Katedrala u Strasbourgu: gotički toranj i priča astronomskog sata

Katedrala u Strasbourgu, Notre-Dame, prepoznatljiva je po tornju visokom 142 metra i pročelju od vogeskog pješčenjaka. U njezinoj unutrašnjosti astronomski sat spaja renesansno kućište s mehanizmom iz 1842. godine. Izgled sata i njegova tehnika pripadaju različitim razdobljima, baš kao i pojedini dijelovi same katedrale.

Na pročelju su kameni likovi, u prozorima vitraji, a na satu figure koje se pokreću. Iza tih detalja ostali su tragovi gradnje, restauracija i nastojanja da se osjetljivi dijelovi sačuvaju tijekom rata.

Katedrala u Strasbourgu ukratko

• Država: Francuska
• Grad: Strasbourg
• Naziv: Cathédrale Notre-Dame
• Materijal: vogeski pješčenjak
• Visina tornja: 142 m
• Dovršetak šiljastog vrha tornja: 1439.
• Mehanizam sata: 1842.
• Zanimljivost: sat spaja renesansno kućište i mehanizam iz 19. stoljeća

Katedrala u Strasbourgu između romanike i gotike

Na ovom je mjestu od 1015. podizana starija katedrala, koju su pogodili požari. Nakon požara 1176. slijedila je nova gradnja na ranijim temeljima. Kripta i dijelovi istočnog prostora čuvaju romanički karakter, dok je nastavak gradnje donio gotičke oblike.

Oko 1225. nastao je gotički Stup anđela, a glavna lađa dovršena je 1275. godine. Graditelji su nastavili rad prethodnih generacija, uz promjene u konstrukciji i ukrasu.

Ružičasti pješčenjak i priče na velikom pročelju

Pješčenjak iz Vogeza daje pročelju prepoznatljivu boju. Na središnjem portalu, odnosno ukrašenom ulazu u katedralu, prikazani su Kristova muka i uskrsnuće, dok bočni portali razvijaju druge kršćanske teme. Među njima su Mudre i lude djevice te borba vrlina i poroka.

Na kamenim likovima oko ulaza možete usporediti položaje ruku, nagibe glava i nabore odjeće. Ti detalji pomažu pratiti prikazani prizor i bez prepoznavanja svakog lika.

Toranj katedrale u Strasbourgu i njegovo održavanje

Majstor Jean Hültz dovršio je šiljasti vrh tornja katedrale 1439. godine. Njegova otvorena kamena struktura stvara dojam lakoće iznad širokog zapadnog pročelja. Prepoznatljiva asimetrija proizlazi iz odnosa jednog visokog tornja i niže suprotne strane.

Izloženi kamen oštećivali su udari groma, vremenski uvjeti i onečišćenje. Restauratori prate stanje pješčenjaka, spojeva i metalnih dijelova kako bi očuvali konstrukciju.

Astronomski sat u Strasbourgu kao slika vremena

Današnji mehanizam izradio je Jean-Baptiste Schwilgué, radeći na njemu od 1838. do 1842. godine. Smješten je u starije renesansno kućište, pa vanjski izgled i unutarnja tehnika ne pripadaju istom razdoblju. Sat prikazuje kalendarske i astronomske podatke, uključujući položaje nebeskih tijela.

Njegov vječni kalendar uzima u obzir prijestupne godine i izračun datuma Uskrsa. Prethodnik današnjeg sata postojao je već 1354. godine. Uz povijest satova veže se i legenda o oslijepljenom tvorcu, ali priča o nasilju nad Dasypodiusom nema povijesno uporište.

Renesansno kućište i mehanizam iz 19. stoljeća valja razlikovati. Prvo određuje velik dio izgleda sata, dok drugi omogućuje rad njegovih prikaza.

Pokretne figure i Stup anđela u unutrašnjosti

Automati sata predstavljaju četiri dobi života: dijete, mladića, odraslu osobu i starca. Njihov odnos prema figuri Smrti govori o prolaznosti. U višem dijelu apostoli prolaze pred Kristom, uz pijetla čiji je glas povezan s pričom o Petrovu zatajenju.

Uz sat stoji Stup anđela s prikazom Posljednjeg suda. Figure su raspoređene po visini arhitektonskog nosača.

Vitraji katedrale u Strasbourgu i neobična kapa

Rozeta na pročelju ima promjer približno 14 metara. U katedrali su sačuvani i srednjovjekovni vitraji, čije obojeno staklo mijenja svjetlost u interijeru.

Godine 1794. na vrh tornja postavljena je velika crvena frigijska kapa od lima, simbol Francuske revolucije. Ostala je ondje do 1802. godine. Taj neobičan dodatak pokazuje kako je i poznati crkveni toranj mogao dobiti novu političku poruku.

Vitraji u Strasbourgu koji su preživjeli rat

Srednjovjekovni vitraji su pred ratnu opasnost 1939. demontirani i spremljeni u drvene sanduke. Putovali su iz Strasbourga u Dordogne, a poslije su završili u Njemačkoj. Nakon pronalaska u rudnicima soli 1945. vraćeni su gradu.

Prozori su zato i svjedočanstvo spašavanja umjetnina. Vitraji koji djeluju vezani uz kameni zid bili su rastavljeni, spremljeni i poslije vraćeni na svoje mjesto.

Savjeti za posjet katedrali u Strasbourgu

Prezentacija astronomskog sata ima zasebnu naplatu i posebne uvjete pristupa. Aktualne informacije potražite na poveznici službena stranica katedrale u Strasbourgu.

Poštujte molitvu, tišinu i upute u crkvenom prostoru te ostavite prolaz uz mjesta na kojima se ljudi zadržavaju.