Korintski kanal: kako je prevlaka postala pomorski prolaz

Korintski kanal u Grčkoj povezuje Korintski i Saronski zaljev kroz usku prevlaku između Peloponeza i središnje Grčke. Dug je približno 6,3 kilometra, a usjek prolazi ravnom crtom kroz kopno. S mosta iznad kanala u prvi plan dolazi odnos uskog pojasa vode i visokih bočnih strana. Taj pogled može pomoći da zamislite koliko je zemlje trebalo ukloniti za prolaz broda.

Kanal je dovršen 1893. godine, no ideja o kraćem putu između dvaju zaljeva mnogo je starija. Prije njegova iskapanja brodove se preko prevlake moglo prevoziti i kopnom, po posebnoj popločenoj stazi Diolkos. Potreba da se izbjegne obilazak Peloponeza poticala je i kopneni prijevoz brodova i kasnije pokušaje iskapanja. Današnji usjek rezultat je tih nastojanja, dovršenih tek u 19. stoljeću.

Korintski kanal ukratko

• Država: Grčka
• Položaj: Korintska prevlaka, istočno od Korinta
• Povezani zaljevi: Korintski i Saronski
• Duljina: oko 6,3 kilometra
• Širina na površini mora: 24,6 metara
• Najveća visina presječenog terena: 79 metara iznad mora
• Dovršetak kanala: 1893. godine
• Antički prethodnik: Diolkos, staza za prijevoz brodova kopnom

Zašto je Korintska prevlaka bila toliko važna

Prevlaka je uzak pojas kopna koji povezuje dvije veće kopnene cjeline. Kod Korinta ona spaja Peloponez sa središnjom Grčkom, a s njezinih se strana nalaze dva zaljeva. Upravo je ta mala udaljenost između mora stvarala velik prometni problem: pomorac je mogao biti blizu drugog zaljeva, ali mu je kopno priječilo prolazak.

Pomorski put oko Peloponeza bio je dulji i izlagao je brodove nepovoljnim uvjetima oko njegovih rtova. Prolaz kroz prevlaku skraćuje taj put. Kraći prolaz bio je važan za pomorce koji su trebali prijeći iz jednog zaljeva u drugi. Pokušajte na karti Grčke pratiti obalu Peloponeza, pa usporediti taj obilazak s kratkim presjekom kod Korinta. Tako se jasnije vidi razlog zbog kojeg su se različiti vladari vraćali istoj zamisli.

Važnost položaja odnosila se i na kopneni promet. Kanal je vodom presjekao vezu između dviju strana, pa su mostovi postali nužan dio novoga prometnog sustava. Dok brodovi prolaze uzduž kanala, cestovne i željezničke veze prelaze preko njega.

Diolkos: kada su brodovi prelazili kopno

Diolkos je bio popločena staza namijenjena prijevozu brodova preko prevlake. Velike kamene ploče imale su paralelne žljebove za kotače vozila koja su nosila brodove. Ruta nije bila posve ravna: prilagođavala se terenu kako bi izbjegla strme uspone i silaske. To je drukčije rješenje od ravnog usjeka današnjeg kanala, iako je cilj bio sličan.

Za razumijevanje Diolkosa važan je upravo prijenos s vode na kopno. Brod je trebalo pripremiti za kopneni prijevoz, a zatim ga na drugoj strani ponovno vratiti u more. Nije riječ o antičkom kanalu ni o rijeci, nego o izgrađenom putu. U kamenim žljebovima može se prepoznati načelo vođenja vozila po unaprijed određenoj putanji.

Rimski car Neron pokrenuo je radove na iskapanju kanala 67. godine. Taj pokušaj nije doveo do dovršenog plovnog puta. Ipak, pokazuje da antička povijest ovog prostora uključuje i stvarno kopanje, uz prijevoz brodova preko Diolkosa. Neronovi radovi ostali su nedovršeni, a plovni je put otvoren tek mnogo kasnije, u 19. stoljeću.

Gradnja koja je završila 1893. godine

Otvorenje Sueskog kanala 1869. potaknulo je novu odlučnost grčke vlade da se pozabavi Korintskom prevlakom. Iste je godine donesen zakon koji je omogućio dodjelu prava gradnje i korištenja kanala poduzeću ili pojedincu. Moderni radovi započeli su 1882., a projekt je izradio mađarski inženjer Béla Gerster.

Gradnja je uključivala suradnju inženjera iz više europskih zemalja i uporabu eksploziva. Napredak je zatim zaustavio nedostatak novca. Posao je nastavljen 1890. uz sudjelovanje grčkog financijera Andreasa Syngrosa, a kanal je otvoren tri godine poslije. Za dovršetak je, uz znanje graditelja i strojeve, trebalo osigurati novac nakon prekida radova.

Za iskapanje uklonjeno je oko 12 milijuna kubičnih metara materijala. Taj podatak opisuje obujam radova bolje od same duljine kanala: bilo je potrebno otvoriti plovni prostor kroz visoki teren, a ne samo povezati dvije točke na ravnoj obali. Svečano otvorenje obilježila je grčka kraljica Olga presijecanjem vrpce.

Što zapravo znače dimenzije kanala

Širina kanala na površini mora iznosi 24,6 metara, dok je pri dnu uži. Dubina vode iznosi približno osam metara. Nasuprot tome, najveća visina presječenog terena doseže 79 metara iznad mora. Brojku 79 zato nemojte zamijeniti s dubinom mora. Ona se odnosi na visinu presječenoga kopna; voda u kanalu duboka je približno osam metara.

I mostovi određuju koje plovilo može proći. Upravitelj navodi ograničenje visine broda iznad vode zbog cestovnih i željezničkih mostova. Zato širina nije jedini podatak važan za plovidbu. Za putnika koji kanal promatra s kopna dovoljno je imati na umu da se izgled usjeka i mogućnosti prolaska brodova ne mogu procijeniti samo prema jednoj brojci.

Ako tijekom posjeta naiđe brod, njegova veličina može poslužiti kao usporedba sa stranama kanala. Nemojte, međutim, računati na prolazak u određenom trenutku. Ako nema broda, kadar možete usmjeriti duž ravnog usjeka i ostaviti obje njegove strane na fotografiji. Tako će se jasnije vidjeti oblik prolaza.

Mostovi koji se spuštaju pod vodu

Na krajevima kanala nalaze se dva potopna mosta, u Poseidoniji i Isthmiji. Kad treba propustiti brod, njihova se kolnička konstrukcija spušta ispod vode. U podignutom položaju služe cestovnom prijelazu. Položaj mosta tako se prilagođava prometu: cesta je dostupna dok je konstrukcija gore, a prolaz za brod oslobađa se njezinim spuštanjem.

Održavanje kanala uključuje i njegove bočne strane. Odroni su tijekom povijesti uzrokovali prekide plovidbe, a radovi na stabilizaciji padina i dalje su važan dio upravljanja. Prolazak brodova podržavaju posebne službe za tegljenje i peljarenje, odnosno stručno vođenje broda kroz plovni put. Za aktualne obavijesti prije posjeta pogledajte službenu stranicu upravitelja kanala.

Savjeti za putnike

Za boravak uz kanal odaberite udobnu obuću, a prema vremenu ponesite vodu, zaštitu od sunca ili laganu jaknu. Ako ste osjetljivi na visinu, zadržite se na udaljenosti od ograde koja vam odgovara i nemojte se prisiljavati na pogled ravno prema dolje. Djecu držite uza se, osobito dok ste usredotočeni na fotografiranje.

Kadar namjestite s dopuštene pješačke površine, bez naginjanja preko ograde. Remen fotoaparata stavite oko vrata ili zapešća, mobitel držite čvrsto, a torbu zatvorite prije fotografiranja. Ako trebate promijeniti objektiv ili nešto izvaditi, odmaknite se od ograde i prolaza. Ostavite prolaz drugima i poštujte postavljene oznake ili ograničenja pristupa. Pogled s kopna planirajte prema dostupnom vremenu; plovidba kanalom i posjet njegovim krajevima zasebne su aktivnosti koje traže vlastiti dogovor.