Chianti: toskanski brežuljci, kamena naselja i priča o crnom pijetlu

Redovi vinove loze prate padinu, zatim ih prekida maslinik, a iza njega počinje šuma. Među tim zelenim površinama pojavljuju se kamene kuće, crkve i tornjevi. Chianti je taj prepoznatljivi dio Toskane između Firence i Siene, ali njegovo ime ne označava samo krajolik. Nalazi se i na vinskim etiketama, uz pravila podrijetla koja nisu jednaka za svaku bocu. Crni pijetao na etiketi jedan je od tragova te razlike.

Chianti ukratko

• Položaj: Toskana, Italija, između Firence i Siene
• Krajolik: Brežuljci s vinogradima, maslinicima, šumama i kamenim naseljima
• Glavna vinska sorta: Sangiovese
• Povijesno razgraničenje: Cosimo III. de’ Medici odredio je vinorodno područje 1716. godine
• Dvije vinske oznake: Chianti i Chianti Classico imaju odvojena pravila i područja proizvodnje
• Prepoznatljiv znak: Crni pijetao, Gallo Nero, na bocama Chianti Classica
• Trg u Greveu: Piazza Matteotti, trokutasti trg s trijemovima

Krajolik između Firence i Siene

Chianti je poljoprivredni krajolik u kojem se vinogradi izmjenjuju s maslinicima i šumom. Putovi povezuju naselja, gospodarske kuće, župne crkve i nekadašnje utvrde. Takav raspored nastajao je stoljećima obrađivanja zemlje i života na brežuljcima. Vinova loza daje prizoru pravilne crte, dok šumske površine razbijaju taj ritam.

Jedna od cesta kroz regiju je Chiantigiana. Na nju se naslanja službena cesta vina i maslinova ulja Chianti Classico, koja povezuje područje Grevea, Panzana i Castelline te nastavlja prema Fonterutoliju i Sieni. Pogled iz naselja na brežuljku često jasnije pokazuje odnos vinograda, kuća i šume nego fotografija snimljena iz vozila.

Tijekom srednjega vijeka taj je prostor bio predmet sukoba Firence i Siene. Utvrđena naselja i dvorci podsjećaju da današnji mirni pejzaž nije uvijek služio samo poljoprivredi. U njemu se branio teritorij i održavala vlast nad naseljima i zemljom. Radda, Gaiole i Castellina povezane su s povijesnom Ligom Chianti, savezom pod firentinskom upravom.

Što na boci znači Chianti Classico

Nazivi Chianti i Chianti Classico bliski su po podrijetlu, ali danas označavaju dva različita vina s odvojenim pravilima i područjima proizvodnje. Chianti se proizvodi u širem dijelu Toskane. Chianti Classico vezan je uz povijesno središte između Firence i Siene, koje obuhvaća cijela područja općina Greve, Radda, Castellina i Gaiole te dijelove nekoliko susjednih općina.

Veliki vojvoda Cosimo III. de’ Medici još je 1716. odredio granice vinorodnog područja. Kako se proizvodnja pod nazivom Chianti poslije širila, javila se potreba za razlikovanjem izvornog područja. Dodatak Classico uveden je 1932., a 1996. Chianti Classico postao je samostalna oznaka DOCG, s vlastitim pravilima. Dodatak Classico označava određeno podrijetlo vina.

Sangiovese je glavna sorta oba vina. U Chianti Classicu može se koristiti samostalno ili uz druge crne sorte. Crni pijetao na etiketi pripada upravo Chianti Classicu. Ako birate bocu za ponijeti, korisno je pročitati puni naziv vina i ime proizvođača, umjesto da se oslonite samo na riječ Chianti ili izgled boce.

Zašto je znak regije crni pijetao

Uz Gallo Nero veže se legenda o nadmetanju Firence i Siene. Prema priči, gradovi su se dogovorili da iz svakoga krene po jedan konjanik, a granica bude ondje gdje se susretnu. Znak za polazak trebalo je dati jutarnje kukurikanje pijetla. Siena je odabrala bijeloga, Firenca crnoga.

Firentinci su svojeg pijetla držali u mraku i gotovo bez hrane. Kada su ga pustili, zakukurikao je prije svitanja, pa je njihov konjanik krenuo ranije. Susret se zato zbio mnogo bliže Sieni. Legenda tako tumači firentinsku prednost na području Chiantija. To je priča o simbolu, ne dokumentirani način određivanja granice.

Povijesna veza znaka s teritorijem ipak postoji: crni pijetao bio je amblem Lige Chianti. Kada su se proizvođači 1924. udružili radi zaštite vina, izabrali su isti znak.

Greve, Radda i Castellina u kamenu

Greve in Chianti okuplja život oko trga Piazza Matteotti. Trokutasti prostor obrubljen je trijemovima pod kojima su trgovine, radionice i vinoteke. Uz trg stoji crkva Santa Croce. Pod arkadama se možete zaustaviti i pogledom prijeći preko trga do crkve.

Radda in Chianti bila je sjedište Lige Chianti. Na glavnom trgu Piazza Ferrucci stoje Palazzo del Podestà i, nasuprot njemu, crkva San Niccolò. Na pročelju gradske palače ostali su grbovi nekadašnjih upravitelja. Među uskim ulicama nalaze se i mali ograđeni vrtovi, pa se poljoprivredna svakodnevica pojavljuje i unutar naselja.

Castellina in Chianti čuva tragove još starijeg stanovništva. U okolici su pronađeni etruščanski ostaci, a u arheološkom muzeju nalaze se i željezni i brončani ukrasi bojnih kola otkriveni 1915. na lokalitetu Montecalvario. Ondje je grobni humak s četiri grobnice okrenute stranama svijeta. Grobnice pripadaju vremenu mnogo starijem od srednjovjekovnih utvrda koje se danas vide među vinogradima.

Savjeti za putnike

Za šetnju naseljima korisne su udobne cipele s potplatom koji dobro prianja uz kamen. Ako planirate i zemljane putove, obuću odaberite prema terenu i prognozi, a ne samo prema duljini šetnje. U toplijem dijelu godine vrijedi ponijeti vodu i zaštitu od sunca; za dulje zadržavanje na otvorenom dobro je imati i lagan dodatni sloj.

Za fotografiranje vinograda najbolje je potražiti javno dostupno mjesto za sigurno zaustavljanje. Lijep pogled s ceste nije razlog da stanete u zavoj ili priječite ulaz na imanje. U vinograd i dvorište ulazite samo uz dopuštenje, a grožđe i masline ostavite na biljkama. Za kadar se možete poigrati linijama redova loze i kamenim naseljem u pozadini, bez potrebe da zakoračite među trsove.

Prije samostalnog posjeta određenom mjestu provjerite lokalne informacije na službenom turističkom portalu Toskane. Ako želite kupiti vino ili maslinovo ulje, pitajte kako zapakirati proizvod za povratak i koliko prostora zauzima. Za naziv i podrijetlo vina mjerodavna je etiketa, a za to što se može razgledati ili kušati konkretna ponuda domaćina. Pogled na vinograd sam po sebi ne znači da je imanje otvoreno za posjete.