Rim – Vatikanski muzeji i Sikstinska kapela: galerija u kojoj Michelangelov strop priča biblijske priče

Vatikanski muzeji i Sikstinska kapela u brojkama

Država: Vatikan
Grad: Rim
Lokacija: Viale Vaticano, Vatikan
Godina osnutka zbirke: 1506. godina
Ukupna dužina galerija: oko 7 kilometara
Broj umjetničkih djela: više od 70.000, od čega je oko 20.000 izloženo
Najpoznatiji prostori: Sikstinska kapela, Rafaelove sobe, Galerija mapa
Godina oslikavanja stropa Sikstinske kapele: 1508.–1512.
Michelangelova djela: strop i Posljednji sud
Status: jedan od najposjećenijih muzeja na svijetu

Uvod u Vatikanske muzeje – susret s umjetnošću koja traje više od dva tisućljeća

Ulazak u Vatikanske muzeje nalikuje ulasku u jedinstvenu vremensku kapsulu. Prolaskom kroz njihove galerije prelazite iz jednog stoljeća u drugo gotovo neprimjetno, dok vas umjetnička djela vode od starogrčkih i rimskih skulptura do renesansnih majstora. Sve u unutrašnjosti muzeja nosi tihi, ali snažan osjećaj kontinuiteta, kao da je svako djelo na svoje mjesto postavljeno s namjerom da ispriča dio doista velike priče.

Vatikanski muzeji nisu samo prostor u kojem se čuvaju umjetnine; oni su živi arhiv europske povijesti i jedan od najvažnijih kulturnih kompleksa na svijetu. Put kroz njih istodobno je putovanje kroz umjetnost, vjeru i ideje koje su oblikovale zapadnu civilizaciju.

Zašto posjetiti Vatikanske muzeje – umjetnička riznica bez premca

Vatikanski muzeji jedinstveni su po bogatstvu i raznolikosti djela. Svaki hodnik vodi prema novoj epizodi povijesti umjetnosti. Antički kipovi otkrivaju ideale ljepote iz vremena Grčke i Rima, Rafaelove sobe prikazuju intelektualni procvat renesanse, a velika galerija zemljopisnih karata otkriva kako se nekada zamišljao svijet.

No najveća posebnost muzeja je činjenica da posjet vodi prema Sikstinskoj kapeli – jednoj od najslavnijih prostorija ikada oslikanih. Očekivanje koje stvara put kroz muzejske galerije samo dodatno pojačava dojam koji slijedi na kraju obilaska.

Povijest Vatikanskih muzeja – sve počinje jednom skulpturom

Priča o današnjim Vatikanskim muzejima počinje 1506. godine, kada papa Julije II. otkupljuje kip Laokoont i njegovi sinovi. Skulptura je iskopana na rimskom brdu Esquilin, a njezin snažan prikaz borbe i boli impresionirao je papu toliko da ju je postavio u dvorište Belvedere. Time nastaje prva jezgra onoga što će stoljećima kasnije postati golemi muzejski kompleks.

Tijekom sljedećih stoljeća pape šire zbirku. Grgur XIII. stvara Galeriju mapa, a Siksto V. razvija nove muzejske prostore. U 18. stoljeću nastaju Egipatski i Etruščanski muzej, dok 20. stoljeće donosi modernu organizaciju muzeja i obnovu mnogih prostora.

Danas Vatikanski muzeji predstavljaju jednu od najvažnijih zbirki na svijetu, mjesto gdje se susreću antika, renesansa i suvremeno doba.

Sikstinska kapela – prostorija u kojoj Michelangelo mijenja povijest umjetnosti

Sikstinska kapela, nazvana po papi Sikstu IV., na prvi pogled djeluje jednostavno. Njezina moć otkriva se tek kada podignete pogled prema stropu. Michelangelo je od 1508. do 1512. radio na freskama koje će postati jedne od najpoznatijih u povijesti.

Iako je Michelangelo sebe smatrao kiparom, prihvatio je zadatak koji mu je povjerio papa Julije II. i izradio monumentalni ciklus scena iz Knjige Postanka. Najpoznatija među njima je Stvaranje Adama, prizor u kojem se prsti Boga i Adama gotovo dotiču. Ta je slika postala simbol ljudskog stvaralaštva, dodira božanskog i ljudskog.

Nakon završetka stropa Michelangelo se 1536. vraća u kapelu kako bi oslikao Posljednji sud, golemi fresko prikaz Krista i dramatičnih figura koje okružuju trenutak suda. Djelo je snažno, izrazito emotivno i potpuno drukčije od stila stropa – kao da dva razdoblja umjetnikova života razgovaraju jedno s drugim.

Unutrašnjost Vatikanskih muzeja – galerije koje otkrivaju svijet

Unutrašnjost muzeja prepuna je prostora koji su sami po sebi umjetnička djela. Galerija mapa duga je oko 120 metara i prikazuje geografske prikaze Italije iz 16. stoljeća. Boje, detalji i veličina galerije ostavljaju snažan dojam.

Rafaelove sobe, oslikane početkom 16. stoljeća, predstavljaju renesansu u njenom najčišćem obliku. Atenska škola, freska u kojoj se prikazuju Platon i Aristotel okruženi najvećim umovima antike, postala je simbol humanističkog pogleda na svijet.

U dvorištima muzeja nalaze se antičke skulpture, dok suvremena djela poput Pomodorove kugle u dvorištu Pigna donose kontrast tradiciji i pokazuju kako se umjetnost mijenja kroz stoljeća.

Zanimljivosti iz Vatikanskih muzeja i Sikstinske kapele

Michelangelo je radio na skelama koje je sam konstruirao kako bi mogao slikati visoko ispod stropa, i to većinu vremena stojeći unatrag.
Freske stropa izrađene su tehnikom slikanja po mokroj žbuci, što znači da su zahtijevale savršenu preciznost u jednom jedinom potezu.
U Sikstinskoj kapeli zabranjeno je fotografiranje kako bi se zaštitile freske koje su stoljećima bile izložene dimu svijeća, vlazi i vremenu.
Bramanteovo stubište iz 16. stoljeća smatra se jednim od prvih spiralnih stubišta modernog doba.
Skulptura Laokoont, koja je započela razvoj zbirke, i danas se smatra jednim od najznačajnijih antičkih djela ikada otkrivenih.

💡 Savjet za putnike

Vatikanski muzeji najveći su doživljaj kada se obilaze polako, s vremena na vrijeme zastajući da biste promotrili detalje koji se kriju u freskama, skulpturama i hodnicima. U Sikstinskoj kapeli potrebno je poštovati tišinu i pravila ponašanja kako bi se očuvali njezini dragocjeni fresko prizori. Kao i u svim sakralnim prostorima Vatikana, preporučuje se odjeća koja pokriva ramena i koljena te praćenje uputa osoblja koje osigurava da se prostor čuva za buduće naraštaje.