Rabat u Maroku: Hassanov toranj, kasba Udaja i moderna prijestolnica

Rabat je glavni grad Maroka na atlantskoj obali, a njegovu povijest možete čitati u sasvim različitim dijelovima grada. Hassanov toranj podsjeća na nedovršenu džamiju iz doba Almohada, dok široke ulice i planske četvrti pripadaju velikom proširenju iz 20. stoljeća. Među povijesnim dijelovima nalaze se medina i kasba Udaja, s uskim prolazima i kućama koje čuvaju drukčije mjerilo grada.

UNESCO je u Rabatu zaštitio urbanu cjelinu koja povezuje povijesni grad s modernom prijestolnicom. Zidine, stambene četvrti i javni vrtovi zajedno objašnjavaju kako se grad širio, a da stariji dijelovi nisu jednostavno nestali pod novim ulicama.

Rabat ukratko

• Država: Maroko
• Uloga grada: glavni grad Kraljevine Maroko
• Položaj: atlantska obala, uz ušće Bouregrega
• Almohadsko nasljeđe: u 12. stoljeću nastaju važni dijelovi utvrđenoga grada
• Hassanov toranj: nedovršeni minaret visok 44 metra
• Moderna prijestolnica: od 1912. razvija se novi glavni grad u vrijeme francuskog protektorata
• Svjetska baština: UNESCO je urbanu cjelinu upisao 2012. godine
• Zanimljivost: andaluzijski vrt u kasbi Udaja uređen je tek 1920-ih

Rabat uz Bouregreg i Atlantski ocean

Rijeka Bouregreg razdvaja Rabat od grada Saléa, koji se nalazi na suprotnoj obali. Kasba Udaja smještena je na lijevoj obali, iznad prostora gdje se rijeka otvara prema Atlantiku. Takav položaj povezuje utvrđenu četvrt s riječnim ušćem i morem, pa se njezina obrambena prošlost lakše razumije u odnosu na okolni prostor.

Razvoj Rabata u 12. stoljeću vezan je uz Almohade, dinastiju koja je ovdje oblikovala vojno i vjersko središte povezano s pohodima prema Andaluziji. O tom razdoblju svjedoče monumentalna vrata i zidine. Veličina planirane džamije Hassan pokazuje ambiciju vladara koji su gradili prijestolnicu mnogo većih razmjera nego što bi sugerirao sam prostor starih kuća.

Antički slojevi šireg gradskog područja nalaze se na lokalitetu Chellah. Ondje se ostaci rimskog grada Sala Colonia preklapaju s merinidskom nekropolom iz 14. stoljeća. Chellah je zaseban povijesni sklop izvan almohadskih zidina; njegov položaj i različita razdoblja korisni su za razumijevanje grada, bez poistovjećivanja s medinom ili kasbom.

Hassanov toranj: nedovršena džamija u Rabatu

Hassanov toranj, odnosno toranj Hassan, visok je 44 metra. To je minaret džamije čija gradnja nije dovršena, a projekt je povezan s almohadskim sultanom Jakubom al-Mansurom. Njegova smrt 1199. označila je prekid te velike graditeljske zamisli. Sama visina tornja zato ne govori koliki je čitav kompleks trebao biti.

Minaret arhitektonski je srodan Koutoubiji u Marrakechu i Giraldi u Sevilli. Usporedba tih minareta pomaže smjestiti toranj u širi arhitektonski kontekst. U Rabatu nedovršenost pripada samoj priči mjesta: ime tornja sačuvalo se kao naziv znamenitosti nastale iz mnogo većeg projekta.

Prostor je oštetio i veliki potres 1755. godine, poznat po razaranju Lisabona. Kada se uspoređuju datum sultanove smrti i taj kasniji potres, važno je razlikovati prekid gradnje od naknadnog oštećenja. Između prekida gradnje i potresa prošlo je više od pet stoljeća.

Mauzolej Muhameda V. i kraljevsko sjećanje

Uz esplanadu Hassanova tornja nalazi se mauzolej Muhameda V., građen od 1962. do 1971. godine. U njemu su grobnice kralja Muhameda V. i njegovih sinova, kralja Hasana II. te princa Moulaya Abdallaha. Blizina srednjovjekovnog minareta i mnogo mlađeg mauzoleja povezuje dva udaljena razdoblja marokanske povijesti na istom prostoru.

Bijeli mramor i zeleni piramidalni krov određuju vanjski izgled građevine. U ukrasu su zellige, mozaici od keramičkih pločica, rezbareno drvo i pozlata. Riječ je o arhitekturi 20. stoljeća koja se oslanja na tradicionalni marokanski umjetnički izraz, pa prepoznavanje povijesnog stila samo po sebi ne otkriva koliko je zgrada stara.

Mauzolej je grobno i memorijalno mjesto. To je važan dio njegova značenja, uz arhitektonske detalje zbog kojih privlači fotografe. U tom prostoru posebno su važni mir, suzdržano ponašanje i poštovanje uputa na ulazu.

Kasba Udaja i andaluzijski vrt

Kasba Udaja, u službenim izvorima Kasbah of the Oudaias, utvrđena je četvrt čiji važan sloj potječe iz 12. stoljeća. Monumentalna almohadska vrata vode prema mreži uskih ulica. U njezinu sklopu nalaze se kuće, džamije te vrt, a pogled iz četvrti povezuje ušće Bouregrega, Atlantski ocean i Salé.

Andaluzijski vrt može lako ostaviti dojam da pripada istom razdoblju kao utvrda, no uređen je 1920-ih. Oblikovan je prema hispano-maurskoj vrtnoj tradiciji, sa zasjenjenim stazama, fontanama i bazenima. Među biljkama službeni turistički ured navodi bugenvilije i naranče. Ime vrta opisuje njegovu stilsku inspiraciju; datum uređenja pripada novijoj povijesti Rabata.

Udaja je i stambena četvrt. Uske ulice vode do kućnih ulaza, pa su slikoviti prolazi ujedno prostor svakodnevnog života.

Medina Rabata i Rue des Consuls

Medina okuplja stare kuće, trgovačke ulice i soukove, tradicionalne tržnice. Među poznatijim ulicama je Rue des Consuls, u kojoj su nekada boravili strani diplomati. Ime ulice upućuje na njezinu diplomatsku prošlost.

U toj ulici i drugdje u medini zastupljene su marokanske rukotvorine: tepisi i keramika, kožni predmeti, metalne svjetiljke te tkanine. Obrtnički proizvodi daju medini drukčiji sadržaj od monumentalnih prostora tornja i mauzoleja. Ovdje se baština očituje i u predmetima svakodnevne upotrebe, među trgovinama i stambenim kućama.

U oblikovanju medine važnu su ulogu imali doseljenici protjerani iz Španjolske u 17. stoljeću. Regionalna turistička brošura povezuje njihov dolazak s obrtničkim znanjem i urbanom kulturom. Taj sloj pomaže objasniti andaluzijske veze Rabata, koje sežu dalje od imena vrta u kasbi Udaja.

Moderna prijestolnica na UNESCO-ovoj listi

Rabat je 1912., u vrijeme francuskog protektorata, postao glavni grad Maroka. Novi dijelovi grada planski su razvijani od te godine do 1930-ih, s upravnim zgradama, stambenim i trgovačkim četvrtima te javnim vrtovima. Njihov širi ulični prostor razlikuje se od prolaza medine i kasbe.

Zaštita na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine od 2012. obuhvaća upravo tu povezanost starijih i modernih dijelova. U opisu vrijednosti posebno se ističe prilagodba europskog urbanizma lokalnim graditeljskim tradicijama. Zeleni prostori, među njima vrt Jardin d'Essais, bili su sastavni dio planiranja grada, uz zgrade i prometnice.

Savjeti za putnike

Za pješačko upoznavanje Rabata praktična je udobna obuća, jer se široki gradski prostori razlikuju od uskih prolaza povijesnih četvrti. Tijekom fotografiranja može pomoći da se odmaknete od ulaza i ostavite prolaz stanovnicima. Za portret osobe ili fotografiranje unutar privatnog prostora pristojno je prethodno zatražiti dopuštenje.

Za povijesne i vjerske lokalitete korisno je ponijeti odjeću koja pokriva ramena i koljena. U blizini mauzoleja odgovaraju miran razgovor i suzdržano ponašanje, a eventualna pravila fotografiranja i pristupa najbolje je pratiti na samom ulazu. Voda i zaštita od sunca mogu olakšati boravak na otvorenim prostorima grada.

Praktične informacije o Rabatu, pojedinim znamenitostima i lokalnim običajima objavljuje službeni turistički portal Visit Rabat.