Bazilika sv. Stjepana u Budimpešti: kupola, kralj i putovanje jedne relikvije

Iznad ulaza u baziliku sv. Stjepana u Budimpešti stoji latinski natpis „Ego sum via veritas et vita” — „Ja sam put, istina i život”. Ispod njega prolaze posjetitelji grada i ljudi koji dolaze na misu. Crkva je posvećena prvom mađarskom kralju, čuva njegovu relikviju, a gradila se više od pola stoljeća. Na projektu su se izmijenila trojica arhitekata. Tijekom gradnje, 1868. godine, kupola se urušila te je morala biti ponovno izgrađena. Umjetnine u dovršenoj bazilici povezuju vjerske prizore s mađarskom poviješću.

Bazilika sv. Stjepana ukratko

• Položaj: Budimpešta, Mađarska, trg Szent István tér
• Mađarski naziv: Szent István Bazilika
• Posveta: Svetom Stjepanu, prvom mađarskom kralju
• Početak gradnje: 1851. prema projektu Józsefa Hilda
• Prekretnica u gradnji: Urušavanje kupole tijekom gradnje 1868. godine
• Posveta crkve: 1905. godine
• Poznata relikvija: Szent Jobb, sveta desnica kralja Stjepana

Kupola koja se morala graditi ponovno

Gradnja je počela 1851. godine, prema klasicističkom projektu Józsefa Hilda. Njegov nacrt tijekom gradnje znatno se promijenio. Nakon Hildove smrti posao je preuzeo Miklós Ybl, a početkom 1868. dogodila se nesreća koja je promijenila tijek gradnje: srušile su se kupola i njezin tambur, visoki prsten na kojem kupola počiva.

U službenoj povijesti bazilike navode se problemi u materijalu i izvedbi te nejednaka raspodjela opterećenja. Stupovi su bili građeni kamenjem različite kvalitete, a cijeli sklop nije imao potrebnu stabilnost. Nakon urušavanja trebalo je ukloniti ruševine i slabo izvedene dijelove. Ybl je preispitao konstrukciju i izgled crkve te u projekt unio neorenesansne elemente.

Ni Ybl nije doživio posvetu crkve. Nakon njegove smrti 1891. dovršavanje unutrašnjosti i ukrasa vodio je József Kauser. Crkva je posvećena 1905. godine, a sljedeće je godine car Franjo Josip I. prisustvovao polaganju završnog kamena. Između početka gradnje i posvete prošle su 54 godine.

Pročelje i kralj pod oltarnim baldahinom

Pročelje bazilike spaja kršćanske likove i mađarske vladare. U zabatu je Bogorodica s djetetom Isusom, okružena mađarskim kraljevima i svecima. U nišama tornjeva nalaze se četiri zapadna crkvena oca: Ambrozije, Jeronim, Augustin i Grgur Veliki. Ti likovi zauzimaju pročelje iznad prolaznika, svaki na svojem mjestu u zabatu ili niši.

U unutrašnjosti se priča o kralju Stjepanu nastavlja na glavnom oltaru. Pod baldahinom stoji njegov kip od kararskog mramora, s dvostrukim križem i kraljevskom jabukom. Ta dva predmeta upućuju na njegovu apostolsku i kraljevsku vlast. Na stražnjem zidu svetišta brončani reljefi Edea Mayera prikazuju prizore iz Stjepanova života. Među njima je predaja njegovih Pouka sinu, princu Imreu.

Za ukrašavanje crkve bili su pozvani mađarski slikari i kipari. Zato imena domaćih umjetnika prate različite dijelove zgrade, od pročelja do oltara i glazbala. Bazilika je uz mjesto molitve i prostor u kojem se može pratiti kako je mađarska umjetnost prikazivala vlastitu povijest na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Sveta desnica i njezina dubrovačka epizoda

Relikvija poznata pod mađarskim nazivom Szent Jobb jest sveta desnica. Štuje se kao sačuvana desna ruka kralja Stjepana. Relikviju okružuje dvostruki relikvijar: vanjski ima oblik male neogotičke kapele, a u njemu se nalazi stakleni cilindar. Vanjski relikvijar izrađen je u Beču 1862. prema nacrtu Józsefa Lipperta. Neogotička kapelica okružuje staklo iza kojega se čuva relikvija.

U povijesti relikvije postoji i veza s Hrvatskom. Prema prikazu bazilike, sveta je desnica tijekom osmanskog razdoblja preko Bosne stigla do dominikanaca u Dubrovniku, tadašnjoj Ragusi. Ondje se čuvala prije nego što je Marija Terezija pregovorima dogovorila njezin povratak. Relikvija je 1771. prenesena najprije u Beč, a zatim u Budim.

Danas je sveta desnica dio vjerskog života bazilike. Službena stranica smješta je uz oltar Gospe od Mađarske, a na blagdan svetog Stjepana 20. kolovoza vezana je uz procesiju. Za vjernike je to predmet štovanja, pa znatiželju posjetitelja vrijedi uskladiti s tišinom i obzirnošću prema ljudima koji se ondje mole.

Zvona, orgulje i predmeti koji su još u uporabi

Zvona bazilike imaju vlastitu povijest gubitaka i obnove. Od starijih je zvona ratne rekvizicije preživjelo zvono posvećeno Bogorodici, izliveno 1863. godine. Nova zvona postavljena su zahvaljujući darovima njemačkih katolika i Rotary kluba između 1990. i 1993. godine. U dvama tornjevima nalazi ih se ukupno šest, pa iza njihova zvuka stoje različite generacije darivatelja i ljevača.

Velike orgulje izradio je József Angster 1905. godine. Instrument je kasnije više puta prerađen, a njegovo je kućište projektirao Kauser, arhitekt koji je vodio dovršavanje crkve. U riznici se, uz predmete povezane s gradnjom, čuvaju kaleži, liturgijsko ruho i drugi bogoslužni predmeti. Dio izložaka još se koristi. Izložba tako okuplja i predmete koji još imaju svoju bogoslužnu namjenu.

Savjeti za putnike

Za obilazak gradskog središta korisna je udobna obuća, a za fotografiju pročelja bolje je pronaći mjesto s kojeg se možete zaustaviti bez ometanja prolaza. U kadar ne mora stati cijela bazilika; natpis, skupina kipova ili odnos dvaju tornjeva mogu biti zahvalniji motiv. Dobro je spremiti i mađarski naziv Szent István Bazilika, jer se tako pojavljuje na službenim stranicama.

Ako samostalno planirate ulazak, prije dolaska vrijedi provjeriti uvjete na službenoj stranici bazilike. Ondje su odvojeno navedeni crkveni prostor, panoramska terasa i riznica. Službene obavijesti upozoravaju da vjenčanja mogu ograničiti razgled crkve, pa se na slobodan pristup u željenom trenutku nije dobro unaprijed osloniti. Ako vam je potreban prilagođen pristup, dobro je unaprijed kontaktirati baziliku i navesti koji dio želite posjetiti.

U prostoru molitve dobro je stišati razgovor i telefon te odjećom pokazati obzir prema mjestu. Lagana marama može biti praktična ako nakon ljetne šetnje planirate ući u crkvu. Za fotografiranje unutrašnjosti oslonite se na istaknute upute i naputke osoblja, osobito ako je u tijeku obred.