Bologna u Italiji: grad trijemova, tornjeva i sveučilišta

Bologna je glavni grad talijanske regije Emilia-Romagna, na prijelazu između Padske nizine i toskansko-emilijanskih Apenina. Njezino povijesno središte prepoznaje se po natkrivenim trijemovima, srednjovjekovnim tornjevima i prostranim trgovima. Dovoljno je pogledati Piazza Maggiore da se u istom prostoru nađu velika bazilika, gradske palače i prolazi prema trgovačkim ulicama.

Nadimci La Dotta i La Grassa, odnosno „debela”, povezuju grad s dvjema dugim tradicijama: učenjem i hranom. Prvi upućuje na sveučilište, a drugi na bogatu gastronomiju. Ti se sadržaji prepoznaju u povijesnim zgradama za nastavu, starim trgovinama i jelima po kojima je Bologna poznata daleko izvan Italije.

Bologna ukratko

• Država: Italija
• Regija: Emilia-Romagna, čiji je Bologna glavni grad
• Središnji trg: Piazza Maggiore
• Sveučilišna tradicija: 1088. uzima se kao konvencionalna godina osnutka Sveučilišta u Bologni
• Bazilika San Petronio: gradnja je započela 1390. godine
• UNESCO: 12 odabranih cjelina trijemova upisano je 2021. godine
• Tornjevi: Asinelli i Garisenda na Piazza di Porta Ravegnana
• Zanimljivost: trijemovi su privatni prostori namijenjeni javnoj uporabi

Trijemovi Bologne: ulica pod krovom

Bolonjski trijemovi, talijanski portici, natkriveni su prolazi uz zgrade. U njima se pješački put spaja s ulazima, trgovinama i prostorima za susret. UNESCO navodi oko 62 kilometra trijemova u gradu, ali svjetska baština obuhvaća odabir od 12 cjelina s pripadajućim izgrađenim prostorom. Upis se, dakle, ne odnosi automatski na svaku natkrivenu ulicu.

Odabrane cjeline prikazuju razvoj od srednjeg vijeka do suvremenosti. Uz drvene konstrukcije postoje kameni i opečni trijemovi, a u novijim dijelovima i armiranobetonski. Različiti materijali objašnjavaju zašto neki prolazi djeluju poput niza povijesnih arkada, dok su drugi oblikovani jednostavnijim modernim linijama.

Posebnost je njihov odnos prema vlasništvu: pripadaju privatnim zgradama, ali služe javnom prolazu. Gradska pravila iz 1288. važna su točka u dugom razvoju tog sustava. Trijem je tako dio kuće koji sudjeluje u životu ulice.

Piazza Maggiore i Neptunova fontana

Piazza Maggiore počela se oblikovati oko 1200., kada je gradska vlast kupovala kuće i zemljište za novi trg. Prostor je trebao predstavljati važnost gradske institucije i okupiti trgovinu, razmjenu i druge poslove. Građevine oko trga dodavane su i preoblikovane tijekom stoljeća.

Uz trg stoje bazilika San Petronio i palače d'Accursio, del Podestà, dei Notai te dei Banchi. Palazzo d'Accursio sjedište je gradske uprave. Ta blizina vjerske i građanske arhitekture objašnjava zašto je trg ostao jedno od glavnih mjesta po kojima se čita povijest Bologne.

Na Piazza del Nettuno nalazi se Neptunova fontana, naručena 1563. za pape Pija IV. Njezine brončane skulpture izradio je Giambologna, dok se arhitektonsko i hidrauličko rješenje pripisuje Tommasu Lauretiju. Voda je izvorno dolazila s izvora Remonda u području San Michele in Bosco. Uz kiparski ukras, fontana je zato i trag načina na koji je grad dovodio vodu u svoje središte.

San Petronio i nedovršeno pročelje

Bazilika San Petronio posvećena je gradskom zaštitniku, svetom Petroniju. Gradnja je počela 1390. pod vodstvom Antonija di Vincenza. Pročelje je ostalo nedovršeno, s mramornom oblogom samo na dijelu površine. Ta razlika u materijalima jedan je od detalja po kojima se bazilika lako prepoznaje s trga.

Unutrašnjost je podijeljena u tri broda uz koja se nižu 22 kapele, uređivane u različitim razdobljima. Među njezinim je poznatim obilježjima i meridijanska linija astronoma Cassinija, duga oko 67 metara. Riječ je o sunčanom instrumentu povezanom s astronomskim opažanjima, pa se uz sakralnu umjetnost ovdje pojavljuje i povijest znanosti.

Asinelli i Garisenda: dva različita tornja

Na Piazza di Porta Ravegnana stoje Asinelli i Garisenda, srednjovjekovni tornjevi koji su postali simboli Bologne. Takve su građevine služile obrani i signalizaciji, a ujedno pokazivale društveni ugled obitelji koja ih je podigla. Njihova je visina zato imala i praktično i reprezentativno značenje.

Toranj Asinelli građen je između 1109. i 1119. i doseže 97,2 metra. Garisenda je znatno niža i poznata po izraženoj nagnutosti. Zbog bojazni od urušavanja skraćena je sredinom 14. stoljeća. Dante ju je spomenuo u 31. pjevanju Pakla, što je jedan od njezinih poznatih tragova u književnosti.

Pristup području tornjeva povezan je s radovima na zaštiti Garisende. Uspon na Asinelli ne treba podrazumijevati: službeni turistički portal objavljuje obavijesti o zatvaranju i uvjetima pristupa. Za razumijevanje njihova položaja u gradu važni su i pogledi iz okolnih ulica, uz poštovanje označenih ograda i prolaza.

Sveučilište i palača Archiginnasio

Početak bolonjskog studija konvencionalno se veže uz 1088. godinu. Sveučilište vlastitu ranu povijest opisuje kao razvoj studentskih udruženja koja su sudjelovala u određivanju nastave i izravno plaćala učitelje. Među važnim ranim nastavnicima bio je Irnerije, povezan s proučavanjem rimskog prava.

Studenti su utjecali i na gradsko gospodarstvo: njihova je prisutnost privlačila obrtnike i trgovce koji su zadovoljavali svakodnevne potrebe. Sveučilišna povijest zato pomaže objasniti i trgovački život Bologne, a ne samo razvoj znanja unutar učionica. Nadimak La Dotta, „učena”, dobro pristaje tom dijelu gradskog identiteta.

Palača Archiginnasio izgrađena je 1562.–1563. prema projektu Antonija Morandija, poznatog kao Terribilia. Bila je sveučilišno sjedište do 1803. Njezino arkadno dvorište i svodove ukrašavaju grbovi povezani s učiteljima i studentima. U sklopu je i anatomsko kazalište, drvena nastavna dvorana koju je 1637. izradio Antonio Levante za podučavanje anatomije.

Archiginnasio danas udomljuje i gradsku knjižnicu. Zgrada je teško oštećena u bombardiranju 1944. i poslije obnovljena. Nastavne dvorane pripadaju povijesti sveučilišta, a knjižnica nastavlja služiti čitanju i istraživanju.

Quadrilatero i bolonjska kuhinja

Quadrilatero je trgovačko područje uz Piazza Maggiore, s uskim ulicama i tradicijom obrta i trgovine koja potječe iz srednjeg vijeka. Neke su trgovine kroz generacije zadržale istu vrstu robe ili staru opremu i uređenje. Povijesna arhitektura ovdje obuhvaća i manje lokale, ne samo velike palače.

Među jelima i proizvodima po kojima je Bologna poznata nalaze se mortadela, tortellini, lazanje, tagliatelle i ragù. Tagliatelle se pripremaju od tijesta s jajima, razvaljanog u tanku plohu i izrezanog u trake, a poslužuju se s ragùom. Kada čitate jelovnik, korisno je pogledati cijeli opis jela i način posluživanja, osobito ako izbjegavate pojedine sastojke.

Savjeti za putnike

Za hodanje po središtu praktična je udobna obuća, a manji kišobran ili lagana kabanica mogu dobro doći i uz brojne natkrivene prolaze. Trijemovi pružaju zaklon, ali ne povezuju nužno svaki dio puta bez prekida. Pri fotografiranju ostavite dovoljno mjesta prolaznicima i ulazima u trgovine, osobito u užim prolazima.

Oko tornjeva pratite aktualne oznake i preusmjerenja, bez zaobilaženja zaštitnih ograda radi fotografije. Uz crkve odgovaraju tiši razgovor i odjeća prilagođena sakralnom prostoru; za fotografiranje unutrašnjosti najprije provjerite lokalne upute.

Aktualne informacije o znamenitostima, pristupu i eventualnim ograničenjima objavljuje službeni portal Bologna Welcome. Za područje tornjeva korisna je njegova posebna obavijest o pristupu Asinelliju.