Gejzir Strokkur na Islandu: što se događa prije izbacivanja vode

Gejzir Strokkur u dolini Haukadalur na Islandu izbacuje vodu i paru u zrak, s erupcijama koje mogu dosegnuti 30 m, a pojedine i više. Nalazi se u geotermalnom području Geysir, među toplim izvorima i mineralnim naslagama. Ovdje se podzemna toplina pretvara u prizor koji se neprestano mijenja.

Neposredno prije izbacivanja vode površina bazena podigne se u kupolu. Zatim kupola prsne, nastane mlaz, a para se nastavi uzdizati i odnositi zrakom. Taj kratki slijed daje Strokkuru osobito prepoznatljiv izgled, od napete glatke površine do raspršenog oblaka.

Gejzir Strokkur ukratko

• Država: Island
• Područje: Haukadalur
• Geotermalna cjelina: Geysir
• Visina erupcija: do 30 m prema službenom opisu, uz zabilježene više mlazove
• Vrsta: gejzir s površinskim bazenom
• Zaštita područja: spomenik prirode od 2020.
• Zaštićena površina: 1,2 km²
• Zanimljivost: geotermalno područje zaštićeno je 2020.

Gejzir Strokkur - vidljivi dio podzemnog sustava

Područje leži u zapadnom vulkanskom pojasu Islanda. Šira zona visoke geotermalne temperature obuhvaća približno 3 km², dok je poznato izvorno polje samo njezin dio. Toplina se na površini očituje kroz izvore i bazene, ali njihovo ponašanje ovisi o onome što se događa u dubini.

Istraživanja Strokkura pokazuju sustav kanala ispunjenih vodom i prostor u kojem se nakuplja plin. Model izveden iz seizmičkih mjerenja smješta takav podzemni spremnik približno 24 m duboko, bočno od glavnog kanala. To je procjena podzemne strukture, koja se ne može izravno promatrati iznad bazena.

Para predaje toplinu vodi, a mjehurići se kreću kroz sustav i urušavaju u plićem dijelu kanala. Kada se razviju uvjeti za erupciju, plin koji se uzdiže potiskuje vodu prema površini. Voda i para izlaze kroz otvoreni bazen, pa konačni vodeni stup predstavlja završetak mnogo složenije podzemne izmjene.

Gejzir Strokkur i četiri faze erupcijskog ciklusa

Znanstvena analiza mjerenja provedenih 2018. razdvojila je četiri faze: erupciju, ponovno punjenje kanala vodom, nakupljanje plina u podzemnom spremniku i urušavanje mjehurića u kanalu. Tako se iza naizgled jednostavnog ponavljanja otkriva uređen niz fizičkih procesa.

Strokkur može izbaciti jedan mlaz ili više njih u nizu. Nakon većeg gubitka vode, plina i topline potrebno je više vremena da se sustav obnovi. Zato se razmaci između erupcija mijenjaju.

Između erupcija kanal se ponovno puni, a toplina i plin nastavljaju se razmjenjivati ispod površine. Mirniji bazen zato je dio aktivnog ciklusa koji mjerenja mogu pratiti i prije sljedećeg mlaza.

Plava kupola - trenutak prije vodenog stupa

Kupola na površini nastaje prije mlaza vode, a njezino pucanje označava prijelaz iz zaobljenog oblika u uspravno izbacivanje. Istraživači su kamerama i seizmičkim instrumentima uspoređivali te promjene. Veće kupole u promatranjima bile su povezane s bržim uzdizanjem i višim mlazovima.

Nakon mlaza iznad bazena ostaje para koju odnosi zrak. Možete pratiti cijeli slijed: glatku kupolu, njezino pucanje i raspršivanje vode, umjesto da pažnja ostane samo na visini erupcije.

Krupniji kadar bazena ističe kupolu prije erupcije, a širi pokazuje odnos mlaza prema terenu. Oba se mogu promatrati kao dijelovi istog slijeda, uz zadržavanje iza zaštitnih oznaka.

Strokkur i Geysir - različita imena, različit ritam

Geysir je zaseban gejzir čije je ime poslužilo kao naziv za takve izvore u drugim jezicima. Strokkur nije drugo ime za njega. Njihova se aktivnost razlikuje: Geysir je kroz povijest imao vrlo promjenjiva razdoblja, dok se Strokkur između erupcija brže dopunjava.

Najstariji pisani zapisi o Geysiru potječu iz 13. stoljeća. Područje je dugo privlačilo putnike, istraživače i umjetnike. Kamenovi koji podsjećaju na posjete danskih kraljeva bilježe i ljudsku povijest ovoga mjesta, uz mnogo stariju priču njegova tla. Posjeti su povezani s Christianom IX. 1874., Frederikom VIII. 1907. i Christianom X. 1921., a za dolazak Frederika VIII. uređena je Kraljevska cesta koja je uključivala i Geysir.

Godine 1935. Sigurður Jónasson kupio je dio područja i darovao ga islandskom narodu. Država je 2016. otkupila preostalo zemljište obuhvaćeno dogovorom s vlasnicima. Priča o izvorima zato uključuje i pitanje očuvanja prostora koji istodobno ima prirodnu, znanstvenu i kulturnu vrijednost.

Haukadalur - osjetljiv krajolik toplih izvora

Područje Geysir zaštićeno je kao spomenik prirode 17. lipnja 2020., na površini od 1,2 km². Zaštita obuhvaća geološke oblike, izvore, mikroorganizme i vegetaciju. Predmet očuvanja cijeli je sustav, a ne samo otvor iz kojeg izbija Strokkur.

Među drugim izvorima nalaze se Blesi, Konungshver i Litli Geysir. U krajoliku rastu i biljke povezane s geotermalnim staništima, uključujući vrste Veronica anagallis-aquatica i Ophioglossum azoricum. Toplina koja stvara upečatljive erupcije istodobno sudjeluje u oblikovanju malih, osjetljivih životnih prostora.

Naslage uz izvore i vegetacija također pripadaju zaštićenom području. Njihova osjetljivost objašnjava zašto očuvanje obuhvaća prostor oko gejzira i zašto se on promatra s označenih staza.

Savjeti za putnike

U termalnom području važno je ostati na označenim stazama i unutar prostora za posjetitelje, bez prelaska sigurnosnih ograda. Voda u izvorima vrlo je vruća i može izazvati opekline, pa je ne treba dodirivati niti prilaziti otvorima izvora izvan dopuštenih površina.

Sa sigurnog mjesta možete promatrati i fotografirati različite faze erupcije, od podizanja vodene kupole do izbijanja mlaza. Nije potrebno približavati se izvoru radi boljeg kadra; detalj možete izdvojiti povećanjem na fotoaparatu. Stabilna obuća i odjeća prilagođena boravku na otvorenom korisne su za posjet, a pri fotografiranju važno je ostaviti dovoljno prostora ostalim posjetiteljima i slobodan prolaz.

Informacije o području i uvjetima posjeta dostupne su na službenoj stranici područja Geysir.