Trg svetog Petra u Vatikanu: Berninijeve kolonade, obelisk i dvije fontane

Trg svetog Petra u Vatikanu oblikovan je kao veliki otvoreni prostor pred bazilikom, ali njegove pojedinosti otkrivaju više od monumentalnog mjerila. Berninijeve kolonade stvaraju ritam, obelisk povezuje različita povijesna razdoblja, a fontane unose kretanje u strogo osmišljenu kompoziciju. U toj cjelini arhitektura istodobno izražava crkvenu simboliku i povezuje Vatikan s Rimom.

Trg svetog Petra ukratko

• Država: Vatikan
• Gradsko okruženje: Rim
• Autor kolonada: Gian Lorenzo Bernini
• Dovršetak kolonada: 1667.
• Stupovi: 284, raspoređena u četiri reda
• Kipovi nad kolonadama: 140 svetaca
• Baština: dio Vatikana na UNESCO-ovu popisu od 1984.
• Zanimljivost: pri podizanju obeliska 1586. sudjelovalo je 907 radnika

Trg svetog Petra i Berninijev zagrljaj kolonada

Gian Lorenzo Bernini oblikovao je trg za papu Aleksandra VII., a kolonade su dovršene 1667. nakon jedanaest godina rada. Njihova zaobljena krila zamišljena su kao ruke koje obuhvaćaju ljude okupljene pred bazilikom. Taj arhitektonski zagrljaj daje javnom prostoru jasno vjersko značenje, bez potrebe da ga se objašnjava natpisom.

Veliki oval mjeri približno 196 puta 149 metara, dok se prema pročelju bazilike nastavlja trapezoidni dio. Kolonade imaju 284 stupa, složena u četiri reda. Iznad njih stoji 140 kipova svetaca, svaki viši od tri metra, pa se ljudska figura ponavlja i u gornjem obrisu trga.

Na tlocrtu kolonade omeđuju veliki oval, ali pogled s trga prolazi kroz više redova stupova. Njihovo preklapanje stvara različitu dubinu i gustoću, ovisno o položaju promatrača. Tako ista konstrukcija istodobno određuje granicu trga i ostavlja otvorene prolaze prema prostoru izvan njega.

Optička igra stupova na Trgu svetog Petra u Vatikanu

Na posebno označenoj točki trga redovi stupova poravnavaju se u pogledu. Četiri niza tada izgledaju kao jedan, iako se njihov stvarni raspored nije promijenio. Učinak proizlazi iz preciznog odnosa između položaja promatrača i geometrije kolonade, a ne iz različitih oblika samih stupova.

Ta pojedinost pokazuje koliko je u arhitekturi važna perspektiva. Ista građevina može djelovati gusto i gotovo neprohodno ili prozračno i otvoreno, ovisno o smjeru pogleda. Berninijevu zamisao zato nije dovoljno svesti na broj stupova: način na koji se oni međusobno zaklanjaju jednako je važan za doživljaj cjeline.

Za učinak poravnanja nisu potrebni dodatni ukrasi: nastaje zbog položaja stupova i mjesta s kojeg ih gledamo. Pomakom u stranu ponovno se razdvajaju vidljivi redovi. Ta promjena pomaže razumjeti koliko je precizno Bernini povezao geometriju kolonada s pogledom osobe koja stoji na trgu.

Obelisk na Trgu svetog Petra i njegova rimska povijest

Središnji obelisk stigao je u Rim iz Aleksandrije za cara Kaligule i bio je povezan s prostorom antičkoga cirkusa. Njegovo najranije podrijetlo nije potpuno razjašnjeno, pa ga nije potrebno vezivati uz pouzdano ime određenog faraona. Na njemu nema egipatskih hijeroglifa koji bi takvu priču jednostavno potvrdili.

Papa Siksto V. povjerio je Domenicu Fontani premještanje i podizanje obeliska na sadašnji položaj 1586. godine. U pothvatu je sudjelovalo 907 radnika, 75 konja i 44 vitla. Ti podaci otkrivaju da je zahvat bio i velik inženjerski posao, mnogo prije nego što su kolonade dobile svoj današnji oblik.

Na vrhu obeliska brončanu je kuglu zamijenio križ, a uz podnožje postavljeni su brončani lavovi. Preseljenjem je antički spomenik dobio novi položaj pred bazilikom i kršćansko obilježje. Njegov se današnji izgled zato razlikuje od onoga koji je imao u rimskom cirkusu.

Dvije fontane i ritam vode na vatikanskom trgu

Fontana s desne strane, gledano iz smjera Via della Conciliazione, djelo je Carla Maderna iz 1614. godine. U njoj su iskorišteni dijelovi starije fontane, ali je gornja posuda preokrenuta. Voda se zbog toga prelijeva preko njezine vanjske površine i stvara prepoznatljiv proziran zastor.

Druga fontana dovršena je 1677., slijedeći oblik prve kako bi trg dobio uravnotežen par. Ipak, nisu potpuno jednake: razlikuju se pojedinosti središnjeg nosača i ukrasa. Zajedno s obeliskom uspostavljaju poprečnu os prostora, pa vodeni motivi sudjeluju u geometriji trga jednako kao kameni stupovi.

Mlazovi i prelijevanje vode unose kretanje među nepomične stupove i kipove. Dvije fontane na prvi pogled djeluju jednako, ali se razlikuju u detaljima nosača i ukrasa. Njihov raspored uz obelisk pokazuje kako je par vodenih građevina uklopljen u cjelinu trga.

Mozaik Mater Ecclesiae iznad Trga svetog Petra

Na pročelju zgrade između dvorišta San Damaso i trga nalazi se mozaik Mater Ecclesiae, odnosno Majka Crkve. Nastao je 1981. prema projektu Javiera Cotela, a izradili su ga Virgilio Cassio i suradnici. Visok je 2,30 metara i prikazuje Bogorodicu s Djetetom prema predlošku povezanom s vatikanskom bazilikom.

Ivan Pavao II. želio je postavljanje Marijine slike nakon atentata 13. svibnja 1981., uvjeren da ga je zaštitila Bogorodica. Na mozaiku su njegov grb i geslo Totus Tuus, a ispod je natpis Mater Ecclesiae. Taj razmjerno malen prikaz uvodi osobnu papinsku povijest u prostranu baroknu cjelinu.

Trg, bazilika i slojevi povijesti Vatikana

Sadašnja bazilika sv. Petra građena je od 1506. do 1626., na mjestu ranije Konstantinove crkve. U njezinu su razvoju sudjelovali veliki renesansni i barokni umjetnici, među njima Bramante, Michelangelo, Maderno i Bernini. Trg se zato razumije potpunije kao dio duge graditeljske povijesti nego kao samostalan ukras pred pročeljem.

Vatikan je 1984. upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Upis obuhvaća teritorij države s umjetničkim, sakralnim i institucionalnim cjelinama, a ne samo trg. Kolonade pritom imaju posebno urbanističko značenje jer otvaraju taj prostor prema Rimu i povezuju njegovu duhovnu i gradsku ulogu.

Savjeti za putnike

Ako je predviđen i ulazak u baziliku, možete unaprijed pripremiti odjeću koja pokriva ramena i primjerene je duljine. Sigurnosna kontrola za baziliku zaseban je korak i može uključivati čekanje.

Pri kretanju trgom i fotografiranju korisno je ostaviti prolaze slobodnima te pratiti postavljene oznake. Aktualne informacije dostupne su na službenoj stranici bazilike sv. Petra.