrise: od 1922.
• Zanimljivost: Jules Védrines sletio je na krov 1919.

Galeries Lafayette od male trgovine do velikog atrija

Rođaci iz Alsacea Théophile Bader i Alphonse Kahn udružili su se 1893., a prvu trgovinu otvorili 1894. na adresi 1 rue Lafayette. Početni prodajni prostor imao je samo 70 četvornih metara. Te dvije godine označavaju različite korake iste priče: osnivanje pothvata i otvaranje trgovine.

Uspjeh je omogućio širenje na okolne nekretnine, a velika preobrazba kulminirala je kupolom. Bader je želio raskošan trgovački ambijent u kojem bi obilje robe bilo predstavljeno pod toplim svjetlom. Arhitekt Ferdinand Chanut takvu je zamisao povezao s prostranim središtem zgrade i umjetnički oblikovanim detaljima.

Središnji atrij povezuje katove robne kuće. Balkoni se nižu oko njega, a kupola zatvara pogled prema gore. Arhitektura je tako vidljiva i tijekom običnog prolaska među odjelima.

Kupola Galeries Lafayette i umjetnost obojenog stakla

Kupola doseže ukupnu visinu od 43 metra, a njezina metalna konstrukcija povezana je s betonskim osloncima. Jacques Grüber oblikovao je vitraje, Louis Majorelle željezne elemente balkona i velikog stubišta, a Édouard Schenck metalne dijelove same kupole. Precizno razdvajanje njihovih uloga pokazuje koliko je različitih znanja bilo potrebno za jedinstven dojam prostora.

Staklene plohe tvore veliki cvjetni uzorak u 10 svijetlih dijelova, na ukupno približno 1.000 četvornih metara. Kupola pripada secesijskoj, odnosno Art Nouveau baštini robne kuće. Boja stakla sudjeluje u osvjetljenju pozlaćenih balkona, pa je svjetlost jedan od materijala kojima je oblikovan interijer.

Cvjetni uzorak kupole sastavljen je od brojnih staklenih polja i metalnih spojeva. Iz donjih etaža vidi se cjelina, a s viših galerija pojedini dijelovi i balkonske ograde dolaze bliže oku.

Galeries Lafayette kroz rat i obnovu staklene kupole

Tijekom Drugog svjetskog rata stakleni dijelovi kupole uklonjeni su zbog opasnosti da se pri bombardiranju razbiju. Unatoč označavanju, dio vitraja poslije nije pronađen te su praznine nadomještene bijelim staklom. Izgled kupole stoga nije jednostavno nepromijenjen ostatak godine njezina nastanka.

Velika obnova dovršena je u proljeće 2021., nakon radova duljih od dvije godine. U obnovi je sudjelovala Maison du Vitrail, uz čišćenje sačuvanih stakala i obnovu olovnih spojeva. To podsjeća da očuvanje takve konstrukcije uključuje i sitne veze među plohama, a ne samo dojmljivu vanjsku sliku.

Promijenjeni su i drugi dijelovi interijera: monumentalno stubište s Majorelleovom ogradom uklonjeno je 1974. godine. Stare fotografije zato ne prikazuju uvijek raspored koji se može prepoznati danas. Usporedba povijesnih snimaka s palačom trgovine otkriva razvoj prostora koji se morao prilagođavati svojoj namjeni.

Dizajn u Parizu i nasljeđe radionica La Maîtrise

Veza Galeries Lafayette s oblikovanjem predmeta dobila je posebno poglavlje 1922., kada su pod vodstvom Mauricea Dufrênea osnovane radionice La Maîtrise. Stvarale su moderan namještaj za robnu kuću, povezujući umjetničku zamisao s predmetima svakodnevne uporabe. U toj se priči pojavljuju i rana ostvarenja Charlotte Perriand, Sergea Mouillea te braće Adnet.

Moda se u Galeries Lafayette nije odnosila samo na odjeću. Oblik stolca ili uzorak tkanine također su predstavljali ukus svoga vremena. Radionice La Maîtrise tako su zamisli dizajnera prenosile u predmete za svakodnevni život.

Baština radionica bila je predmet izložbe Savoir Faire Savoir 2019., koja je arhivske motive povezala sa suvremenim stvaralaštvom. Novi uporabni predmeti nastajali su u suradnji umjetnika i obrtnika, a biljni motiv poslužio je kao polazište. To je primjer kako se povijest dizajna može nastaviti novim radom, umjesto da ostane samo u katalogu starih proizvoda.

Avion na krovu Galeries Lafayette i pogled na Pariz

Dana 19. siječnja 1919. Jules Védrines sletio je zrakoplovom Caudron G III na krov Galeries Lafayette. Poletio je iz Issy-les-Moulineauxa i prihvatio izazov koji je robna kuća ranije postavila kao promidžbeni pothvat. Let je izveden unatoč zabrani pariške prefekture, pa je pilot uz nagradu dobio i kaznu.

Slijetanje je povezalo rani zrakoplovni pothvat s oglašavanjem robne kuće. Krov koji je danas poznat kao vidikovac tada je poslužio kao odredište leta, uz rizik koji objašnjava i zabranu vlasti.

Krovna terasa nalazi se na osmom katu i otvara pogled prema pariškim krovovima, Eiffelovu tornju, Operi Garnier i Sacré-Cœuru. Blizina Opere omogućuje usporedbu dvaju različitih monumentalnih prostora, kazališnoga i trgovačkoga. Udaljenije znamenitosti zatim pomažu povezati taj dio grada sa širom pariškom panoramom.

Savjeti za putnike

Pri fotografiranju kupole vrijedi slijediti upute osoblja i ostati unutar prostora dostupnih posjetiteljima, bez naginjanja preko ograda. Promjena kata mijenja i kadar: s niže razine lakše obuhvaćate cijeli atrij, a s više se približavaju vitraji i balkonski ukrasi. Pri zaustavljanju je korisno ostaviti slobodan prolaz kupcima.

Krovna terasa može biti zatvorena zbog vremenskih uvjeta, pa njezinu dostupnost vrijedi provjeriti prije nego što plan posjeta vežete uz pogled s krova. Aktualne informacije donosi službena stranica Galeries Lafayette Haussmann.