Châteauneuf-du-Pape: kako su pape i vinogradi oblikovali ovo mjesto

Châteauneuf-du-Pape ime je mjesta između Avignona i Orangea, ali i vinske apelacije koja obuhvaća vinograde pet općina. U tom dijelu francuskog Vauclusea papinska povijest susreće vinogradarstvo južne doline Rhône. Vino je doista stizalo na papinski stol, premda su vinogradi ovdje postojali i prije dolaska papa u Avignon.

Ako ime poznajete s etikete, u krajoliku ćete mu pridružiti nove pojedinosti: utvrđenu rezidenciju na uzvisini, oblutke između trsova i parcele na kojima je tlo sasvim drukčije. Vina iste apelacije također se razlikuju, ovisno o grožđu i odlukama vinara.

Châteauneuf-du-Pape ukratko

• Država: Francuska
• Mjesto: Châteauneuf-du-Pape, između Avignona i Orangea
• Područje: Vaucluse, južna dolina Rhône
• Apelacija AOC: priznata 1936.
• Vinogradi apelacije: približno 3150 hektara u pet općina
• Vina: crna i bijela, uz tradicionalni popis trinaest sorti
• Reljefna boca s papinskim znakom: uvedena 1937.

Vinogradi prije papa, vino na papinskom dvoru

Pisani trag iz 1157. spominje vinograd i avinjonskog biskupa Geoffroya. Vinova loza, dakle, nije stigla s papama u 14. stoljeću, no papinski je dvor pomogao razvoju i širenju ugleda ovdašnjega vina.

Za Ivana XXII. na uzvisini je podignuta utvrđena rezidencija za ljetni boravak papinstva. Vino iz okolice posluživali su uzvanicima u Papinskoj palači u Avignonu. Ta povijesna veza objašnjava papinske simbole na današnjim bocama, iako se proizvodnja tijekom stoljeća mijenjala.

Što označava Châteauneuf-du-Pape na etiketi

Apelacija, priznata 1936., prostire se na području općina Châteauneuf-du-Pape, Bédarrides, Courthézon, Orange i Sorgues. Obuhvaća približno 3150 hektara vinograda. Kad taj naziv pročitate na boci, on određuje zemljopisno podrijetlo vina i pravila njegove proizvodnje.

Naziv proizvođača zaseban je podatak. Unutar iste apelacije vinari biraju grožđe i postupke rada, pa zajedničko podrijetlo ne podrazumijeva jednak okus. Pri usporedbi boca korisno je zabilježiti i proizvođača i sastav vina.

Tla Châteauneuf-du-Papea: zaobljeno kamenje, pijesak i glina

Zaobljeno kamenje od kvarcita, koje se naziva oblucima (francuski galets roulés), čest su prizor na fotografijama Châteauneuf-du-Papea. Rijeka ih je prenosila i taložila, a povijest Rhône važna je za razumijevanje ovdašnjih naslaga i terasa.

Takvo kamenje ipak ne prekriva sve vinograde. U apelaciji postoje vapnenačka tla, pijesci, pješčenjaci i crvena glina, s razlikama i ispod površine. Vinar može spajati grožđe s više položaja ili naglasiti osobitost jedne parcele. Pogledajte veličinu kamenja, teksturu pijeska i razmak među trsovima. Te se razlike mogu zamijetiti bez stručnog znanja o vinu, pa i usporedbom fotografija pojedinih parcela.

Mediteranska klima donosi topla i suha razdoblja, a sjeverni vjetar mistral isušuje vegetaciju nakon kiše. Pri promatranju vinograda zato vrijedi povezati trs s podlogom i položajem parcele: uvjeti uzgoja mijenjaju se s tlom i izloženošću suncu i vjetru.

Mora li vino sadržavati svih trinaest sorti?

Tradicionalni prikaz apelacije navodi trinaest sorti, među kojima su grenache, syrah, mourvèdre, cinsault, roussanne i clairette. Vinari ih ne moraju sve upotrijebiti u jednoj boci, nego biraju iz dopuštenog raspona. Grenache ima istaknutu ulogu u većini crnih vina, a u Châteauneuf-du-Papeu proizvode se i bijela vina.

Broj može zbuniti jer pojedine sorte imaju različite bojene varijante. Grenache, primjerice, postoji u crnoj, sivoj i bijeloj varijanti. Tradicionalnih trinaest sorti i zbroj svih pojedinačnih varijanti zato nisu isti način brojanja.

Na degustaciji možete pitati koje sorte čine određeno vino i zašto ih je proizvođač odabrao. Tako razgovor o poznatoj apelaciji postaje razgovor o konkretnoj berbi, položaju i stilu vinarije.

Od ručne berbe do rada u podrumu

Proizvođači grožđe beru ručno i odabiru ga za daljnju obradu. U podrumu se postupci razlikuju: neki rade s cijelim grozdovima, drugi peteljke odvajaju djelomično ili potpuno. Sorte mogu vinificirati zajedno ili zasebno pa ih poslije spojiti.

Za proizvodnju koriste beton, nehrđajući čelik i drvo. Odabir posude jedna je od odluka koja prati obradu grožđa i dozrijevanje, pa fotografija drvenih bačava prikazuje tek dio načina rada u apelaciji.

Papinska tijara na staklu

Vinogradarsko udruženje potaknulo je 1937. uvođenje prepoznatljive reljefne boce. Na njoj su papinska tijara iznad ključeva svetog Petra i natpis gotičkim slovima. Taj znak podsjeća na povijest mjesta, dok etiketa identificira pojedinog proizvođača.

Savjeti za posjet Châteauneuf-du-Papeu

Vinarije imaju vlastite uvjete degustacija. Informacije za planiranje posjeta potražite na službenoj stranici Châteauneuf-du-Papea, a pri razgledavanju poštujte privatne parcele i rad u vinogradima.

Ako vam se neko vino svidi, zabilježite proizvođača i sastav kako biste ga kasnije mogli prepoznati.