Uffizi i Michelangelo: Tondo Doni, David i umjetnost Firence

Uffizi u Firenci povezuje povijest obitelji Medici s nastankom velike umjetničke zbirke. Kompleks koji je Giorgio Vasari projektirao za državne urede postao je prostor slikarstva i kiparstva, a javnosti je otvoren 1769. godine. Njegovo ime pritom čuva uspomenu na prvotnu upravnu namjenu.

Michelangelova veza s gradom otkriva se kroz različite medije i prostore. Uffizi čuva njegovu Svetu obitelj, poznatu kao Tondo Doni, dok se izvorni David nalazi u Galleriji dell’Accademia. Kopije toga kipa na Piazzi della Signoria i Piazzaleu Michelangelo dio su javne slike Firence.

Uffizi ukratko

• Država i grad: Italija, Firenca
• Početak kompleksa: 1560., po narudžbi Cosima I.
• Arhitekt: Giorgio Vasari.
• Michelangelova slika: Tondo Doni, na drvenoj podlozi.
• David: original u Galleriji dell’Accademia.
• Javne skulpture: Loggia dei Lanzi uz Uffizi.
• Javno otvaranje muzeja: 1769.

Kako je Uffizi u Firenci nastao iz državnih ureda

Gradnja kompleksa za upravne i sudske službe Firence počela je 1560. po narudžbi Cosima I. de’ Medicija. Vasari je uzduž prostora prema Arnu oblikovao trijem, dok je na riječnoj strani primijenio motiv velikoga središnjeg luka s užim bočnim otvorima. U građevinu je uklopio i stariju crkvu San Pier Scheraggio, povezanu s gradskim okupljanjima prije izgradnje Palazzo Vecchio.

Nakon Vasarijeve smrti radove su nastavili Alfonso Parigi i Bernardo Buontalenti. Francesco I. dao je na gornjoj etaži urediti prostore za umjetnine, među kojima se ističe osmerokutna Tribuna. Otvaranje muzeja pod Pietrom Leopoldom 1769. označilo je novu fazu u kojoj je zbirka trebala služiti i javnom upoznavanju umjetnosti.

Uffizi i Botticellijeva slika Rođenje Venere

Botticellijevo Rođenje Venere, nastalo oko 1485., jedna je od poznatih slika zbirke. Prizor prikazuje dolazak božice na obalu Cipra: stoji na velikoj školjci, vjetrovi je nose prema kopnu, a ženski lik pruža joj plašt ukrašen cvijećem. Identitet pojedinih pratećih likova nije posve jednoznačan, pa muzejsko tumačenje navodi više mogućih čitanja.

Rođenje Venere izvedeno je temperom na platnu, dok je Botticellijevo Proljeće naslikano na drvu. Venerin položaj tijela preuzet je iz antičkih kiparskih uzora, a zlatni nanosi ističu svjetlost u njezinoj kosi. Uz mitološki prizor, ti detalji otkrivaju slikarev izbor materijala i način na koji je renesansno slikarstvo koristilo poznate oblike iz antike.

Tondo Doni: Uffizi i Michelangelo kao slikar

Tondo Doni nastao je početkom 16. stoljeća za firentinskoga trgovca Agnola Donija. Okrugla drvena ploča promjera 120 centimetara prikazuje Svetu obitelj, a Uffizi je opisuje kao jedinu sačuvanu dovršenu Michelangelovu sliku na drvenoj ploči. Oblik kruga ima važnu ulogu jer tijela i geste ispunjavaju gotovo cijelu površinu.

Marija, Josip i dijete povezani su pokretom koji slici daje kiparsku čvrstoću. Zavijanje tijela i međusobni položaji ruku stvaraju dojam skupine oblikovane u prostoru. U pozadini su goli likovi i mali Ivan Krstitelj, dok izvorni rezbareni okvir Francesca del Tassa uključuje Kristovu glavu, proroke i ukrasne biljne motive.

David između narudžbe i gradskog simbola

Michelangelo je Davida oblikovao u bijelom mramoru između 1501. i 1504. godine. Djelo mu je povjerila uprava firentinske katedrale, ali je odluka umjetničkoga povjerenstva odredila njegovo postavljanje pred Palazzo Vecchio. Kip je ondje dobio javno značenje snage i neovisnosti Firentinaca, uz biblijsku priču o Davidu i Golijatu.

Visina Davida zajedno s isklesanom bazom iznosi 517 centimetara. Pojedini detalji prvotno su bili pozlaćeni, među njima vijenac na glavi i praćka. Današnji bijeli mramor zato ne prenosi sasvim izgled koji je kip imao nakon dovršetka. Pozlata je izdvajala pojedine detalje kipa, dok se danas pozornost više zadržava na obliku kamena.

Firentinski David: izvorna skulptura i njezine javne kopije

David je 1873. premješten s Piazze della Signoria u Galleriju dell’Accademia. Za skulpturu je arhitekt Emilio De Fabris projektirao poseban prostor Tribune, dovršen u sklopu preoblikovanja galerije. Tijekom pripreme toga prostora kip je bio zaštićen u drvenom sanduku, a uređenje Tribune pokazuje koliko je njegov dolazak promijenio dotadašnju galeriju. Muzej je izrastao iz obrazovne ustanove povezane s Akademijom likovnih umjetnosti, čiji se početak veže uz 1784. godinu.

Pred Palazzo Vecchio stoji kopija Davida, a na Piazzaleu Michelangelo brončana verzija. Uz potonju su brončane reprodukcije četiriju alegorija iz medičejskih kapela San Lorenza. Ta su djela dio javnog prostora Firence. Njihov položaj ne treba zamijeniti s mjestom čuvanja izvornika: Michelangelov mramorni David nalazi se u Galleriji dell’Accademia.

Loggia dei Lanzi: javno kiparstvo na trgu uz Uffizi

Loggia dei Lanzi nalazi se uz galeriju, na Piazzi della Signoria. Građevina iz druge polovice 14. stoljeća prvotno je služila natkrivenim javnim svečanostima i okupljanjima. Njezino ime povezano je s vojnicima koji su u doba Cosima I. ondje čuvali palaču.

U 16. stoljeću lođa je dobila ulogu prostora za skulpture. Među njima su Cellinijev Perzej te Giambolognina Otmica Sabinjanki i Heraklo s kentaurom Nesom. Rimske ženske figure uz stražnji zid i druga antička djela daju tome prostoru vremensku širinu, u kojoj renesansno kiparstvo stoji uz uzore iz starijega svijeta.

Piazzale Michelangelo i pogled na Firencu

Piazzale Michelangelo oblikovao je Giuseppe Poggi 1869., u razdoblju kada je Firenca bila glavni grad Italije. Bio je dio urbanističke obnove i zamišljen kao počast umjetniku. Neoklasicistička lođa trebala je postati muzejski prostor posvećen Michelangelovim skulpturama, ali taj plan nije ostvaren.

S Piazzalea Michelangelo otvara se panorama Firence i Arna. Brončani David okrenut je prema brežuljcima, pa se kip i pogled prema gradu ne nalaze u istom smjeru. Trg pripada obnovi Firence iz 19. stoljeća: Michelangelova su djela poslužila kao uzor za spomenik umjetniku, u prostoru nastalom nekoliko stoljeća nakon njegova života.

Savjeti za putnike

Pri pripremi je korisno razlikovati dvije ustanove: Tondo Doni nalazi se u Uffiziju, a izvorni David u Galleriji dell’Accademia. Ulaznica i pravila jedne galerije ne podrazumijevaju pristup drugoj.

U velikim muzejskim prostorima može pomoći osnovni kontekst o djelima koja vas zanimaju. Naziv slike, autor i kratak opis olakšavaju snalaženje, bez potrebe da prije dolaska zapamtite sve podatke iz povijesti umjetnosti.

Pri promatranju slika možete obratiti pozornost na podlogu na kojoj su naslikane, položaje prikazanih tijela i odnos kompozicije prema okviru. Kod kipova zanimljivo je pratiti siluetu i geste. Ti detalji mogu približiti umjetnički postupak i bez poznavanja svih imena i datuma.

Za aktualne ulaznice, radno vrijeme i pravila pristupa možete provjeriti službenu stranicu Uffizija.