Versailles - od lovačke kolibe do palače koja je promijenila Francusku

Versailles u brojkama

• Država: Francuska
• Grad: Pariz
• Lokacija: Sjeverni dio grada, 18. arondisman
• Nadmorska visina: 130 metara – najviša točka Pariza
• Stil bazilike: Rimsko-bizantski
• Početak gradnje: 1875. godina
• Posveta: 1919. godine, nakon Prvog svjetskog rata
• Materijal: Bijeli kamen travertin iz Château-Landona
• Posebnost: Kamen se prirodno čisti kišom – bazilika uvijek ostaje bijela
• Status: Jedno od najposjećenijih svetišta u Francuskoj (11 milijuna posjetitelja godišnje)
• Umjetnička baština: Picasso, Toulouse-Lautrec, Renoir, Van Gogh, Dalí

Od lovačke kolibe do kraljevske palače

Danas sinonim za raskoš i umjetnost, Versailles je započeo kao skromna lovačka koliba koju je 1623. izgradio kralj Louis XIII.. Njegov sin, Louis XIV., poznat kao „Kralj Sunce“, pretvorio ju je u simbol apsolutne moći i središte francuskog dvora.

Gradnja je trajala desetljećima, a u njoj su sudjelovali najpoznatiji umjetnici i arhitekti 17. stoljeća. Versailles nije bio samo kraljevski dom – bio je i politička poruka: „Francuska je svjetlo svijeta.“

Kralj je čak preselio cijeli dvor iz Pariza u Versailles kako bi imao potpunu kontrolu nad plemstvom. Palača je tako postala središte moći, ali i poprište luksuza, zabava i intriga koje su oblikovale europsku povijest.

Galerija ogledala – simbol raskoši

Najpoznatija prostorija u palači je Galerija ogledala (Hall of Mirrors), duga više od 70 metara, s 17 velikih prozora i 17 lukova ispunjenih ogledalima.
U 17. stoljeću ogledala su bila rijedak luksuz koji se proizvodio samo u Veneciji – pa je Francuska, prema legendi, „ukrala“ tajnu izrade i stvorila vlastite majstore stakla.

U ovoj dvorani potpisan je i Versailleski mirovni ugovor 1919., čime je službeno završio Prvi svjetski rat – događaj koji je vratio palači njezinu simboličku važnost.

Dvorski život i francuska raskoš

Versailles je bio središte dvorskog života. U njemu su se održavali balovi, opere, raskošne večere i kazališne predstave.
Louis XIV. svakodnevno je upravljao državom iz palače, ali i uspostavio strogi protokol dvorskog ponašanja.
Čak i najmanji pokret kralja – poput buđenja ili večere – bio je obred kojem je smjelo prisustvovati samo odabrano plemstvo.

S vremenom je Versailles postao ogledalo francuskog društva: bogatstva, umjetnosti, ali i rastuće nejednakosti koja će kasnije dovesti do Francuske revolucije.

Vrtovi koji oduzimaju dah

Jednako impresivni kao i palača, vrtovi Versailles-a djelo su genijalnog pejzažnog arhitekta Andréa Le Nôtrea.
Prostiru se na više od 800 hektara, a isprepleteni su fontanama, skulpturama, drvoredima i cvjetnim alejama.
Fontane su prava inženjerska čuda 17. stoljeća – kako bi voda tekla kilometrima daleko od rijeke Seine, izgrađen je složen sustav pumpi, rezervoara i kanala poznat kao Machine de Marly.

Središnji Veliki kanal (Grand Canal) dug je 1,6 kilometara i nekad je služio za kraljevske vožnje čamcima i zimska klizanja po ledu.

Tajna ogledala, prozora i dimnjaka

Versailles je poznat po fascinantnim brojkama: više od 700 soba, 1 200 kamina, 67 stepeništa i 2 153 prozora.
Ogledala u dvorani izrađena su u Francuskoj kako bi pokazala gospodarsku samostalnost kraljevstva – i bila su svojevrsna „demonstracija moći“.

Kad bi se u dvorani zapalile svijeće i svjetlost odbijala o ogledala, cijeli prostor bi zablistao – gotovo kao da je dvorana obasjana dnevnim svjetlom.
U 17. stoljeću to je bio najbliži doživljaj električnoj rasvjeti – pravi spektakl za plemiće i diplomate.

Versailles kroz povijest

Nakon smrti Louisa XIV., palača je i dalje bila kraljevska rezidencija, ali s manje raskoši.
U 18. stoljeću, za vrijeme Marie Antoinette, Versailles je postao sinonim za ekstravaganciju. Ona je voljela svoj mali dvor – Petit Trianon – gdje se povlačila iz formalnog života palače i uživala u jednostavnosti, okružena vrtovima i prijateljima.

Nakon Francuske revolucije palača je izgubila ulogu dvorske rezidencije, ali je ostala simbol Francuske i njezine kulturne moći.
Danas je Versailles jedno od najposjećenijih mjesta u Francuskoj i nezaobilazna stanica svakog posjeta Parizu.

💡 Savjet za putnike

Palača Versailles udaljena je oko 40 minuta vožnje vlakom iz središta Pariza (RER linija C).
Za potpuni doživljaj vrijedi odvojiti dovoljno vremena za obilazak raskošnih dvorana i prostranih vrtova, jer svaki dio palače ima svoju priču.
Najljepši pogled na palaču pruža se s kraja Grand Canala, kada se voda pretvara u zrcalo i u svom odrazu otkriva cijeli Versailles u zlatnim tonovima pred zalazak sunca