Hram Zeusa Olimpijskog u Ateni i Hadrijanova vrata

Petnaest visokih stupova hram Zeusa Olimpijskog čini prepoznatljivim i bez sačuvanih zidova. Poznat i kao Olympieion, hram se nalazi jugoistočno od atenske Akropole, a današnji ostaci pripadaju građevini koju je dovršio rimski car Hadrijan. Počeci projekta sežu mnogo dalje, u 6. stoljeće prije Krista. Između zamisli i dovršetka izmijenili su se naručitelji, graditelji i vlasti nad gradom.

U njegovoj blizini stoje Hadrijanova vrata, mramorni spomenik s dvama različitim natpisima o Ateni. Hram i vrata povezuje Hadrijanova uloga u Ateni: car je dovršio veliko svetište, a Atenjani su mu uz njega podigli spomenik.

Hram Zeusa Olimpijskog ukratko

• Država i grad: Grčka, Atena
• Drugi naziv: Olympieion
• Početak gradnje: oko 515. pr. Kr.
• Dovršetak pod Hadrijanom: 131.–132. godine
• Arhitektonski red: korintski
• Izvorni broj stupova vanjskog stupovlja: 104
• Danas uspravni stupovi: 15
• Pad jednoga stupa u oluji: 1852. godine
• Visina obližnjih Hadrijanovih vrata: 18 metara

Gradilište koje je nadživjelo svoje naručitelje

Pejzistratidi su oko 515. godine prije Krista započeli veliki Zeusov hram. Duga povijest njegova nastanka lako se sažme u dvije udaljene godine, ali to ne znači da su graditelji neprekidno radili više od šest stoljeća. Projekt je prolazio kroz razdoblja aktivnosti i duge prekide. Nedovršeni hram preuzimali su novi naručitelji.

Jedan od važnih nastavaka gradnje naručio je Antioh IV. Epifan, vladar Seleukidskog Kraljevstva, u 2. stoljeću prije Krista. Angažirao je rimskog arhitekta Kosucija, koji je radio na korintskom hramu velikih dimenzija. Nakon kraljeve smrti građevina je ponovno ostala nedovršena. Hadrijan je naposljetku priveo radove kraju, a hram je posvećen 131.–132. godine. Njegova zasluga bila je dovršavanje projekta koji je već imao višestoljetnu povijest.

Koliko je velik bio Olympieion

Hadrijanov hram bio je građen od penteličkog mramora, u korintskom redu. Prema službenom opisu lokaliteta, bio je dug 107,89 i širok 41,11 metara. Vanjsko stupovlje brojilo je 104 stupa, raspoređena u više usporednih redova: uz duže strane bila su po dva reda, a na kraćim krajevima po tri. Današnji razmaci između sačuvanih stupova zato predstavljaju tek dijelove mnogo gušće arhitektonske cjeline.

Stupovi dosežu približno 17 metara. Za predodžbu nekadašnjeg izgleda korisnije je zamisliti ponavljanje njihove visine duž cijelog pravokutnika nego preostale stupove gledati kao samostalne spomenike. Pokušajte zato sačuvani red u mislima nastaviti duž nekadašnje građevine. Na fotografiji jednog detalja taj se odnos lako izgubi; širi kadar bolje pokazuje koliko je prostora nekada zauzimao hram.

Petnaest stupova i jedan na tlu

Od izvornoga vanjskog stupovlja danas je uspravno ostalo petnaest stupova. Još jedan leži na tlu nakon što ga je 1852. srušila oluja. Njegovi razdvojeni kameni bubnjevi pokazuju da se stup sastavljao od pojedinačnih dijelova. Taj detalj pomaže razumjeti gradnju: visoku osovinu koju izdaleka doživljavamo kao cjelinu čini niz precizno složenih kamenih elemenata.

Gubitak većine stupova nije posljedica samo toga nevremena. U srednjem vijeku lokalitet je služio kao izvor građevnog materijala, a dijelovi hrama postupno su nestajali. Službeni atenski vodič skreće pozornost i na kasnije ureze na stupovima, svojevrsnu kamenu kroniku iz osmanskog razdoblja. U njima su bilježeni događaji poput epidemija i prirodnih nepogoda. Preostali mramor tako čuva tragove vremena mnogo kasnijeg od posvete Zeusu, premda sitni zapisi nisu jednako uočljivi kao visina stupova.

Car kojemu su gradovi podizali kipove

Hadrijan je Ateni pridavao osobitu važnost zbog njezine povijesti i kulture. Dovršetak Olympieiona pripadao je njegovoj zamisli o gradu kao zajedničkom grčkom središtu. Dovršavanjem svetišta car je vlastitu vlast vezao uz staru grčku vjersku tradiciju.

Oko hrama postavljani su Hadrijanovi kipovi koje su posvećivali različiti gradovi. U nekadašnjem svetištu te su posvete izražavale zahvalnost caru. Njegovo ime na obližnjim vratima zato se nadovezuje na poruku koju su nosili i kipovi u hramskom prostoru.

Hadrijanova vrata od penteličkog mramora

Hadrijanova vrata uz aveniju Vasilissis Amalias visoka su 18 metara i izrađena od penteličkog mramora. Njihov je nastanak vezan uz Hadrijanovo doba i dovršetak Zeusova hrama. Akademska obrada natpisa datira vrata u 132. godinu te ih povezuje s počasti koju su Atenjani iskazali caru i svečanom procesijom prilikom posvete hrama.

Naziv vrata može navesti na zaključak da je riječ o običnom prolazu u gradskim zidinama. Njihovo se antičko značenje, međutim, čita prvenstveno kao počast dobročinitelju Atene. Za razliku od hrama, čiju veličinu danas rekonstruiramo pomoću preostalih stupova, vrata su zaseban spomenik s porukom uklesanom na obje strane. Natpisi objašnjavaju kome je spomenik posvećen i zašto se u njemu pojavljuje ime atenskoga mitskog junaka.

Tezejeva Atena i Hadrijanov grad

Zapadni natpis govori o Ateni kao nekadašnjem Tezejevu gradu, a istočni je naziva Hadrijanovim, a ne Tezejevim gradom. Tezej je junak atenske mitske predaje. Usporedba s njim uzdiže rimskog cara na položaj novog utemeljitelja, pa nekoliko uklesanih riječi prenosi vrlo jasnu političku pohvalu.

Često se navodi da su vrata strogo dijelila staru grčku i novu rimsku Atenu. To je jedno tumačenje, ali nije nedvojbeno utvrđena granica dvaju dijelova grada. Akademska analiza upozorava da raspored Hadrijanovih građevina i smjer natpisa otežavaju tako jednostavno čitanje. Za razumijevanje spomenika dovoljno je usporediti dva imenovana lika: mitskog Tezeja i povijesnog cara koji je dovršio Zeusov hram.

Savjeti za putnike

Za hodanje oko spomenika možete odabrati obuću stabilnog potplata. Uz Hadrijanova vrata podloga uključuje zemlju, sitan šljunak i travu, pa nije svuda jednaka kao na gradskom pločniku. Za sunčan dan pripremite vodu, pokrivalo za glavu i zaštitu od sunca. Pri fotografiranju vrata ostanite na sigurnoj pješačkoj površini; bolji kadar ne vrijedi iskoračivanja na cestu ili hodanja unatrag bez pogleda na tlo.

Za čitanje natpisa možete ponijeti dalekozor ili upotrijebiti povećanje na fotoaparatu. Najprije snimite cijela vrata, a zatim pokušajte izdvojiti tekst; tako ćete poslije lakše povezati položaj natpisa s odgovarajućom stranom spomenika.

Ako vam je važan pristup bez stuba, unaprijed provjerite prilaz koji odgovara vašim potrebama. Gradski vodič navodi pristupačnost većeg dijela Olympieiona preko glavnog ulaza u aveniji Vasilissis Olgas, uz preporuku pratnje, ali to ne opisuje svaki okolni pločnik. Aktualne informacije o uvjetima posjeta možete provjeriti na službenoj stranici Olympieiona.