Aït Ben Haddou: kuće od zemlje na nekadašnjem karavanskom putu

Aït Ben Haddou utvrđeno je naselje u južnom Maroku, u dolini Ounila, na južnoj strani Visokog Atlasa. Kuće se penju padinom i zbijaju iza zidina s ugaonim tornjevima; zbog tog obrisa cijelo mjesto izdaleka može izgledati poput jedne velike tvrđave. Unutar zidina nalazi se niz kuća i prostora kojima se služila zajednica. Upravo je takva cjelina značenje riječi ksar, važne za razumijevanje ovog mjesta.

Zemljane površine i geometrijski ukrasi privlače pogled, ali povijest Aït Ben Haddoua objašnjavaju i običniji dijelovi naselja: spremišta hrane, prolazi te zajednički trg. Naselje je bilo povezano s trgovinom preko Sahare, a njegova gradnja pokazuje kako su se u ovom dijelu Maroka stanovanje i obrana povezivali unutar istih zidina.

Aït Ben Haddou ukratko

• Država: Maroko
• Naselje: Aït Ben Haddou, provincija Ouarzazate
• Položaj: dolina Ounila, južno podnožje Visokog Atlasa
• Vrsta baštine: ksar, utvrđena skupina kuća
• Starost očuvanih građevina: najstarije se prema UNESCO-u ne datiraju prije 17. stoljeća
• Svjetska baština: UNESCO je ksar upisao 1987. godine
• Građevni materijali: zemlja i drvo
• Zanimljivost: zajednička žitnica na vrhu naselja stradala je u potresu 2023.

Aït Ben Haddou i život unutar zajedničkih zidina

Ksar je naselje s vlastitim unutarnjim prostorom, a razlike među njegovim kućama dobro su vidljive u arhitekturi. Skromnije nastambe stoje uz veće kuće s visokim ugaonim tornjevima i ukrašenim gornjim dijelovima. UNESCO opisuje upravo taj raspon, od jednostavnih kuća do građevina nalik malim gradskim dvorcima, kao jednu od vrijednosti Aït Ben Haddoua. Jedinstven obris zato ne znači da su svi stanovnici živjeli u jednakim kućama.

Obrambene zidine omeđuju gusto izgrađenu jezgru. Među zajedničkim sadržajima bili su džamija i trg, dok su se prostori za vršidbu žita nalazili izvan zidina. Popis povijesnih sastavnica obuhvaća i karavan-saraj, svratište za karavane, te muslimansko i židovsko groblje. Takav raspored govori o naselju u kojem su se uz stanovanje odvijali trgovina, vjerski život i poslovi povezani s hranom.

Povijest Aït Ben Haddoua na trgovačkom putu

Kroz ovo područje prolazio je trgovački pravac prema Marrakechu, preko doline Dra i prijevoja Tizi n'Telouet. Aït Ben Haddou bio je jedna od postaja na tom putu. Karavan-saraj u povijesnom sklopu naselja podsjeća na njegovu trgovačku ulogu, dok spremišta i kuće govore o životu zajednice koja je tu trajno boravila.

Starost lokaliteta valja razlikovati od starosti građevina. Prema UNESCO-ovoj procjeni, najstarije očuvane konstrukcije ne izgledaju starije od 17. stoljeća, premda se njihove tehnike i prostorna rješenja u južnom Maroku upotrebljavaju mnogo dulje. Kad gledate kuće, pred vama je zato arhitektura koja nastavlja stariju graditeljsku tradiciju. Nije moguće svakoj vidljivoj stijenci pripisati početke naselja.

Kuća građena zemljom traži održavanje, pa se pri obnovi oštećenog dijela mogu nastaviti tradicionalne tehnike gradnje. U zaštiti su važni raspored kuća, njihove proporcije i znanje kojim se zidovi popravljaju.

Zemljana gradnja, drvo i ukrasi na kućama

Zemlja i drvo osnovni su materijali ove arhitekture. Gornje dijelove većih kuća krase motivi izvedeni zemljanom opekom, a upravo su ti ukrasi među pojedinostima koje razlikuju pročelja. Površine ne trebaju raskošnu kamenu oblogu da bi oblikovale prepoznatljiv izgled: ritam tornjeva i istaknutih dijelova daje kućama njihovu siluetu.

U dokumentima o očuvanju veliku pažnju dobivaju vrata i prozori okrenuti prema uličicama. UNESCO opisuje nastojanje da drvo ostane njihov materijal, umjesto da ga zamijeni metal, kao i nadzor nad unošenjem cementa u zemljane građevine. To pokazuje zašto pri obnovi nije svejedno čime se zamjenjuje oštećeni dio.

Krhkost zemljanih građevina osobito dolazi do izražaja kada izostanu redoviti popravci. UNESCO povezuje njihovu ugroženost s napuštanjem kuća i manjkom održavanja. Naizgled jednostavna površina zida tako govori i o radu potrebnom da kuća ostane očuvana. Tragovi popravaka pripadaju povijesti ovog načina gradnje, koji se oslanja na kontinuiranu brigu.

Žitnica na vrhu Aït Ben Haddoua

Na vrhu naselja stajala je zajednička žitnica, poznata i pod nazivom Ighrem n iqddarn. UNESCO-ov izvještaj bilježi njezino urušavanje u potresu 2023. godine. Njezina namjena spremanja hrane upućuje na potrebe cijele zajednice. Zajednička dobra imala su svoje mjesto u utvrđenom naselju, uz stambene kuće različitih veličina.

Građevina na vrhu i obrambeni zid uz nju bili su predmet posebnih tehničkih preporuka stručne misije 2008. godine. Na zahtjev marokanskih tijela i centra za očuvanje arhitektonske baštine Atlasa i njegova podnožja, UNESCO je tada podržao stručnu misiju za procjenu stanja i planiranje zaštite. Povijest žitnice tako uključuje obnovu i nova oštećenja, što lako promakne kada se naselje poznaje samo sa starijih fotografija.

Svjetska baština koja traži stalnu brigu

Aït Ben Haddou upisan je 1987. na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Zaštićena vrijednost obuhvaća način gradnje i organizaciju tradicionalnog naselja južnog Maroka. Upis se zato odnosi na cjelinu, uključujući odnose među građevinama i njihovim okolišem.

Stanovnici su sudjelovali u planiranju očuvanja na zajedničkim sastancima s nadležnim tijelima. Popravci su obuhvaćali i kuće koje služe stanovanju. Stambena namjena ostaje važna tema zaštite, premda UNESCO-ovi izvještaji upozoravaju na pad stalnog stanovanja uz rast turističkih djelatnosti.

Potres 8. rujna 2023. oštetio je i dijelove ksara. Stručni izvještaj bilježi da je lokalitet bio slabije pogođen od nekih drugih mjesta, ali i da su se prethodno ruševne građevine dodatno oštetile.

Savjeti za putnike

Za kretanje po naselju na padini može pomoći stabilna obuća, osobito ondje gdje se prolaz uspinje ili je podloga neravna. Ako fotografirate, korisno je najprije stati na sigurno mjesto pa tek zatim birati kadar. Penjanje na zidove i oštećene dijelove građevina nije dobar način za dobivanje šireg pogleda; zemljanu arhitekturu najbolje je čuvati bez oslanjanja i penjanja po njezinim rubovima.

Voda i zaštita od sunca korisna su priprema za boravak na otvorenom. Privatne kuće možete poštovati jednostavno: za ulazak ili fotografiranje stanovnika najprije zatražite dopuštenje, a prolaze ostavite slobodnima. Eventualne ograde i upute na lokalitetu imaju prednost pred starim fotografijama koje prikazuju slobodan pristup pojedinim dijelovima.

Za Aït Ben Haddou osnovne podatke o zaštiti i poveznice na izvještaje o stanju objavljuje službena stranica UNESCO-a. Ona pomaže razumjeti lokalitet, dok konkretne upute na licu mjesta određuju kojim je dijelovima dopušteno pristupiti.