Cagliari na Sardiniji: Castello, pisanske kule i amfiteatar u stijeni

Cagliari, glavni grad Sardinije, prepoznaje se po povijesnoj četvrti Castello koja se uzdiže iznad nižih gradskih dijelova. Tornjevi, katedrala i obrambeni zidovi otkrivaju kako su se na tom položaju susretale politička i vjerska moć. Ipak, grad nije nastao u jednom razdoblju: rimsko gledalište, srednjovjekovne kule i kasnije monumentalne terase pripadaju različitim poglavljima iste mediteranske priče.

Cagliari ukratko

• Država: Italija
• Grad: Cagliari
• Otok: Sardinija
• Povijesna četvrt: Castello
• Toranj San Pancrazio: obrambeni toranj podignut 1305. godine
• Toranj dell’Elefante: obrambeni toranj podignut 1307. godine
• Arhitekt obaju tornjeva: Giovanni Capula
• Katedrala: Santa Maria di Castello
• Zanimljivost: rimski amfiteatar mogao je primiti oko 10.000 gledatelja

Castello u Cagliariju i povijest grada na uzvisini

Zidine prate rub Castella, četvrti koja graniči sa Stampaceom, Marinom i Villanovom. Njihov raspored pomaže razumjeti stari grad kao utvrđenu cjelinu, a ne kao skup nepovezanih spomenika. Obrambeni položaj, ulazi i odnos prema okolnim padinama određivali su način na koji se prostor razvijao i povezivao s ostatkom naselja.

Između tornja dell’Elefante i crkve Santa Croce podignut je 1534. obrambeni zid. Bastion Santa Croce, okrenut prema Stampaceu i moru, pripada tom širem sustavu fortifikacija. Terase koje se danas prepoznaju kao panoramski prostori zato imaju i stariju, vojnu logiku koju vrijedi uočiti u njihovu položaju.

Položaj Castella na uzvisini služio je nadzoru pristupa gradu. Današnji pogledi s njegovih rubova nastavljaju se s mjesta koja su izvorno imala obrambenu namjenu.

Dvije srednjovjekovne kule kao simboli Cagliarija

Torre di San Pancrazio podignuta je 1305., a Torre dell’Elefante 1307., u razdoblju pisanske vlasti. Obje je oblikovao arhitekt Giovanni Capula. Građene su od velikih vapnenačkih blokova s brežuljka Bonaria i imaju četiri razine, uz otvorenu stranu na kojoj se razabire unutarnja drvena konstrukcija.

San Pancrazio visok je oko 37 metara i štitio je sjeverni pristup Castellu, uz mogućnost nadzora mora i zaleđa. Toranj dell’Elefante nalazi se na jugozapadnom rubu četvrti, a na njegovu je vanjskom dijelu mali kameni slon. Razlika između snažne obrambene građevine i toga sitnog figurativnog detalja čini ga posebno pamtljivim.

Kule su služile i kao zatvori. Uz obranu gradskih ulaza imale su tako i ulogu u kažnjavanju i nadzoru stanovništva.

Katedrala u Cagliariju i pročelje mlađe od crkve

Katedrala Santa Maria di Castello prvi se put spominje 1255. godine. Njezina povijest uključuje proširenja i preoblikovanja, pa sadašnji izgled nije jednostavno sačuvana slika 13. stoljeća. Osobito je poučna priča o pročelju: barokna fasada iz 1704. uklonjena je u potrazi za starijom srednjovjekovnom, koja ispod nje nije pronađena.

Prema službenoj stranici katedrale, novo neoromaničko pročelje od vapnenca postavljeno je 1931., oponašajući stariji arhitektonski jezik. U unutrašnjosti su tri lađe i poprečni brod, s mramorom, kapelama i umjetninama različitih razdoblja. Među njima je Guglielmova propovjedaonica, izrađena za katedralu u Pisi i prenesena u Cagliari 1312. godine.

To neoromaničko pročelje lako se može zamijeniti za mnogo stariji dio crkve. Guglielmova propovjedaonica ima drukčiju povijest: nastala je za Pisu, a u Cagliari je prenesena naknadno.

Rimski amfiteatar Cagliarija uklesan u stijenu

Rimski amfiteatar smješten je u prirodnoj udolini na južnim padinama brežuljka Buon Cammino. Tijekom 1. i 2. stoljeća graditelji su velik dio gledališta, arene i hodnika usjekli u živu stijenu. Reljef tako nije bio samo podloga za građevinu, nego i njezin glavni materijal te važan dio prostornog rješenja.

Gledalište je moglo primiti oko 10.000 ljudi, raspoređenih u tri pojasa prema društvenom položaju. Priređivale su se gladijatorske borbe, sukobi ljudi i divljih životinja te izvršenja smrtnih kazni. Hodnici i prostori povezani s arenom uključivali su i mjesta za držanje životinja, što otkriva složenu pozadinu javnih rimskih priredbi.

Tri pojasa gledališta odražavala su društveni položaj publike. Amfiteatar je tako i rasporedom sjedala pokazivao hijerarhiju rimskog društva.

Bastion Saint Remy i monumentalna preobrazba Cagliarija

Bastion Saint Remy oblikovan je između 1896. i 1902. na starijim obrambenim položajima Sperone i Zecca. Giuseppe Costa i Fulgenzio Setti razvili su rješenje oslanjajući se na zamisao Gaetana Cime. Umjesto zatvorene fortifikacije nastala je monumentalna veza s natkrivenom galerijom, stubištima i terasom Umberto I.

Korintski kapiteli, svijetli vapnenac i veliki luk stvaraju svečanu arhitektonsku sliku. Stubišta i luk oštećeni su u Drugome svjetskom ratu, a obnova je počela 1946. godine. Prostor galerije služio je različitim potrebama, od okupljanja i bolničke namjene do utočišta za ljude bez doma, pa se iza reprezentativnog izgleda krije i društvena povijest.

Molentargius i prirodni krajolik uz gradsku Sardiniju

Područje Molentargius-Saline proglašeno je regionalnim parkom 1999., nakon ranijega međunarodnog priznanja važnosti močvarnih staništa 1977. godine. Prostire se na približno 1.600 hektara u urbanom okruženju Cagliarija i susjednih mjesta. Slatke i slane vode, tragovi proizvodnje soli i staništa ptica povezuju prirodnu i radnu povijest krajolika.

Među pticama parka su ružičasti plamenci, koji se ondje gnijezde. Močvarno područje uz grad čuva staništa vezana uz slatku i slanu vodu te nekadašnju proizvodnju soli.

Savjeti za putnike

Četvrt Castello nalazi se na uzvisini, a njezine uske ulice povezuju stube i usponi, pa je za razgledavanje korisna udobna obuća koja dobro prianja. Za toplijih dana dobro je ponijeti vodu i zaštitu od sunca. Na vidikovcima zastanite na mjestu gdje ne ometate prolaz i pripazite na podlogu dok fotografirate krovove grada i more.

Ako posjet uključuje ulazak u katedralu ili druge crkve, odaberite odjeću primjerenu sakralnom prostoru i razgledavanje prilagodite bogoslužju. Uz arheološke ostatke slijedite oznake pristupa, bez penjanja na zidove. Ako se nađete u blizini staništa ptica, promatrajte ih tiho i s udaljenosti, bez približavanja radi fotografije.

Praktične informacije možete potražiti na službenoj stranici Cagliarija.