Latinska četvrt i Panteon: šetnja do Luksemburškog vrta

Latinska četvrt u Parizu dobila je ime po jeziku kojim se stoljećima poučavalo. Njezina je jezgra u petom arondismanu, na lijevoj obali Seine, a dio četvrti proteže se i u šesti. U jednoj šetnji možete povezati Sorbonne, pariški Panteon i Luksemburški vrt, uz posjet kripti ili predah među vrtnim stazama.

Za početak možete odabrati bulevar Saint-Michel, zatim skrenuti prema Sorbonni i nastaviti do Panteona. Rue Soufflot povezuje područje spomenika s Luksemburškim vrtom. Razgled pročelja i šetnja ulicama mogu se povezati bez ulaska u zgrade; za kriptu Panteona ili obilazak Sorbonne treba napraviti zaseban plan posjeta.

Latinska četvrt ukratko

• Država: Francuska
• Grad: Pariz
• Položaj: lijeva obala Seine, pretežno peti arondisman
• Glavne točke: Sorbonne, Panteon i Luksemburški vrt
• Za predah: staze i stolci u Luksemburškom vrtu
• Zanimljivost: Joséphine Baker u Panteonu ima kenotaf, pa njezino odavanje počasti nije značilo prijenos tijela u kriptu

Latinska četvrt i Sorbonne: ime koje je ostavio latinski

Srednjovjekovni nastavnici i studenti služili su se latinskim kao zajedničkim jezikom. Po tome je Quartier latin dobio ime. Sveučilišne ustanove i danas određuju ovaj dio Pariza, uz knjižare, kina i kafiće. Među njima su Sorbonne i Collège de France.

Robert de Sorbon osnovao je 1253. kolegij koji je pružao smještaj siromašnim studentima. Po njegovu je imenu nastala Sorbonne, osobito povezana s teološkim studijem. Tijekom stoljeća zgrade su se mijenjale: u 17. stoljeću kompleks je pregrađen prema projektu Jacquesa Lemerciera za kardinala Richelieua, a nova velika obnova uslijedila je potkraj 19. stoljeća.

Sorbonne i danas ugošćuje ustanove visokog obrazovanja i istraživanja, a u njoj su i Rektorat te Kancelarija pariških sveučilišta. Povijesno ime tako obuhvaća više od jedne današnje institucije.

Ako vas zanima unutrašnjost, provjerite službene vođene posjete i rezervaciju. Obična šetnja Latinskom četvrti ne uključuje slobodan ulazak u sveučilišne prostorije. Za kraći boravak dovoljno je ostati na javnim ulicama i povezati vanjski izgled Sorbonne s njezinom obrazovnom poviješću.

Pariški Panteon: od crkve do nacionalnog spomenika

Pariški Panthéon stoji na uzvisini Sainte-Geneviève. Nastao je kao crkveni projekt: Luj XV. zavjetovao se tijekom bolesti 1744. da će podignuti novu crkvu posvećenu svetoj Genovevi. Projekt je povjeren Jacquesu-Germainu Soufflotu, a kamen temeljac položen je 1764. godine. Građevina ima tlocrt grčkoga križa i trostruku kupolu.

Francuska revolucija promijenila joj je namjenu. Godine 1791. određena je za počivalište osoba kojima nacija odaje posebno priznanje. Tijekom 19. stoljeća crkvena i memorijalna uloga više su se puta izmjenjivale, a pogreb Victora Hugoa 1885. označio je konačno učvršćenje Panteona kao nacionalnog spomenika.

Ta promjena pomaže razumjeti unutrašnjost: u istom prostoru nalaze se slikani prizori povezani sa svetom Genovevom i francuskom kršćanskom poviješću te obilježja nacionalnog sjećanja. Prije silaska u kriptu vrijedi se zadržati u glavnom prostoru, gdje se vidi crkveno podrijetlo građevine.

Ondje je i Foucaultovo njihalo. Léon Foucault 1851. u Panteonu je javno pokazao pokus kojim se demonstrira Zemljina rotacija. Današnji postav podsjeća na taj eksperiment.

Kripta Panteona i imena kojima se odaje počast

U kripti su, među ostalima, Voltaire, Jean-Jacques Rousseau, Victor Hugo, Émile Zola i Marie Curie. Ovdje se počast povezuje s doprinosom francuskoj znanosti, književnosti, javnom životu i drugim područjima.

Marie Curie prenesena je u Panteon 1995. i bila je prva žena kojoj je ta čast pripala zbog njezinih vlastitih zasluga. Nije bila prva žena čiji su se posmrtni ostaci nalazili u građevini.

Nisu sve osobe kojima Panteon odaje počast ovdje i pokopane. Joséphine Baker ima kenotaf, odnosno simboličan grob, dok je Aimé Césaire obilježen natpisom.

Luksemburški vrt i fontana Medici

Luksemburški vrt nastajao je u 17. stoljeću na zemljištu koje je postupno okupljala Marija Medici. Njegov današnji raspored rezultat je i kasnijih promjena, osobito onih u 19. stoljeću. Staze, stolci i skulpture omogućuju drukčiji završetak šetnje nakon sveučilišnih pročelja i unutrašnjosti Panteona.

Posebno je zanimljiva fontana Medici, nastala oko 1630. kao arhitektonska kompozicija nalik talijanskim nimfejima. Dugi bazen ispred nje oblikovan je tek u 19. stoljeću. Zbog gradskih radova fontana je 1862. premještena, a arhitekt Alphonse de Gisors oblikovao je novi bazen. Skulpturalna skupina Augustea Ottina također pripada toj preobrazbi.

Dugi bazen vodi pogled prema niši fontane. Fontana je dobar izbor ako želite izdvojiti jednu vrtnu znamenitost umjesto obilaziti svaku stazu. Za dulji predah potražite stolce; travnjaci nisu općenito namijenjeni slobodnom kretanju, pa pratite oznake na licu mjesta.

Savjeti za putnike

Odlučite želite li prvenstveno šetnju četvrti ili i unutrašnjost Panteona. Za spomenik provjerite dostupnost prostora i uvjete posjeta na službenoj stranici Panteona. Nemojte računati da razgled glavnog prostora i kripte automatski uključuje panoramski pogled.

Posjet Sorbonni dogovara se zasebno preko službene stranice za obilazak. U Luksemburškom vrtu provjerite kartu ulaza i aktualne uvjete na stranici vrta, osobito ako šetnju ostavljate za kraj dana. Vrt se zatvara, a pristup se mijenja sa sezonom.

Za susret nakon slobodnog vremena odaberite točan ulaz u vrt ili adresu uz bulevar Saint-Michel. Naziv Latinska četvrt označuje cijelo područje, pa nije dovoljno precizna točka sastanka.