Hirošima i Miyajima: sjećanje na žrtve i svetište uz more

Hirošima, na međunarodnim kartama Hiroshima, grad je čije se ime povezuje s atomskim bombardiranjem 6. kolovoza 1945. Memorijalni park mira čuva sjećanje na stradale, a sačuvana Kupola atomske bombe ostaje vidljiv trag razaranja. U obližnjem Unutarnjem moru Seto nalazi se Miyajima, otok poznat po šintoističkom svetištu Itsukushima i velikim crvenim vratima torii.

UNESCO je zaštitio i kupolu u Hirošimi i svetište na Miyajimi. U Hirošimi osobni predmeti i imena vraćaju ljudsko mjerilo povijesnom događaju. Na Miyajimi raspored svetišta pokazuje kako su graditelji povezali obalu, more i šumovitu planinu. Prije posjeta vrijedi upoznati događaje i vjerovanja uz koje su ta mjesta vezana.

Hirošima i Miyajima ukratko

• Atomsko bombardiranje Hirošime: 6. kolovoza 1945.
• Otvaranje Memorijalnog muzeja mira: 1955.
• Dječji spomenik mira: podignut 1958. u spomen na djecu stradalu od atomske bombe
• Kupola atomske bombe: na UNESCO-ovu Popisu svjetske baštine od 1996.
• Otok Miyajima: u Unutarnjem moru Seto, poznat i kao Itsukushima
• Velika gradnja svetišta Itsukushima: pokrenuo je Taira no Kiyomori 1168.
• Današnja velika vrata torii: podignuta 1875.
• Svetište Itsukushima: na UNESCO-ovu Popisu svjetske baštine od 1996.

Kupola atomske bombe kao sačuvani trag

Genbaku Dome, odnosno Kupola atomske bombe, ostatak je nekadašnje zgrade za promicanje industrije prefekture Hirošima. Nalazila se blizu hipocentra eksplozije, a njezin je kostur ostao stajati nakon bombardiranja. Sačuvana je kao ruševina, na izvornome mjestu. Očuvani su otvoreni zidovi i metalna konstrukcija kupole.

UNESCO je zaštitio samu kupolu i ruševinu, dok Memorijalni park mira pripada okolnoj zaštitnoj zoni. Park, muzej i kupola povezani su u prostoru sjećanja, a svaki ima svoju ulogu. Kupola se promatra izvana, iza zaštitne ograde.

Očuvanje ruševine traži konzervatorske zahvate. Vidljivo oštećenje ne znači da je građevina prepuštena propadanju; UNESCO navodi ojačanja kojima se nastojalo što manje izmijeniti njezin izgled. Pri razgledavanju vrijedi se zadržati uz objašnjenja o nekadašnjoj namjeni zgrade. Tako njezin porušeni oblik dobiva povijesni kontekst, umjesto da ostane samo prepoznatljiv obris na fotografiji.

Memorijalni muzej mira i osobne priče

Memorijalni muzej mira otvoren je 1955. godine. Prikuplja osobne predmete, fotografije i dokumente koji govore o atomskom bombardiranju i njegovim posljedicama. Izložba obuhvaća i povijest Hirošime prije i poslije napada, pa se uništenje grada promatra uz živote ljudi koji su u njemu stanovali.

Predmeti svakodnevne uporabe daju takvu prikazu posebno značenje. Popratni tekstovi objašnjavaju kome su predmeti pripadali i što se s njihovim vlasnicima dogodilo. Za obilazak je zato korisnije ostaviti prostora za čitanje nego pokušavati zapamtiti što više podataka. Uz predmet se zadržite dovoljno da pročitate i priču njegova vlasnika.

Muzejska građa govori o stvarnim ljudskim gubicima i patnji. Ako dolazite s djecom, dobro je unaprijed objasniti temu primjereno njihovoj dobi i pratiti njihove reakcije tijekom posjeta. Nema potrebe prolaziti izložbom istim tempom kao drugi posjetitelji. Predah i razgovor mogu pomoći da se viđeno razumije bez požurivanja prema sljedećem izlošku.

Papirnati ždralovi i Sadako Sasaki

Uz Dječji spomenik mira veže se priča o Sadako Sasaki. Imala je dvije godine kada je bila izložena atomskom bombardiranju. Poslije je oboljela od leukemije te je u bolnici savijala papirnate ždralove, nadajući se ozdravljenju. Umrla je 1955. godine.

Njezina je smrt potaknula kampanju za podizanje spomenika djeci stradaloj od atomske bombe. Dječji spomenik mira otkriven je 5. svibnja 1958., a na njegovu se vrhu nalazi djevojčica koja podiže ždrala. Papirnate ptice koje se povezuju s tim mjestom potječu iz tradicije origamija, no ovdje nose poruku mira koja se proširila izvan Japana.

Poznavanje Sadakine priče mijenja način na koji se gleda te šarene predmete. Iza njih je dječja nada u oporavak, a zatim zajednički pokušaj da se sačuva sjećanje na stradalu djecu. Uz spomenik je primjereno ostaviti prostora ljudima koji ondje zastaju u tišini ili odaju počast.

Itsukushima: svetište između mora i planine

Miyajima i Itsukushima dva su naziva istog otoka, dok je Itsukushima ujedno ime njegova poznatog svetišta. Svetište pripada šintoističkoj tradiciji. Njegova je arhitektura postavljena uz more, sa šumovitom planinom Misen u pozadini. Ta povezanost građevina i prirodnog okruženja važan je dio vrijednosti koju prepoznaje UNESCO.

Veliku gradnju 1168. pokrenuo je Taira no Kiyomori. Kompleks je poslije obnavljan, uz očuvanje starijih arhitektonskih oblika. Današnje građevine nose trag više razdoblja gradnje i obnove. Njihov se kontinuitet vidi u rasporedu prostora, načinu gradnje i odnosu prema obali.

Natkriveni hodnici povezuju dijelove svetišta, a crvena boja drvenih elemenata ističe se uz vodu. U kompleksu postoji i pozornica za kazalište nō. Kako je postavljena nad morem, konstrukcija poda prilagođena je stvaranju odjeka bez uobičajenih posuda ispod pozornice. More je tako utjecalo i na konstrukciju poda, a ne samo na položaj pozornice.

Veliki torii i promjena plime

Vrata torii ispred svetišta visoka su oko 17 metara. Današnja drvena konstrukcija podignuta je 1875. i oslanja se na vlastitu težinu. Uz glavne stupove ima dodatne potporne stupove, a površina je premazana cinober crvenim lakom. Potporni stupovi jasnije se razaznaju kada se vrata promatraju pod kutom.

Za visoke plime more okružuje vrata i dijelove svetišta pa nastaje dojam da lebde nad vodom. Pri oseci otkriva se morsko dno i prizor se znatno mijenja. Razina mora stoga je važna za ono što ćete vidjeti i fotografirati. Vrijeme posjeta ne mora se podudarati s visokom plimom.

Savjeti za putnike

Za hodanje odaberite udobnu obuću, a za kišu pripremite laganu zaštitu i navlaku za fotoaparat ili telefon. Na Miyajimi fotografiju velikih vrata prilagodite zatečenoj razini mora. Informacije za posjet otoku potražite na stranici Turističke zajednice Miyajime. Na otoku žive divlji jeleni: nemojte ih hraniti i držite hranu te papirnate predmete spremljenima.

U Hirošimi fotografirajte obzirno prema ljudima koji odaju počast žrtvama. U muzeju i svetištu pratite oznake o fotografiranju, ostavite prolaze slobodnima i nemojte snimati druge posjetitelje izbliza bez pristanka. Aktualne informacije za posjet muzeju potražite na službenoj stranici Memorijalnog muzeja mira. Ako vam trebaju prilagođeni pristupi, provjerite ih unaprijed za pojedine prostore koje planirate posjetiti.