Gullfoss: dvije kaskade Hvítá i priča o zaštiti Zlatnog slapa

Gullfoss je islandski Zlatni slap, na kojem se rijeka Hvítá obrušava u dva glavna stupnja i nestaje u dubokom stjenovitom kanjonu. Ukupna visina pada iznosi oko 32 m. Njegovu prepoznatljivost stvara odnos široke vode, naglog prijeloma i uskog prostora koji preuzima riječni tok.

Uz prirodnu snagu Gullfossa veže se i ljudska priča: Sigríður Tómasdóttir borila se protiv planova iskorištavanja slapa za proizvodnju električne energije. Njezina upornost postala je dio povijesti zaštite tog mjesta. Zato pogled prema vodi istodobno može biti susret s krajolikom i s pitanjem što vrijedi sačuvati.

Gullfoss ukratko

• Država: Island
• Položaj: jugozapadni Island, na području općine Bláskógabyggð
• Rijeka na kojoj se nalazi slap: Hvítá
• Ukupna visina pada vode: oko 32 metra
• Oblik slapa: voda se obrušava preko dvije uzastopne kaskade
• Zaštita područja slapa: proglašena 1979. godine
• Spomenik uz slap: postavljen 1978. u čast Sigríður Tómasdóttir, koja se borila protiv iskorištavanja slapa za proizvodnju električne energije

Gullfoss i Hvítá - voda iz ledenjačkog krajolika

Hvítá se napaja iz područja ledenjaka Langjökull. Kod Gullfossa rijeka prelazi kamene pragove i ulazi u kanjon čije stijene dosežu do približno 70 m visine. Ta se mjera odnosi na stijene kanjona, a ne na ukupnu visinu samog slapa.

Na fotografiji se visina slapa i dubina kanjona mogu spojiti u isti dojam. Možete ih razlikovati prateći pad vode, a zatim stijene koje se uzdižu uz nastavak toka. Podaci od 32 i približno 70 metara opisuju različite dijelove krajolika.

Prosječni protok kod Gullfossa iznosi oko 109 m³ u sekundi. Riječ je o prosječnoj vrijednosti, a ne stalnoj količini vode u svakom trenutku. Ona objašnjava velik volumen slapa, ali ne određuje sama po sebi njegov dojam, u kojem važnu ulogu ima i oblik terena.

Dvije kaskade Gullfossa i otvor između stijena

Gornja kaskada visoka je oko 11 m, a ispod nje slijedi drugi, dublji pad. Dvostupanjska građa omogućuje da se na istom mjestu vide različiti oblici riječne površine. Voda na pragovima izgleda drukčije od vode koja se obrušava u klanac.

Gornji dio slapa širi se preko pragova, a donji pada u uži usjek. Upravo taj prijelaz objašnjava poznati prizor vode koja kao da nestaje između stijena.

Širi kadar pokazuje odnos obiju kaskada, dok se na užem bolje vide rubovi stijene i pjena. Te dvije slike objašnjavaju različite dijelove slapa: oblik cijelog pada i način na koji voda prelazi pojedini prag.

Geološka povijest Gullfossa - rijeka oblikuje svoj put

U stijenskim pragovima nalaze se slojevi dolerita, a među njima sedimentni materijal, uključujući konglomerat, muljnjak i šljunak. Voda lakše ispire slabije vezane dijelove. Zbog nejednake otpornosti podloge riječno korito i rubovi pada ne troše se jednako.

Nastanak kanjona povezuje se s procesima nakon ledenog doba. Jedno tumačenje naglašava veliku ledenjačku poplavu, dok drugo opisuje postupno usijecanje Hvítá tijekom dugog razdoblja. U oba je riječ o snazi vode koja uklanja materijal i produbljuje svoj put.

Različita otpornost slojeva utječe na oblik pragova. Crte na litici zato označavaju promjene podloge kroz koju se rijeka usijeca, a nisu samo razlike u boji kamena.

Gullfoss i Sigríður - borba za prirodni krajolik

Sigríður Tómasdóttir rođena je 1871. u Brattholtu, uz Gullfoss. Sa sestrama je pomagala ljudima upoznati slap i, prema prikazu islandske agencije za zaštitu okoliša, sudjelovala u stvaranju prve staze prema njemu. Kada su se pojavili planovi industrijskog korištenja vodene snage, pokušala je osporiti ugovore koji su to omogućavali.

Njezini sudski pokušaji nisu uspjeli. Zakup je prestao vrijediti nakon što su uplate najamnine prestale 1928. godine, a država je slap kupila 1945. godine. U čast Sigríður uz Gullfoss je postavljen spomenik 1978., dok je područje dobilo zaštitu 1979. godine.

U zaštićenom području sačuvani su i tragovi ljudskog korištenja krajolika: stari putovi, kamene ograde i ovčji torovi, većinom uz kanjon u blizini Brattholta. Zajedno sa spomenikom podsjećaju da je ovaj krajolik imao važno mjesto u životu ljudi. U priči o Sigríður prirodna se ljepota susreće s ustrajnošću osobe koja je u slapu vidjela vrijednost za zajednicu, a današnji pogled prema vodi dobiva dodatno značenje.

Zlatni slap i raznolika priroda njegova okruženja

Naziv Gullfoss prevodi se kao Zlatni slap. Za sunčana vremena nad vodenom maglicom može se pojaviti duga. Gullfoss pripada poznatom području Zlatnog kruga, zajedno s Þingvellirom i geotermalnim područjem Geysir.

Zaštita obuhvaća i vegetaciju, a ne samo slap i kanjon. Vodena maglica stvara uvjete za različite biljke, uključujući mahovine i nisko raslinje. Oštećena vegetacija sporo se oporavlja, pa tragovi gaženja mogu ostati vidljivi mnogo dulje od samog prolaska posjetitelja.

Nisko raslinje i mahovine dio su vlažnog okoliša slapa. Njihovo sporo obnavljanje objašnjava zašto se zaštita područja odnosi i na površine koje se na fotografiji često nalaze tek uz rub kadra.

Savjeti za putnike

Gullfoss se nalazi na jugozapadnom Islandu, na području Bláskógabyggð, te zajedno s Geysirom i Þingvellirom pripada Zlatnom krugu. Pristup slapu je besplatan. Posjet se odvija na otvorenom, pa je prije dolaska korisno provjeriti vremensku prognozu i prilagoditi odjeću i obuću očekivanim uvjetima.

Na stijenskim pragovima zanimljivo je uočiti vodoravne slojeve. Njihova različita otpornost dio je objašnjenja zašto rijeka na istom mjestu stvara kaskade i usjek.

Informacije o području donosi službena stranica Gullfossa.