Villa Borghese: rimski park i umjetnička zbirka obitelji Borghese

Villa Borghese veliki je javni park u središnjem dijelu Rima, s alejama, fontanama, jezercem i zgradama nekadašnjeg plemićkog posjeda. Unutar njega nalazi se Galleria Borghese, muzej s djelima Berninija, Caravaggia i Canove. Imena su slična, ali za razumijevanje mjesta korisno ih je razlikovati: šetnja parkom i posjet galeriji dvije su različite stvari.

U parku se izmjenjuju uređene vrtne cjeline i prostraniji zeleni predjeli. Hram uz vodu priziva antičku arhitekturu, a palača otkriva koliko je obitelji Borghese bilo važno pokazati vlastitu zbirku.

Villa Borghese ukratko

• Država: Italija
• Grad: Rim
• Vrsta atrakcije: javni park s povijesnim građevinama
• Početak oblikovanja posjeda: početak 17. stoljeća
• Glavni naručitelj ranog posjeda: kardinal Scipione Borghese
• Javna namjena: park otvoren građanima 1903. godine
• Muzej u parku: Galleria Borghese
• Prepoznatljiv motiv: Eskulapov hram uz jezero

Posjed kardinala koji je skupljao umjetnost

Scipione Borghese bio je nećak pape Pavla V. U ranom 17. stoljeću oblikovao je posjed izvan tadašnje gradske jezgre, s palačom namijenjenom i čuvanju umjetničke zbirke. Na izgradnji su radili arhitekti Flaminio Ponzio i Giovanni Vasanzio. Palača i vrtovi bili su okvir za pokazivanje umjetničke zbirke.

Scipioneova zbirka rasla je zahvaljujući kupnjama i narudžbama, ali i njegovoj političkoj moći. Službena povijest galerije navodi da je 1607. stekao zaplijenjene slike slikara Cavaliera d'Arpina, među kojima su bila rana Caravaggiova djela. Godinu kasnije za njega je iz Perugie odnesena Rafaelova slika Polaganje u grob. Dio današnje zbirke tako je vezan uz prisilu i papinsku moć.

Kasniji članovi obitelji mijenjali su izgled posjeda. U 18. stoljeću Marcantonio Borghese angažirao je Antonija i Marija Aspruccija na preuređenju palače i vrtnih prostora. Nastajale su simetrične aleje i mali hramovi nadahnuti antikom. Današnji izgled parka nastajao je kroz više razdoblja.

Jezero, mali hramovi i vrtne cjeline

Među prepoznatljivim prizorima Ville Borghese nalazi se vrt s jezerom i Eskulapovim hramom. Stupovi i zabat hrama uz vodenu površinu stvaraju gotovo slikarski kadar. U njemu se može primijetiti kako je arhitektura postavljena radi pogleda: voda ostavlja razmak pred građevinom, a zelenilo joj zatvara pozadinu.

Piazza di Siena još je jedna imenovana cjelina unutar parka. Njezino ime podsjeća na Sienu, grad iz kojeg potječe obitelj Borghese. U parku se nalaze i takozvani Tajni vrtovi, obnovljeni prema povijesnim dokumentima. Sam naziv upućuje na intimniju vrtnu zamisao nekadašnjeg posjeda, drukčiju od širokih javnih aleja kojima se danas prolazi.

Villa Borghese otvorena je kao javni park 1903. godine. Možete obraćati pažnju na male detalje, primjerice odnos fontane i staze, a zatim jednostavno nastaviti kroz zelenilo.

Što čuva Galleria Borghese

Galleria Borghese smještena je u nekadašnjoj plemićkoj palači unutar parka. U njezinoj se zbirci nalaze antičke skulpture i mozaici te slike i kipovi nastali od 15. do 19. stoljeća. Uz Berninija, Caravaggia i Canovu zastupljeni su Rafael i Tizian. Različita razdoblja okupljena su u zgradi čije su prostorije također bogato ukrašene.

Među Berninijevim djelima je Apolon i Dafne, skulptura izrađena od kararskog mramora između 1622. i 1625. godine. Prikazuje trenutak iz mita u kojem se Dafne, bježeći od Apolona, pretvara u lovor. Prsti prelaze u lišće, noge puštaju korijenje, a preobrazba zahvaća tijelo koje još zadržava ljudski pokret. Upravo ti prijelazi između kože i biljke čine djelo posebno zanimljivim za promatranje detalja.

Canovina Paolina Borghese kao Venera pobjednica nastala je između 1804. i 1808. godine. Paolina, Napoleonova sestra i supruga Camilla Borghesea, prikazana je poluležeći, s jabukom u ruci. Jabuka je atribut Venere nakon mitološkog Parisova suda o ljepoti. Camillo je naručio skulpturu, a Canova je u mramoru oblikovao i jastuke i madrac na kojima figura počiva. Na reprodukciji vrijedi usporediti mekoću tih nabora s tijelom figure; oba dojma proizlaze iz istog tvrdog materijala.

Pincio i pogled na Rim

Terasa Pincio nalazi se iznad trga Piazza del Popolo, a s nje se vidi kupola bazilike svetoga Petra. Pincijeva šetnica povezana je s Villom Borghese prijelazom preko Mura Torta od 1908. godine. Riječ je o povezanim gradskim zelenim prostorima, s vlastitom poviješću i prepoznatljivim točkama.

Položaj terase daje drukčiji odnos prema gradu od pogleda unutar parka. Uz jezero kadar zatvaraju drveće i hram; nad Piazzom del Popolo pogled se otvara prema rimskim krovovima i kupolama. Pri odabiru fotografije vrijedi razlikovati te motive. Prije odabira kadra korisno je prepoznati prikazuje li on sam park, palaču galerije ili vidikovac Pincio.

Savjeti za putnike

Za šetnju odaberite obuću u kojoj vam odgovara dulje hodanje, a po toplom vremenu ponesite vodu i zaštitu od sunca. Prije šetnje korisno je pogledati raspored staza i udaljenost do izlaza koji vam odgovara. Pri fotografiranju uz vodu zadržite siguran odmak od ruba i ostavite drugima dovoljno mjesta na stazi.

Ulaz u park slobodan je, dok galerija ima zasebne ulaznice i obveznu prethodnu rezervaciju. Ako imate dogovoren ulazak u muzej, provjerite pravila za torbe: ruksaci i veće torbe ne unose se u izložbene prostorije, nego ostavljaju u garderobi. Aktualne uvjete potražite na službenoj stranici galerije. Za sam park korisna je gradska turistička stranica.