Mikena: iza Lavljih vrata grada iz Homerovih epova

Mikena je arheološko nalazište u Argolidi na Peloponezu, poznato po Lavljim vratima i velikim kamenim zidinama. U Homerovim epovima i kasnijoj grčkoj književnosti vezana je uz Agamemnona i njegovu obitelj. Na nalazištu su sačuvani obrambeni zidovi, grobovi i temelji palače iz brončanog doba. Njihova je povijest starija od klasičnih hramova s kojima se često poistovjećuje antička Grčka.

Naziv mikenska civilizacija potječe upravo od Mikene. Moć njezinih vladara može se pratiti kroz monumentalnu gradnju i dragocjenosti položene u grobove. U opisima Mikene arheološki nalazi često stoje uz mitove, pa je korisno znati iz kojeg izvora dolazi pojedina tvrdnja. Poznata imena pomažu zapamtiti mjesta, ali sama po sebi ne dokazuju tko je u pojedinoj grobnici bio pokopan.

Mikena ukratko

• Položaj: Argolida na Peloponezu, Grčka
• Razdoblje najvećeg procvata: od oko 1350. do 1200. pr. Kr.
• Gradnja Lavljih vrata: sredina 13. stoljeća pr. Kr.
• Obrambena gradnja: kiklopske zidine od velikih kamenih blokova
• Atrejeva riznica: kupolasta grobnica, a ne spremište blaga
• Iskopavanje grobnog kruga A: Heinrich Schliemann započeo ga je 1876.
• UNESCO: Mikena i Tirint upisani su 1999.
• Otvaranje lokalnog arheološkog muzeja: 2003.

Mikena nad argolskom ravnicom

Utvrda je podignuta na uzvisini između brežuljaka Profitis Ilias i Sara. S nje se nadzirala argolska ravnica i veze prema kopnenim i pomorskim putovima. Položaj zato pomaže objasniti političku i gospodarsku važnost grada. Palača se nalazila na višem dijelu, dok su obrambeni zidovi omeđivali prostor oko nje.

Mikena je imala mnogo dulju povijest od razdoblja svojega najvećeg bogatstva. Tragovi naseljavanja sežu u neolitik, a većina velikih spomenika koji određuju današnji izgled nalazišta pripada kasnom brončanom dobu. Kad gledate plan lokaliteta, nije potrebno sve ostatke zamišljati kao građevine nastale istodobno. Grad je mijenjao opseg, a zidovi su se dograđivali prema potrebama zajednice.

Lavlja vrata i kiklopske zidine

Lavlja vrata bila su monumentalni ulaz u utvrdu. Iznad otvora nalazi se reljef s dvjema životinjama okrenutima jedna prema drugoj, po kojem su vrata dobila ime. Sagrađena su oko sredine 13. stoljeća pr. Kr. Veliki blokovi oko ulaza daju dobar osjećaj mjerila i bez usporedbe s današnjim zgradama.

Naziv kiklopske zidine potječe iz predaje koja je takvu gradnju pripisivala Kiklopima. Prema mitu, Perzej ih je pozvao da sagrade obranu grada. To je objašnjenje iz svijeta legendi, nastalo pred kamenim blokovima koji su kasnijim promatračima djelovali nadljudski. Za arheologiju su zidine dokaz vještine graditelja i sposobnosti zajednice da organizira velik posao.

Utvrđivanje nije završilo jednim građevinskim zahvatom. Proširenjem zidina obuhvaćen je i grobni krug A, stariji prostor pokopa koji je dobio novo mjesto unutar obrane. Taj odnos pomaže razumjeti zašto se grobovi nalaze tako blizu glavnog ulaza. Preci su ostali prisutni u prostoru u kojem su kasniji vladari pokazivali svoju moć.

Palača, uprava i mikenska civilizacija

Mikenske palače bile su središta upravljanja širim područjem. U njima su se povezivale gospodarske, vojne i vjerske zadaće, a na čelu hijerarhije stajao je vladar. Zato palaču nije dovoljno zamišljati samo kao veliku kuću za kraljevsku obitelj. Njezina je vlast obuhvaćala rad, proizvodnju i raspodjelu dobara.

O toj upravi svjedoče glinene pločice ispisane linearnim pismom B. Pismo je bilježilo grčki jezik, a palače su čuvale takve arhive. Uz ostatke zidova tako postoji i pisani trag organiziranog društva. UNESCO upravo upravni sustav, monumentalnu arhitekturu i rane zapise grčkog jezika izdvaja među važnim obilježjima mikenske kulture.

Mikenski vladari trgovali su izvan svojega područja. Grobni nalazi pokazuju veze s drugim dijelovima Sredozemlja, a mikenski je svijet imao kontakte s minojskom Kretom. Skupocjeni predmeti označavali su i društveni položaj vlasnika. Kada se uz ime grada spominje zlato, iza književne slike stoje i stvarni nalazi iz grobova.

Grobni krugovi i Atrejeva riznica

Grobni krugovi A i B sadržavali su bogato opremljene pokope ranih mikenskih elita. U krugu A Schliemann je 1876. otkrio pet grobova, a Panagiotis Stamatakis nastavio je rad i otkrio šesti. Dio tih dragocjenih nalaza čuva Nacionalni arheološki muzej u Ateni. Mjesto nalaza i mjesto današnjeg čuvanja predmeta zato valja razlikovati.

Atrejeva riznica drugačiji je tip grobnice, poznat kao tolos. Njezina velika kružna prostorija natkrivena je kupolastim svodom, visokim oko 13,5 metara. Unutarnji promjer iznosi oko 14,5 metara. Naziv riznica može zavesti: riječ je o grobnom spomeniku, a ime Atreja ne znači da je pouzdano utvrđen identitet pokojnika.

Građevina se naziva i Agamemnonovom grobnicom. Hellenic Heritage upozorava da najvjerojatnije nije pripadala ni jednom od dvojice mitskih vladara uz koje se njezina imena vežu. Ime i namjena grobnice zato su dva odvojena pitanja. To omogućuje da veličinu i gradnju grobnice promatrate bez očekivanja da je svaki naziv ujedno i potvrđena biografija.

Kako su nalazi iz Mikene dobili svoje mjesto

Arheološki muzej Mikene nalazi se na sjevernoj padini uzvisine unutar širega arheološkog prostora. Njegova je gradnja započela 1984., a otvoren je 2003. godine. Izložba je raspoređena u četiri dvorane na dvjema razinama. U njoj se povijest mjesta prikazuje kroz svakodnevni život, javne djelatnosti i pogrebne običaje.

Lokalni muzej čuva i prikazuje nalaze povezane s njihovim izvornim položajem na nalazištu. Uz predmete iz grobnog kruga B i komornih grobnica prikazuju se povijesne kopije nalaza iz kruga A. Ta razlika između izvornika i kopije važna je pri čitanju legendi uz predmete. Arheološka priča grada raspoređena je između samoga terena, lokalne zbirke i zbirke u Ateni.

Savjeti za putnike

Za kretanje po nalazištu možete odabrati zatvorenu obuću s potplatom koji dobro prianja te ponijeti vodu i zaštitu od sunca. Na usponu je korisno prilagoditi tempo vlastitim mogućnostima i odvojiti gledanje oko sebe od hodanja. Fotografiju je sigurnije snimiti nakon zaustavljanja, osobito kada se želite okrenuti prema ravnici. Djeci može pomoći dogovor da ostanu blizu odrasle osobe, umjesto da se penju na kamene ostatke.

Kod Lavljih vrata možete se odmaknuti od samog prolaza prije duljeg zadržavanja. Tako ostavljate mjesta drugima i lakše birate kadar. Na planu nalazišta korisno je razlikovati položaje utvrde, muzeja i Atrejeve riznice, bez pretpostavke da svaki razgled uključuje sve dijelove. Ako vam usponi ili neravne površine predstavljaju poteškoću, prije ulaska zatražite objašnjenje dostupne trase. Aktualne informacije dostupne su na službenoj stranici Mikene.