Muzej Akropole u Ateni: kariatide, Partenon i grad pod staklom

Muzej Akropole u Ateni čuva skulpture i nalaze s Akropole, a kroz staklene podove pokazuje ostatke grada na kojem je sagrađen. Uz kiparski ukras hramova sačuvane su kuće i radionice stare atenske četvrti. Kariatide su ovdje dovoljno blizu da im možete razabrati pletenice, dok se iz Galerije Partenona vidi građevina kojoj su izložene skulpture pripadale. Položaj skulptura u postavu može vam pomoći da zamislite njihovo mjesto na građevini.

Muzej Akropole ukratko

• Država i grad: Grčka, Atena
• Otvaranje današnjeg muzeja: 20. lipnja 2009. godine
• Projekt zgrade: Bernard Tschumi u suradnji s Michaelom Photiadisom
• Kariatide u muzeju: pet izvornih figura s Erehtiona
• Otvaranje arheološkog nalazišta ispod muzeja: lipanj 2019. godine
• Otvaranje Muzeja iskapanja: lipanj 2024. godine
• Galerija Partenona: na trećem katu, s pogledom prema Akropoli
• Zanimljivost: pletenice kariatida učvršćuju osjetljiv dio skulpture oko vrata

Nova zgrada nad starom Atenom

Današnji muzej otvoren je 20. lipnja 2009. godine prema projektu Bernarda Tschumija, uz suradnju grčkog arhitekta Michaela Photiadisa. Nalazi se u četvrti Makryianni, jugoistočno od Partenona, uz pješačku ulicu Dionysiou Areopagitou. Staklene plohe povezuju postav s pogledom prema Akropoli, a temelji su prilagođeni arheološkim ostacima otkrivenima tijekom pripreme gradnje. Arhitekti i arheolozi zajedno su određivali mjesta nosivih stupova kako bi sačuvali nalaze.

Prijašnji muzej nalazio se na samoj Akropoli. Njegova je zgrada dovršena 1874. godine, ali nova iskapanja donosila su više predmeta nego što ih je raspoloživ prostor mogao primiti. Uslijedila su proširenja i preuređenja, a pitanje prostora ponovno se otvorilo kada je trebalo zaštititi skulpture s građevina. Kariatide su 1979. godine premještene u tadašnji muzej zbog oštećenja pri izlaganju na otvorenom. Zgrada ispod Akropole dala je tim nalazima novi izložbeni okvir, s vizualnom vezom između skulptura i pogleda na spomenike.

Kariatide izbliza

Šest ženskih figura nosilo je krov južnog trijema Erehtiona. Pet izvornika danas se nalazi u Muzeju Akropole, dok je šesti u British Museumu u Londonu; njegovo mjesto u atenskom postavu ostavljeno je prazno. Na samom Erehtionu stoje kopije. Muzejske kariatide postavljene su na balkon s kojeg ih je moguće vidjeti sa svih strana, pa se otkriva i obrada njihovih leđa.

Kod figure označene kao Kore A kosa je ispletena i spušta se niz leđa, čime ojačava područje vrata koje nosi teret. Okomiti nabori odjeće podsjećaju na žljebove stupova, a kapiteli na glavama prenose težinu krova prema dolje. Kariatide su tako istodobno kipovi i nosivi dijelovi trijema.

Briga o tim figurama nastavila se u muzeju. Tijekom konzervatorskog programa od 2010. do 2014. godine stručnjaci su ih obrađivali na mjestu izlaganja, kako bi izbjegli rizike novog premještanja u laboratorij. Naslage onečišćenja uklanjali su laserskom tehnologijom, uz dokumentiranje i stabilizaciju površine. Takav postupak omogućio je obradu skulptura bez dodatnog prijevoza.

Galerija Partenona i raspored friza

Galerija Partenona nalazi se na trećem katu. Njezina pravokutna jezgra ima orijentaciju i dimenzije koje odgovaraju unutarnjoj prostoriji izvornog hrama. Reljefni blokovi jonskog friza raspoređeni su na vanjskim stijenkama te jezgre prema položaju koji su imali na građevini, ali spušteni niže radi lakšeg gledanja. Metope stoje u parovima između čeličnih stupova, a skulpture iz zabata smještene su na niske postamente na istočnoj i zapadnoj strani galerije.

U postavu su izvorni mramorni dijelovi i gipsani odljevi skulptura koje se čuvaju u British Museumu i drugim muzejima izvan Grčke. Odljevi popunjavaju mjesta izvornika koji se čuvaju izvan Atene. Kroz staklene zidove vidi se Partenon, pa je veza s hramom stalno prisutna u samoj dvorani. Pri čitanju oznaka korisno je razlikovati friz, metope i zabate jer su to različiti dijelovi istoga arhitektonskog sklopa.

Arhajske skulpture i sačuvani tragovi boje

Galerija arhajske Akropole prikazuje starije svetište, prije gradnje klasičnih spomenika. Među zavjetnim darovima nalaze se kore, mramorni kipovi mladih žena. Posvetitelji su birali darove prema svojim mogućnostima: imućniji su naručivali skupe mramorne i brončane radove, a skromniji ostavljali glinene figurice ili pločice. Natpisi su katkad bilježili ime darovatelja, njegovo zanimanje ili ime umjetnika.

Perzijanci su 480. godine prije Krista razorili Akropolu i oštetili brojne kipove. Atenjani su ostatke zakopali, a upravo je taj boravak pod zemljom pomogao sačuvati tragove boje na mnogim skulpturama. Iskapanja u devetnaestom stoljeću ponovno su ih iznijela na svjetlo. Ostaci pigmenta daju podatak o prvotnom obojenom izgledu figura.

Kuće i radionice ispod muzeja

Ispod suvremene zgrade sačuvan je dio stare atenske četvrti. Ostaci su vidljivi kroz stakleni pod i s muzejskih balkona, a arheološko nalazište otvoreno je publici u lipnju 2019. godine. Među nalazima su kuće s dvorištima i bunarima, radionice te raskošnije rezidencije s privatnim kupeljima. Oni približavaju način na koji su stanovnici koristili prostor oko Akropole, od opskrbe vodom do organizacije kućanstva.

Četvrt se tijekom stoljeća mijenjala. Do početka prvog stoljeća prije Krista razvila se gusta mreža ulica s kućama, trgovinama i radionicama, a kasnija su razdoblja donijela veće domove i bogatije uređene prostorije. Muzej iskapanja otvoren 2024. godine, uz južni rub nalazišta, predstavlja predmete koje su njegovi stanovnici ostavili za sobom. Sačuvani predmeti dopunjuju ono što o stanovanju govore zidovi i raspored prostorija.

Savjeti za putnike

Za obilazak može odgovarati manja torba, jer velike torbe i ruksake treba ostaviti u garderobi. Hrana i piće ne unose se u izložbene galerije, a skulpture se ne smiju dodirivati, čak ni kada oko njih nema vitrine. Udobna obuća može olakšati hodanje kroz postav. Ako trebate pristup bez stuba, muzej navodi rampe na svim ulazima i dizala do svih katova; na informacijama možete zatražiti kartu prostora. Na karti možete unaprijed označiti dizala ako želite izbjeći stube.

Pri fotografiranju najbolje je pratiti oznake i upute osoblja za pojedinu dvoranu. U Galeriji arhajske Akropole fotografiranje nije dopušteno, a za osobno fotografiranje drugdje ne koriste se bljeskalica ni stativ. Prije posjeta korisno je razlikovati muzejske ulaznice od ulaznica za arheološki lokalitet Akropole: riječ je o odvojenim ulaznicama. Uvjete posjeta i pristupačnost možete provjeriti na službenoj stranici Muzeja Akropole.