Atrakcije

Italija

Agrigento: Dolina hramova, sačuvani stupovi i zagonetke imena

Agrigento: Dolina hramova, sačuvani stupovi i zagonetke imena

Agrigento čuva Dolinu hramova: otkrijte zašto Konkordijin hram nosi pogrešno ime, kako je sačuvan i što otkrivaju ostaci antičkoga grada.

Agrigento na južnoj obali Sicilije čuva Dolinu hramova, arheološko područje nekadašnjega grčkog grada Akragasa. Hramovi stoje na uzvisini, premda naziv Valle dei Templi sugerira dolinu. Među njima se izdvaja Konkordijin hram, čiji stupovi i trokutasti zabati još jasno ocrtavaju antičku građevinu. Njegovo je ime, međutim, posljedica pogrešnog povezivanja s rimskim natpisom.

U Agrigentu su sačuvani tragovi promjena koje su trajale stoljećima: grčka svetišta, kasnija kršćanska pregradnja i dijelovi hramova ponovno podignuti u novije doba. Izgled pojedine ruševine zato ovisi i o tome što se s njom događalo nakon antike. Jedan je hram preživio kao crkva, drugome su ponovno uspravili stupove, a s trećega su odnosili kamen za gradnju.

Dolina hramova u Agrigentu ukratko

  • Država: Italija
  • Grad i otok: Agrigento, Sicilija
  • Antičko ime grada: Akragas
  • Nastanak grada: grčka kolonija osnovana u 6. stoljeću pr. Kr.
  • Konkordijin hram: sagrađen oko 440. - 430. pr. Kr.
  • UNESCO: arheološko područje upisano 1997. godine
  • Ulaz: naplaćuje se
  • Zanimljivost: osam stupova Heraklova hrama ponovno je podignuto između 1922. i 1924. godine

Agrigento i povijest grada ispod hramova

Grčki doseljenici osnovali su Akragas u 6. stoljeću pr. Kr. Na južnom rubu grada razvila se skupina monumentalnih dorskih hramova. Njihov položaj uz gradsku obranu davao je tom dijelu naselja prepoznatljiv obris, dok su se kuće i javne građevine prostirale dalje prema unutrašnjosti. Hramovi su tako pripadali velikom urbanom prostoru, s mjestima stanovanja i svakodnevnog života između svetih područja.

Kartaga je osvojila i razorila grad 406. pr. Kr. Kasnija obnova i rimsko razdoblje ostavili su nove slojeve, uključujući stambene četvrti i javne građevine. U kasnoj antici dio prostora uz hramove zauzela su kršćanska groblja. Mjesta nekadašnjeg štovanja bogova tako su postala i prostor pokapanja.

Arheološko područje Agrigenta upisano je 1997. na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Upis obuhvaća ostatke antičkoga grada i njegov krajolik; znatan dio grada još leži pod poljima i voćnjacima. Zbog toga slika nekoliko uspravnih hramova prikazuje samo dio lokaliteta. Između velikih spomenika nalazi se prostor nekadašnjega naselja, čiji su tragovi dijelom otkriveni, a dijelom sačuvani pod zemljom.

Konkordijin hram u Agrigentu: ime koje je ostalo

Konkordijin hram nastao je oko 440. - 430. pr. Kr. Na kraćim stranama ima po šest stupova, a na duljima po trinaest. Četiri stepenice njegova podnožja nose građevinu čiji su stupovi povezani vodoravnim kamenim gredama. Na pročeljima se iznad njih uzdižu trokutasti zabati, pa je i bez krova lako razaznati osnovni oblik hrama.

Današnja boja kamena može zavesti. Hram je izvorno imao bijelu žbukanu oblogu s obojenim ukrasima, i izvana i iznutra. Unutrašnjost je bila podijeljena na ulazni prostor, središnju odaju i stražnji prostor. Sačuvani kameni zidovi i stupovi stoga pokazuju konstrukciju građevine, dok joj je površinska obrada davala drukčiji izgled.

Naziv Concordia potječe od latinskoga natpisa posvećenog slozi Agrigenćana. Povjesničar Tommaso Fazello u 16. stoljeću pogrešno ga je povezao s hramom. Kome je građevina izvorno bila posvećena, nije pouzdano utvrđeno. Ime se ipak zadržalo te je danas uobičajen naziv spomenika, iako ne potvrđuje njegov izvorni kult.

Kako je kršćanska crkva sačuvala grčki hram

Prema tradiciji, biskup Grgur krajem 6. stoljeća pretvorio je Konkordijin hram u crkvu posvećenu apostolima Petru i Pavlu. Priča o tom događaju uključuje istjerivanje demona Ebera i Rapsa; taj dio pripada predaji. Sama kršćanska prenamjena ostavila je tragove u građevini: u zidovima središnje odaje otvoreno je dvanaest lukova.

Upravo je daljnja uporaba hrama kao crkve pomogla njegovu očuvanju. Lukovi su koristan detalj za razumijevanje onoga što gledate, jer pokazuju kako je kasniji život građevine promijenio njezin grčki raspored. Pregradnja za novu vjeru pomogla je sačuvati antičku strukturu koju danas prepoznajemo među ruševinama.

Junonin i Heraklov hram: različite sudbine stupova

Hram poznat kao Junonin nalazi se na istočnom kraju brijega s hramovima, na visokom stjenovitom izdanku. Sagrađen je oko sredine 5. stoljeća pr. Kr. I njegova je posveta nesigurna: ime je nastalo pogrešnim tumačenjem Plinijeva opisa drugog svetišta, kod Crotonea. Oltar se nalazio ispred istočne strane hrama, odvojen od njegove glavne građevine.

Heraklov hram potječe s kraja 6. stoljeća pr. Kr. Njegov je tlocrt izduženiji, sa šest stupova na kraćim i petnaest na duljim stranama. Povezivanje s Heraklom oslanja se na Ciceronov opis svetišta uz agoru. Ta književna potvrda daje njegovu imenu drukčiju osnovu od one na kojoj počivaju nazivi Konkordijina i Junonina hrama.

Osam stupova južne strane Heraklova hrama ponovno je podignuto između 1922. i 1924. na poticaj britanskoga kapetana Alexandera Hardcastlea. Uspravni niz koji danas određuje izgled ruševine zato je i rezultat obnove. Na tom je primjeru posebno jasno koliko arheološko nalazište može dugovati ljudima koji su njegove razasute dijelove ponovno sastavili.

Dolina hramova i kameni divovi Zeusova svetišta

Uz Zeusov hram vežu se golemi muški likovi, telamoni, prikazani kako rukama nose gređe. Bili su visoki oko osam metara i postavljeni između polustupova vanjskog zida. Zid s polustupovima zatvarao je građevinu, što joj je davalo drukčiji izgled od otvorenoga niza slobodnih stupova oko Konkordijina hrama.

Antički pisac Diodor Sicilski povezuje početak gradnje s grčkom pobjedom nad Kartažanima kod Himere 480. pr. Kr. Kamen sa Zeusova hrama odnosili su još u srednjem vijeku, kada je prostor služio kao kamenolom. U 18. stoljeću upotrijebili su ga i za gradnju mola u Porto Empedocleu.

Savjeti za putnike

Za hodanje arheološkim lokalitetom mogu vam pomoći zatvorene cipele s potplatom koji dobro prianja. Ako je najavljen sunčan i topao dan, korisno je ponijeti vodu i zaštitu od sunca. Pri fotografiranju možete ostati na uređenim prolazima i odabrati kadar bez penjanja na kamene ostatke; prolaz drugim posjetiteljima pritom ostavite slobodnim.

Ako imate poteškoća s kretanjem, prije dolaska možete provjeriti koje su prilagodbe dostupne i odgovaraju li vašim potrebama. Pri provjeri pristupačnosti korisno je opisati trebate li prolaz za kolica ili mogućnost odmora tijekom hodanja. Ulaz u Dolinu hramova naplaćuje se, a aktualne uvjete posjeta Agrigentu možete provjeriti na službenoj stranici parka.

  • Zrakoplovna putovanja

  • Autobusna putovanja

  • Putovanja brodom

Prijavite se na newsletter

Koristeći ovaj formular, dajete privolu da Idea putovanja d.o.o. (sjedište: Ulica Maksa Puša 11/1, Samobor, OIB: 21344819267) može koristiti vašu e-mail adresu za povremeno slanje novosti, posebnih ponuda i promotivnih obavijesti (poznato i kao „newsletter“). U bilo kojem trenutku možete povući svoju privolu klikom na Odjavi se link ili tako da nas kontaktirate na e-mail [email protected].

Preporučujemo putno osiguranje

Preporučujemo putno osiguranje: osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i bolesti na putovanju, oštećenja i gubitka prtljage, dragovoljno zdravstveno osiguranje za vrijeme puta i boravka u inozemstvu, osiguranje za slučaj otkaza putovanja te osiguranje kojim se osiguravaju troškovi pomoći i povratka putnika u mjesto polazišta u slučaju nesreće i bolesti. Pročitaj više

Izrada ove stranice sufinancirana je iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u okviru programa "Konkurentnost i kohezija" te Programa dodjele potpora male vrijednosti namijenjenih poboljšanju konkurentnosti i učinkovitosti MSP.