Delfi u Grčkoj: Apolonovo proročište na obroncima Parnasa

Delfi se uzdižu u terasama pod stijenama Parnasa, u središnjoj Grčkoj. Ostaci hramova, riznica i kazališta raspoređeni su po padini, pa se njihov položaj teško može odvojiti od krajolika. U antici je ovdje djelovalo Apolonovo proročište, kojemu su se obraćali pojedinci i predstavnici gradova. Odgovore su tražili preko njegove svećenice Pitije.

Stari Grci smatrali su Delfe središtem svijeta. Prema mitu, Zeus je pustio dva orla s različitih strana svijeta, a oni su se susreli upravo ovdje. Omfalos, kamen koji je predstavljao „pupak svijeta”, pripada toj predaji. Na lokalitetu su ostali i tragovi političkog nadmetanja: grčki gradovi podizali su građevine i posvećivali darove kojima su pokazivali svoju moć.

Delfi ukratko

• Država: Grčka
• Položaj: obronci Parnasa, središnja Grčka
• Glavno božanstvo svetišta: Apolon
• Svećenica proročišta: Pitija
• Početak razvoja svetišta i proročišta: 8. stoljeće prije Krista
• Sačuvani Apolonov hram: ostaci građevine iz 4. stoljeća prije Krista
• Otkriće brončanog Kočijaša: 1896. godine
• Upis lokaliteta na UNESCO-ov popis svjetske baštine: 1987. godine

Pitija i pitanja koja su dolazila u Delfe

Delfsko proročište privlačilo je ljude iz različitih grčkih krajeva. Proročište je steklo vjerski i politički utjecaj širom grčkog svijeta, osobito u 6. stoljeću prije Krista. Pitija je bila Apolonova svećenica, a prema vjerovanju vjernika njezini su odgovori prenosili volju boga. Pitanja koja su se ovdje postavljala zato su mogla imati posljedice daleko izvan samoga svetišta.

Grčki gradovi obraćali su se Delfima i pri osnivanju kolonija. Službena povijest lokaliteta opisuje proročište kao mjesto na kojem su se skupljala znanja o geografiji, političkim odnosima i društvenim napetostima. Njegov autoritet počivao je na vjeri, ali je njegovo djelovanje bilo povezano i s razmjenom informacija. Vrijedni darovi vladara i gradova donosili su svetištu bogatstvo, a darovateljima javno priznanje.

Apolonov hram obnovljen nakon potresa

Ostaci Apolonova hrama koji se danas nalaze na lokalitetu potječu iz 4. stoljeća prije Krista. Raniji hram stradao je u potresu 373. godine prije Krista, nakon čega su grčki gradovi ponovno prikupljali sredstva za gradnju. Proročište je već stoljećima djelovalo kada je podignuta građevina čije ostatke danas gledamo.

Hram je bio dorski, sa stupovima oko građevine i šest stupova na pročelju. U njegovu su se predvorju nalazile delfske izreke pripisivane sedmorici grčkih mudraca. Uz vjersku funkciju građevine stajale su tako i kratke pouke koje su postale dio grčke misaone tradicije. Tlocrt otkriva veličinu hrama, ali izreke i antički opisi govore o njegovu značenju za ljude koji su mu prilazili.

Riznice uz Sveti put

Sveti put vodio je prema Apolonovu hramu, prolazeći uz građevine koje nazivamo riznicama. To su bila mala zdanja posvećena bogu, namijenjena čuvanju vrijednih darova pojedinih gradova. Njihovi su naručitelji arhitekturom i ukrasima pokazivali bogatstvo, pobjede i vlastite junake. Nazivi riznica upućuju na gradove koji su ih podigli.

Atenska riznica građena je od parskog mramora u dorskom redu. Njezin nastanak službeni opis oprezno povezuje s razdobljem nakon pobjede Atenjana kod Maratona 490. godine prije Krista. Na kiparskom ukrasu prikazani su Heraklovi i Tezejevi pothvati. Atenski junak Tezej tako se pojavio na građevini postavljenoj pred posjetiteljima iz drugih krajeva grčkog svijeta, a dar Apolonu istodobno je predstavljao grad koji ga je podigao.

Kazalište, stadion i Pitijske igre

Kazalište zauzima sjeverozapadni dio Apolonova svetišta. Kameno gledalište oslanja se na nagib brda, a redovi sjedala pokazuju kako su graditelji iskoristili padinu. Građevina je tijekom stoljeća preuređivana. Službeni opis navodi 35 redova i procijenjeni kapacitet od približno 4200 do 4500 gledatelja, što dočarava koliko je velika publika mogla sudjelovati u okupljanjima u Delfima.

Stadion se nalazi još više, iznad kazališta, na višem dijelu lokaliteta. S njim su povezana atletska natjecanja, dok su Pitijske igre uključivale i glazbene discipline. Igre su se održavale svake četiri godine u čast Apolona. Publika je u Delfe dolazila i na svečanosti i natjecanja. Kazalište i stadion imaju različite oblike i položaje; pri čitanju plana lokaliteta vrijedi ih razlikovati od terase na kojoj se nalazi hram.

Kružni tolos u svetištu Atene Pronaje

Kružna građevina s djelomično obnovljenim stupovima, često prikazivana na fotografijama Delfa, tolos je u svetištu Atene Pronaje. Ne treba ga zamijeniti s Apolonovim hramom. Izgrađen je približno između 380. i 370. godine prije Krista, a njegovu je vanjsku kružnicu činilo dvadeset dorskih stupova.

Točna namjena tolosa nije pouzdano utvrđena. Postoje različita tumačenja, ali službeni opis lokaliteta ne izdvaja jedno kao konačno. Sam kružni oblik ne otkriva što se unutra odvijalo. Svetište Atene Pronaje zasebna je cjelina u širem arheološkom prostoru Delfa, pa fotografija tolosa prikazuje samo jedan njegov dio.

Brončani Kočijaš i nalazi iz svetišta

U Arheološkom muzeju u Delfima čuva se brončani Kočijaš iz ranog 5. stoljeća prije Krista. Otkriven je 1896. tijekom francuskih iskapanja. Kip je izvorno pripadao većoj skupini s kolima i četirima konjima, podignutoj u povodu pobjede na Pitijskim igrama. Sačuvana ljudska figura stoga je tek dio nekadašnjeg zavjetnog spomenika.

Muzejska zbirka prikazuje povijest lokaliteta od 2. tisućljeća prije Krista do kasne antike. U njezinu su vremenskom rasponu i predmeti stariji od Apolonova svetišta. Zbirka zato obuhvaća i život mjesta prije uspona njegova poznatog proročišta.

Savjeti za putnike

Za obilazak padine možete odabrati obuću s dobrim prianjanjem i ponijeti malu torbu kako bi vam ruke ostale slobodne. Uspon prilagodite svojem tempu, a za fotografiranje radije zastanite nego da istodobno gledate kroz zaslon i hodate. Ako je kamen mokar, dodatno pripazite na korak. Za sunčano vrijeme pripremite vodu i zaštitu od sunca; pri promjenjivoj prognozi korisna je lagana jakna koju možete spremiti u torbu.

Ako imate poteškoća s kretanjem, prije dolaska obratite se upravi lokaliteta i provjerite mogućnosti pristupa. Pristupačnost muzejske zgrade ne znači jednak pristup svim terasama arheološkog nalazišta. Za lokalitet uprava navodi posebno vozilo do Apolonova hrama uz prethodni dogovor, pa tu mogućnost nemojte pretpostaviti bez potvrde. Aktualne uvjete posjeta i podatke za kontakt potražite na službenoj stranici Delfa.