Petra u Jordanu: Riznica, Siq i grad koji je čuvao vodu

Petra u Jordanu najbolje se prepoznaje po pročelju Riznice, premda je ta građevina tek dio nekadašnjega nabatejskog grada. Stupovi i figure isklesani u pješčenjaku pojavljuju se na završetku Siqa, uskog prolaza među stijenama. Prizor lako zaokupi svu pozornost, ali već uz put do njega ostaju tragovi druge strane Petre: kanali kojima je u grad stizala voda.

U suhom krajoliku juga Jordana graditelji su morali riješiti kako vodu prikupiti, pohraniti i obuzdati kada naglo nadođe. Uz ukrašena pročelja, građevinski zahvati za dovod i čuvanje vode objašnjavaju kako je ovdje mogao nastati grad. Poznata fotografija Riznice pokazuje samo dio te povijesti.

Petra ukratko

• Država: Jordan
• Položaj: uz Wadi Musu, na jugu zemlje
• Povijesna uloga: prijestolnica Nabatejaca
• Rimsko pripajanje: 106. godine
• Siq: približno 1,2 km dug prirodni prolaz
• Riznica: pročelje visoko 39,5 m
• UNESCO: upis na Listu svjetske baštine 1985. godine

Kako je Petra postala karavanski grad

Nabatejci su položaj Petre iskoristili za trgovinu između Arapskog poluotoka i krajeva prema Sredozemlju. Grad je bio povezan s karavanskim putovima kojima su stizali tamjan, začini i druga vrijedna roba. Zarada od trgovine pomogla je razvoju prijestolnice, a njezina arhitektura pokazuje da su zajedno s robom putovale i ideje o oblikovanju građevina.

Na pročeljima se nabatejska tradicija klesanja u stijeni susreće s helenističkim oblicima. Stupovi, zabati i ukrasi zato mogu djelovati poznato putnicima koji su već vidjeli antičke spomenike oko Sredozemnog mora. Ovdje su ti oblici izvedeni u stijeni koja istodobno služi kao podloga i građevni materijal; obrisi planine ostaju neposredno uz dovršenu arhitekturu.

Rim je Nabatejsko Kraljevstvo pripojio 106. godine. Petra je nastavila živjeti pod rimskom vlašću, a arheološki ostaci čuvaju i tragove kasnijega bizantskog razdoblja. Različite zajednice stoljećima su koristile i preoblikovale prostor, pa uz starije grobnice ostaju građevine drugih namjena.

Siq: put između stijena i vodenih kanala

Siq je prirodna pukotina u pješčenjačkom masivu, duga približno 1,2 kilometra. Zavija prema gradu, a na pojedinim mjestima sužava se na oko tri metra. Pogled zbog zavoja ne dopire ravno do kraja, pa se promjena širine i smjera osjeća već tijekom hodanja. Izlaz prema Riznici otvara se postupno, između visokih rubova stijene.

Uz njegove strane sačuvani su ostaci dvaju vodenih kanala. Sjevernom stranom išle su glinene cijevi kojima se dovodila voda iz izvora na području Wadi Muse, dok je na južnoj strani kanal usječen u stijenu. Uz kanale se lakše razumije zašto je taj uski prolaz bio važan gradu i prije nego što je postao poznat po pogledu na Riznicu.

Siq čuva i dijelove starog popločenja te niše sa svetim kamenovima, betilima. Prolaz je imao praktičnu i vjersku važnost za ljude koji su ulazili u grad. Ispred njega Nabatejci su probili tunel dug 88 metara kako bi bujičnu vodu preusmjerili drugim koritom. Voda za piće i voda koja ugrožava grad morale su imati različite putove.

Riznica Petre i legenda o skrivenom blagu

Al Khazneh, poznata kao Riznica Petre, ima pročelje visoko 39,5 metara. Nabatejski klesari oblikovali su ga izravno u stijeni, s korintskim kapitelima i figurativnim ukrasima. Na gornjem dijelu posebno se ističe urna. Upravo uz nju vezana je priča koja objašnjava neobično ime građevine.

Prema lokalnoj beduinskoj legendi, faraon je u urnu sakrio blago. Naziv Riznica sačuvao je tu predaju, no arheološko tumačenje povezuje građevinu s pogrebnom namjenom. Često se datira u vrijeme kralja Arete IV., ali pitanje točne datacije i osobe kojoj je bila namijenjena ne valja predstavljati kao potpuno riješeno.

Lokalna predaja i arheološko tumačenje ovdje nude različita objašnjenja iste građevine. Sama riječ „riznica” lako navede na zamišljanje prostorija punih dragocjenosti. Korisnije ju je shvatiti kao naslijeđeno ime, uz jasno odvojenu predaju o blagu i tumačenje grobnog spomenika.

Voda koja je omogućila život u Petri

Kanali u Siqu pripadaju mnogo široj mreži. Petra je imala cisterne, spremnike i brane kojima su stanovnici skupljali i čuvali vodu. Takav sustav omogućio je naseljavanje suhog područja, ali tražio je i održavanje. Začepljen dovod ili oštećena brana mijenjali bi način na koji voda prolazi krajolikom.

Bujične poplave ostaju važne za razumijevanje Petre. Uski prolaz koji danas doživljavamo kao ulaz u arheološki lokalitet dio je prostora kojim voda može naglo poteći. UNESCO u opisu zaštite nalazišta posebno navodi ranjivost Siqa na takve poplave ako se sustav za njihovo preusmjeravanje ne nadzire i održava. Drevan grad ovisio je o vodi u svakodnevici, a njegovo očuvanje i dalje ovisi o tome kako se njome upravlja.

Petra nakon razdoblja velikih karavana

Potres 363. godine oštetio je velik dio grada, a promjene trgovačkih putova pridonijele su njegovu postupnom slabljenju. Ipak, izraz „izgubljeni grad” može stvoriti pogrešnu sliku o mjestu koje nitko više nije poznavao. Lokalnim beduinskim zajednicama Petra nije bila nepoznata.

Švicarski putnik Johann Ludwig Burckhardt stigao je ovamo 1812. godine, nakon čega se znanje o nalazištu proširilo u Europi. Taj datum govori o europskom ponovnom upoznavanju Petre, a ne o otkriću mjesta bez stanovnika i lokalne povijesti. Upis na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine 1985. godine obuhvatio je arheološku cjelinu čija vrijednost daleko nadilazi jedno pročelje.

Savjeti za putnike

Čvrsta, udobna obuća može pomoći pri hodanju po kamenoj i mjestimice neravnoj podlozi. Za otvorene dijelove nalazišta korisni su pokrivalo za glavu i zaštita od sunca, uz vodu koju ćete imati pri ruci. Sjenoviti Siq ne opisuje uvjete na cijelom lokalitetu, pa je praktičnije pripremiti se i za izložene dijelove.

Pri fotografiranju u uskom prolazu možete se skloniti uz rub tako da ostane mjesta za druge posjetitelje. Za kadar Riznice nije potrebno penjati se na spomenike; uprava parka traži da se po njima ne penje i da se čuvaju prirodni i arheološki elementi. Ostajanje na dopuštenim putovima i praćenje uputa osoblja posebno su važni kada vremenske prilike utječu na sigurnost prolaza.

Informacije o pristupu i pravilima možete provjeriti na službenoj stranici Petre. Ondje su i preporuke za opremu te kontakti službi kojima se možete obratiti na nalazištu.