Ferrara: dvorac Este, srednjovjekovne ulice i renesansne palače

Ferrara u talijanskoj Emiliji-Romagni čuva grad kakav je tijekom stoljeća oblikovala obitelj Este. Dvorac okružen opkopom, palače uz Corso Ercole I d'Este i gradske zidine pripadaju različitim razdobljima te povijesti. U ulici Via delle Volte, natkriveni prolazi između kuća podsjećaju na trgovačku Ferraru povezanu s rijekom Po.

Ferraru vrijedi upoznati i kroz raspored njezinih ulica. Srednjovjekovne ulice i renesansno proširenje grada pokazuju kako su se mijenjale njegove potrebe: od trgovine i obrane do uređenja prostora za plemićke palače. Upravo je urbanističko nasljeđe jedan od razloga zbog kojih je Ferrara uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

Ferrara ukratko

• Smještaj: Emilija-Romagna, Italija
• Castello Estense: gradnja započinje 1385. godine po nalogu Nicolòa II. d'Este
• Katedrala sv. Jurja: podignuta 1135. godine
• Addizione Erculea: renesansno proširenje povezano s arhitektom Biagiom Rossettijem
• Palazzo dei Diamanti: pročelja s više od 8.500 mramornih blokova
• Via delle Volte: srednjovjekovna ulica s nadzemnim prolazima
• Gradske zidine: približno devet kilometara očuvanog obrambenog pojasa

Dvorac koji je trebao zaštititi obitelj Este

Castello Estense nastao je nakon pobune stanovnika Ferrare 1385. godine, u vrijeme gladi. Nicolò II. d'Este povjerio je gradnju Bartolinu da Novari kako bi obitelji osigurao utočište. Povod za podizanje utvrde tako je bio sukob unutar grada.

Gradnja se oslonila na postojeću kulu, danas poznatu kao Torre dei Leoni. Dodane su još tri, raspoređene tako da tvore četverokut s unutarnjim dvorištem. Opkop i mostovi dodatno su štitili prilaze, a povišena veza omogućavala je obitelji prijelaz iz njihove gradske rezidencije u utvrdu. U ranoj fazi dvorac je imao vojničke prostorije, staje, oružarnice i spremišta. Tu su radile i radionice za izradu predmeta potrebnih svakodnevnom životu, među njima svijeća i sapuna.

S vremenom su Este utvrdu prilagođavali stanovanju. Ercole I. i njegova supruga Eleonora d'Aragona proširivali su stambene prostore, a radovi su se nastavili pod njihovim nasljednicima. Dvorac je zato istodobno dokument obrambene arhitekture i razvoja dvorske rezidencije. Potres 1570. godine oštetio je dvorac, nakon čega su uslijedili popravci. Nakon smrti Alfonsa II. 1597. godine bez zakonitog nasljednika kojeg bi Crkva priznala, završila je vlast obitelji Este u Ferrari. Godine 1598. napustili su grad i preselili se u Modenu. Time je zatvoreno jedno dugo razdoblje ferrarske dvorske povijesti.

Via delle Volte i trgovački grad

Ulica Via delle Volte pripada srednjovjekovnom dijelu Ferrare. Njezini lukovi i zatvoreni nadzemni prolazi povezivali su skladišta uz nekadašnji riječni tok s kućama i radnjama trgovaca. Kameno popločenje i prolazi iznad ulice daju joj prepoznatljiv izgled.

Rijeka Po prije promjene toka u 12. stoljeću prolazila je bliže tom dijelu grada. Očuvani prolazi uglavnom potječu iz 13. i 14. stoljeća. Via delle Volte danas je kraća nego u prošlosti, ali ostaje važan dio priče o trgovini u Ferrari.

U povijesnom središtu nalazi se i katedrala San Giorgio Martire, posvećena sv. Jurju. Podignuta je 1135. godine, a na pročelju se razlikuju romanički donji dio i gotički gornji dijelovi. Glavno pročelje okrenuto je prema gradskoj vijećnici, dok se uz bočnu stranu proteže portik prema trgu Piazza Trento e Trieste.

Kako je renesansa proširila Ferraru

Krajem 15. stoljeća Ercole I. d'Este pokrenuo je proširenje poznato kao Addizione Erculea. Biagio Rossetti oblikovao je novi dio grada u kojem su raspored ulica, njihove perspektive i položaji palača bili dio zajedničkog plana. UNESCO posebno ističe taj doprinos renesansnom urbanizmu.

Corso Ercole I d'Este vodi od dvorca prema gradskim zidinama i vratima Porta degli Angeli. Na raskrižju poznatom kao Quadrivio degli Angeli susreću se palače među kojima su Palazzo dei Diamanti, Palazzo Turchi di Bagno i Palazzo Prosperi Sacrati. Rossettijev plan povezao je proširenje grada s novim obrambenim pojasom. Sjeverne zidine podizale su se od 1493. do 1505. godine, dok su drugi dijelovi obrane nastajali u kasnijim fazama.

Danas je očuvano približno devet kilometara zidina. Uz njih se nalaze zelene površine i putovi za šetnju, uključujući prostor ispod zidina poznat kao sottomura. Obrambeni rub grada tako je postao prostor svakodnevnog kretanja i rekreacije. Za šetnju nije potrebno planirati obilazak cijelog pojasa; možete odabrati samo jedan odsječak.

Mramorni dijamanti i nasljeđe izvan grada

Palazzo dei Diamanti ime duguje više od 8.500 bijelih i ružičastih mramornih blokova oblikovanih poput dijamantnih vrhova. Projekt Biagia Rossettija naručio je Sigismondo d'Este, brat vojvode Ercolea I. Palača je dio renesansnog proširenja, a njezino mjesto na uglu dviju ulica pridonosi važnosti pročelja u gradskoj slici. Danas se u njoj nalaze Nacionalna galerija i prostori za povremene izložbe.

Utjecaj obitelji Este protezao se i na područje delte rijeke Po. UNESCO-ovo dobro obuhvaća i kulturni krajolik u kojem su isušivanje zemljišta, novi vodeni putovi i ceste mijenjali uvjete poljoprivrede. Seoske rezidencije poznate kao delizie bile su povezane s tim posjedima i predstavljanjem dvorske moći. Ferrara se zato u priči o svjetskoj baštini promatra zajedno s dijelom svojega šireg krajolika.

Savjeti za putnike

Za hodanje ponesite razgaženu obuću, osobito planirate li proći popločenom ulicom Via delle Volte i nastaviti prema zidinama. Za tople dane pripremite vodu i zaštitu od sunca, a po kišnoj prognozi laganu nepromočivu jaknu. Pri fotografiranju s uskih prolaza ostavite mjesta drugim prolaznicima; za širi kadar palače pokušajte se odmaknuti prema raskrižju, bez izlaska na kolnik.

Ako želite ući u dvorac, unaprijed provjerite uvjete na službenoj stranici Castello Estense. Službene informacije o pristupačnosti navode da zatvori i Torre dei Leoni nisu dostupni korisnicima invalidskih kolica, dok su drugi dijelovi dostupni uz prilagođen pristup. Za izložbe u palači Diamanti zasebno provjerite odabrani postav. Prije posjeta katedrali provjerite mogućnost ulaska i odjenite se primjereno vjerskom prostoru.