Obitelj Medici u Firenci: od bankarske moći do umjetničkih zbirki

Obitelj Medici ostavila je u Firenci palače, umjetničke zbirke i narudžbe koje povezuju privatni život s javnim predstavljanjem moći. Od doma Cosima Starijeg do vojvodskih prostora Cosima I., različiti članovi obitelji oblikovali su različite dijelove grada. Palače i djela otkrivaju njihove odluke, ali i razlike među naraštajima: Cosimo Stariji i Cosimo I. živjeli su u različitim razdobljima firentinske povijesti.

U toj priči važno mjesto imaju i osobe koje nisu gradile novu palaču. Anna Maria Luisa de’ Medici ugovorom iz 1737. povezala je obiteljsku umjetničku ostavštinu s njezinim ostankom u Firenci i Toskani. Nasljeđe Medicija obuhvaća stoga i način na koji su zbirke sačuvane nakon završetka njihove vladarske loze.

Obitelj Medici ukratko

• Država i grad: Italija, Firenca
• Financijski temelj: banka koju je Giovanni di Bicci uspostavio 1397.
• Rana palača: Palazzo Medici Riccardi, započet 1444.
• Upravni kompleks: Uffizi, čija je gradnja počela 1560.
• Obiteljske grobnice: kapele uz baziliku San Lorenzo.
• Astronomska poveznica: Galileijevo otkriće Jupiterovih satelita 1610., nazvanih Medicea Sidera.
• Očuvanje zbirki: Obiteljski pakt iz 1737.

Obitelj Medici: od banke do gradske palače

Giovanni di Bicci de’ Medici postavio je financijski temelj obitelji osnivanjem banke 1397. godine. Njegov sin Cosimo Stariji proširio je bankarsko poslovanje po Europi i stekao velik utjecaj u Firenci. Financijska i politička povijest obitelji tako prethodi razdoblju njezinih vojvodskih rezidencija, koje pripada kasnijim naraštajima.

Cosimo Stariji naručio je od Michelozza palaču čija je gradnja počela 1444. godine. Palazzo Medici Riccardi bio je privatna obiteljska rezidencija, povezana i s Lorenzom Veličanstvenim. Dvorište, stambeni prostori i kapela čine arhitektonski sklop u kojem se može prepoznati kako se obiteljski dom oblikovao kao mjesto ugleda i susreta.

Kapela triju kraljeva i prikaz ugleda obitelji Medici

Benozzo Gozzoli počeo je 1459. oslikavati zidove obiteljske kapele prizorom putovanja triju kraljeva prema djetetu Isusu. Povorka se razvija preko više zidova, u krajoliku ispunjenom ljudima, konjima i brojnim pojedinostima odjeće. Među likovima se prepoznaju članovi Medicija i ugledni suvremenici, pa sakralna priča uključuje i društveni svijet naručitelja.

Michelozzova kapela sastoji se od glavnoga četvrtastog dijela i uzdignutog prostora oltara. Rezbareni i pozlaćeni drveni strop Pagna di Lapa oblikovan je u skladu s višebojnim mramornim podom. Uz zidne slike, upravo drvo i kamen određuju izgled malog prostora u kojem su Medici okupljali rad arhitekta, slikara i obrtnika.

Cosimo I.: obitelj Medici u vojvodskim rezidencijama

Preseljenje dvora u Palazzo Vecchio 1540. označilo je novu ulogu palače gradskih vlasti. U njezinu velikom salonu Giorgio Vasari vodio je opsežan posao uređenja kojim su slavljena postignuća Cosima I. Suradnja slikara, drvodjelaca, klesara i drugih majstora povezala je umjetničku izvedbu s jasnom političkom porukom.

Prema povijesnom pregledu muzeja Uffizi, Eleonora di Toledo, supruga Cosima I., kupila je Palazzo Pitti 1549. godine. Palača je zadržala ime ranijega vlasnika Luce Pittija, dok je Bartolomeo Ammannati proširio njezine dijelove za potrebe nove rezidencije. Iza zgrade oblikovali su se vrtovi Boboli, pa je reprezentacija dvora obuhvatila i odnos arhitekture prema uređenoj prirodi.

Medici i Uffizi: od uprave do zbirke i javnog muzeja

Gradnja Uffizija počela je 1560. po narudžbi Cosima I., kao kompleksa firentinskih upravnih i sudskih ureda. Giorgio Vasari povezao je državne funkcije u arhitektonsku cjelinu uz središte vlasti. Naziv muzeja potječe upravo od tih ureda, što podsjeća da njegova povijest nije počela kao povijest javne galerije.

Francesco I. na gornjoj je etaži uredio prostor za umjetnine, a Buontalentijeva osmerokutna Tribuna postala je važno mjesto predstavljanja zbirke. U kasnijem razdoblju Pietro Leopoldo otvorio je muzej javnosti 1769. godine. Umjetnička ostavština tako je promijenila namjenu: nekadašnje dvorsko prikupljanje postalo je osnova javne ustanove.

Medičejske kapele i Michelangelove alegorije

Kapele uz San Lorenzo obuhvaćaju Novu sakristiju, Kapelu prinčeva i grobne kripte. Michelangelo je u Novoj sakristiji između 1519. i 1534. povezao arhitekturu s kiparstvom. Projekt su potaknuli pape iz obitelji Medici, Lav X. i Klement VII., za grobnice nekoliko članova obitelji.

Grobni spomenici Lorenza, vojvode od Urbina, i Giuliana, vojvode od Nemoursa, nose alegorije Zore, Sumraka, Dana i Noći. Lorenzo Veličanstveni i njegov brat Giuliano zasebne su osobe, pokopane uz prikaz Bogorodice s djetetom i obiteljske zaštitnike. Kapela prinčeva predstavlja drukčiji, barokni izraz dinastičke memorije, s bogatim oblogama od mramora i tvrdoga kamenja.

Obitelj Medici, Galileo i politički ugled znanja

Galileo je 1610. otkrio četiri Jupiterova satelita i nazvao ih Medicea Sidera, odnosno medičejskim zvijezdama. Prvotno je razmatrao naziv posvećen samo Cosimu II., ali je veliki vojvoda prednost dao imenu čitave obitelji. Astronomsko otkriće time je dobilo i dinastičku poveznicu, koja je obiteljsko ime prenijela izvan firentinskih palača.

Museo Galileo čuva instrumente povezane sa znanstvenikovim radom, među njima sačuvane teleskope i objektiv povezan s opažanjem Jupiterovih satelita. U zbirci je i Galileijeva mramorna bista koju je Cosimo III. naručio od Carla Marcellinija. Instrumenti svjedoče o opažanjima, a bista o kasnijem nastojanju dvora da sačuva uspomenu na istraživača.

Anna Maria Luisa i ostavština obitelji Medici

Obiteljski pakt iz 1737. odredio je prijenos zbirki novomu velikom vojvodi Franji Stjepanu Lotarinškom uz uvjet njihova zadržavanja u glavnome gradu i državi. Ugovor je obuhvaćao slike, kipove, knjižnice, dragocjenosti i druge predmete obiteljskoga nasljeđa. Potpisan je u Beču u talijanskoj i francuskoj inačici.

Anna Maria Luisa sporazumom je vezala obiteljske zbirke uz javnu korist i privlačnost zemlje za posjetitelje. Slike, kipovi i drugi predmeti ostali su povezani s gradom u kojem su ih Medici naručivali ili prikupljali. Zbog toga se njihova djela u Firenci mogu razumjeti zajedno s palačama, crkvama i obiteljskom poviješću, a ne samo kao izdvojeni muzejski predmeti.

Savjeti za putnike

Pri pripremi posjeta korisno je provjeriti puni naziv palače, kapele ili muzeja. Mjesta povezana s Medicijima različite su ustanove, pa informacije o pristupu jednome ne vrijede automatski za ostala.

U tekstovima i oznakama ponavljaju se imena Cosimo i Lorenzo. Razlikovanje Cosima Starijeg od Cosima I. te Lorenza Veličanstvenog od vojvode od Urbina može pomoći da umjetnine i palače povežete s pravim naručiteljem.

Aktualne informacije o ulaznicama, radnom vremenu i uvjetima pristupa pojedinim ustanovama možete potražiti na službenoj turističkoj stranici Firence.