Trg heroja u Budimpešti: konjanici, kraljevi i priče Milenijskog spomenika

Sedam brončanih konjanika okupljeno je oko visokog stupa, a iza njih se otvaraju dva luka kolonada. Trg heroja u Budimpešti, mađarski Hősök tere, na prvi pogled djeluje kao velika povijesna pozornica. Likovi na njoj predstavljaju početke mađarskog naseljavanja, vladare i političke vođe, dok se nad stupovima pojavljuju personifikacije rata, mira, rada i znanja. Trg se otvara na kraju avenije Andrássy, pred Gradskim parkom.

Trg heroja ukratko

• Položaj: Budimpešta, na kraju avenije Andrássy uz Gradski park
• Mađarski naziv: Hősök tere
• Središnja cjelina: Milenijski spomenik
• Povod nastanku: Tisućita obljetnica dolaska Mađara u Karpatsku kotlinu
• Glavni autori spomenika: Arhitekt Albert Schickedanz i kipar György Zala
• Visina središnjeg stupa: 36 metara
• Konjanička skupina: Sedam mađarskih plemenskih vođa s Árpádom

Veliki projekt na završetku avenije

Milenijski spomenik nastao je povodom obilježavanja tisuću godina od dolaska Mađara, koji se u toj obljetničkoj računici vezuje uz 896. godinu. Proslava milenija 1896. bila je prigoda za velike građevinske i kulturne pothvate u Budimpešti. Na prostoru gdje završava avenija Andrássy i počinje Gradski park, Városliget, susreli su se spomenik nacionalnoj povijesti i nove zgrade posvećene umjetnosti.

Albert Schickedanz dobio je 1895. narudžbu za spomenik zajedno s kiparom Györgyjem Zalom. Arhitekt je radio i na zgradama koje omeđuju trg, pa je prostor dobio prepoznatljivu zajedničku zamisao. Središnji stup izdiže se između dviju polukružnih kolonada. Njihov otvoreni raspored ostavlja dovoljno prostora da se kipovi vide pojedinačno, a ipak pripadaju jednoj cjelini.

Avenija Andrássy i njezina okolica, u kojoj UNESCO izričito navodi Trg heroja, dio su zaštićene budimpeštanske svjetske baštine. Proširenje zaštićene cjeline na aveniju provedeno je 2002. godine. Vrijednost prostora pritom nije ograničena na jednu skulpturu: povezana je s razvojem velikoga grada, njegovim ulicama, javnim zgradama i načinom na koji su međusobno raspoređene.

Sedam konjanika i galerija vladara

Konjanici u podnožju stupa predstavljaju vođe sedam mađarskih plemena, s Árpádom na čelu. Nasuprot njihovoj okupljenoj skupini, povijesne ličnosti u kolonadama stoje pojedinačno. Taj raspored odvaja priču o početcima od kasnijih stoljeća kraljevstva i političke borbe. Među likovima su sveti Stjepan, Bela IV., Matija Korvin i Lajos Kossuth.

Uz pojedine kipove nalaze se reljefi s prizorima iz života ili vremena prikazane osobe. Matija Korvin prikazan je sa svojim učenjacima, dok se uz Belu IV. pojavljuje obnova zemlje nakon tatarske provale. Kip i reljef tvore par: uz Matiju je skupina učenjaka, uz Belu obnova nakon razaranja.

Iznad kolonada stoje alegorijske skupine. Rat i Mir prikazani su s kolima, a ostali likovi predstavljaju Rad i Bogatstvo te Znanje i Slavu. To su personifikacije, a ne portreti osoba iz mađarske povijesti. I izbor povijesnih likova mijenjao se: nakon Drugoga svjetskog rata dio prvotnih kipova zamijenjen je iz političkih razloga.

Gabrijel, bronca i skrivena poruka

Kip arkanđela Gabrijela djelo je Györgya Zale, postavljeno na korintski stup 1901. godine. Gabrijel je prikazan sa Svetom krunom i dvostrukim križem u rukama. Tim se predmetima u kompoziciji povezuju mađarska kraljevska vlast i kršćanstvo. Na povijesnim fotografijama krila arkanđela zatvaraju kompoziciju visoko iznad konjanika.

Povijest spomenika nastavila se i u restauratorskoj radionici. U jesen 2024. Gabrijelov je kip uklonjen zbog ozbiljnih oštećenja. Stručnjaci su utvrdili da su unutarnju željeznu konstrukciju i spojeve oslabili korozija, prodor vode i dugotrajno djelovanje promjena temperature. Brončana vanjština skrivala je probleme koje s pločnika nije bilo moguće procijeniti.

Pri otvaranju kuglaste baze pronađena je razbijena staklena posuda s namotanim dokumentom i osam kovanica. Prema izvješću restauratora, vremenska kapsula najvjerojatnije je položena pri postavljanju spomenika 1901. godine. Papir je bio oštećen, ali su na njemu identificirana i imena sudionika, među njima Schickedanzovo. Uz monumentalnu priču o vladarima tako se pojavio i mali trag ljudi koji su sami spomenik gradili. Zbog obnove se na trenutačan izgled vrha stupa ne treba oslanjati prema razglednicama.

Dvije umjetničke zgrade uz trg

Na suprotnim stranama prostora nalaze se Műcsarnok, odnosno Kunsthalle, i Muzej likovnih umjetnosti. Zgrada Műcsarnoka podignuta je 1896. za milenijsku proslavu prema Schickedanzovu nacrtu. Ustanova priređuje izložbe suvremene umjetnosti, bez vlastite stalne zbirke. Muzej nasuprot njoj, za razliku od izložbene dvorane, čuva vlastite zbirke.

Muzej likovnih umjetnosti otvoren je 1906. godine. Projektirali su ga Albert Schickedanz i Fülöp Herzog, a pročelje s korintskim stupovima i širokim stubištem priziva antički hram. U njegovim se zbirkama nalaze egipatske i antičke umjetnine te djela europskog slikarstva i kiparstva. Zgrada je zamišljena u historicističkom stilu, s osloncem na arhitekturu ranijih razdoblja, pa njezin hramovni izgled pripada modernom muzeju s početka 20. stoljeća. Široko stubište i niz stupova čine njegovu prepoznatljivu stranu okrenutu prema trgu.

Savjeti za putnike

Za zadržavanje na otvorenom dobro je pripremiti zaštitu od sunca i vodu tijekom toplijeg dijela godine, odnosno topliji sloj odjeće za hladan dan. Udobna obuća korisna je za gradski obilazak u koji je uključen i trg. Ako želite fotografirati cijelu kompoziciju, vrijedi najprije pokušati s ruba prostora, a zatim odabrati jedan konjanički ili kiparski detalj.

Kod odmicanja radi fotografije važno je pratiti prolaznike i držati se pješačkih površina. Za kretanje preko okolnih prometnica najbolje je koristiti označene prijelaze. Ako ste s grupom, korisno je unaprijed zapamtiti dogovoreno mjesto okupljanja: nekoliko sličnih kipova ili stupova može biti slabija orijentacija od točno određenog ruba trga ili ulaza koji pokaže voditelj.

Prije samostalnog dolaska dobro je pogledati službene informacije o Trgu heroja, osobito obavijesti povezane s obnovom Gabrijelova kipa i pristupom prostoru. Ako dio zaklanjaju radovi, konjanici, kolonade ili odnos trga i muzejskih pročelja ostaju mogući motivi, ovisno o dostupnom pristupu.