Chiemsee i dvorac Herrenchiemsee: bavarski Versailles na otoku

Chiemsee je jezero u južnoj Bavarskoj na kojem je Ludwig II. zamislio vlastitu inačicu Versaillesa. Na otoku Herreninsel dao je podignuti dvorac Herrenchiemsee, s raskošnim reprezentativnim odajama, Dvoranom ogledala i vrtovima oblikovanima prema francuskom uzoru. Projekt je ostao nedovršen, pa uz dovršene prostorije njegovu priču čini i ono što kralj nije stigao ostvariti.

Položaj na otoku odvaja palaču od kopna i naselja uz jezero. Između obale i pročelja prostire se zelenilo, dok se pred dvorcem otvara pravilno oblikovana vrtna os. Palača je postavljena u otočni park, s vrtovima koji se nastavljaju na njezino glavno pročelje.

Chiemsee i Herrenchiemsee ukratko

• Država: Njemačka
• Regija: Gornja Bavarska
• Jezero: Chiemsee, površine približno 80 km²
• Otok: Herreninsel, najveći otok jezera
• Naručitelj palače: bavarski kralj Ludwig II.
• Početak gradnje: 1878., prema planovima Georga Dollmanna
• Zanimljivost: Dvorana ogledala ima 33 staklena lustera, dodatak kojeg nema u versailleskom uzoru.

Chiemsee: jezero pred bavarskim Alpama

S površinom od približno 80 km² Chiemsee se često naziva Bavarskim morem. Nalazi se pred Chiemgauskim Alpama, a njegove obale izmjenjuju naselja, livade i prirodnije dijelove uz vodu. Široka jezerska površina i planine u pozadini daju otocima prepoznatljiv okvir.

Herreninsel je najveći otok jezera i mjesto na kojem se nalazi kraljevska palača. Fraueninsel je manji otok, s naseljem i samostanom; riječ je o drugom lokalitetu, koji ne treba zamijeniti s otokom dvorca.

Palača zauzima samo dio otoka. Ostatak prostora čine park i zelenilo, kroz koje se zgrada pojavljuje kao izdvojena cjelina. Jezero je tako dio doživljaja mjesta i njegova povijesnog izbora: kralj je za svoj veliki projekt tražio dovoljno prostora, a otok je omogućavao oblikovanje palače i vrta u zasebnom okruženju.

Zašto je Herrenchiemsee nastao po uzoru na Versailles

Ludwig II. kupio je Herreninsel 1873., a gradnja Nove palače počela je 1878. godine. Arhitekt Georg Dollmann pripremio je projekt nakon niza ranijih inačica. Francuski kralj Luj XIV. bio je Ludwigov uzor, pa je Herrenchiemsee zamišljen kao svojevrsni spomenik njegovoj kraljevskoj veličini.

Versailles je poslužio kao polazište za reprezentativne prostorije i vrtove. Pritom se nije radilo o doslovnom ponavljanju svakog dijela francuskog kompleksa: naglasak je bio na središnjim prostorima, osobito velikoj spavaćoj sobi i galeriji ogledala. Kralj je birao upravo one dijelove koji su izražavali njegovu predodžbu monarhije.

Iako palača svojim izgledom upućuje na ranija stoljeća, Herrenchiemsee je građevina 19. stoljeća. Pripada historicizmu, razdoblju u kojem su se povijesni stilovi ponovno primjenjivali i kombinirali. Francuske dvorske oblike zato ovdje prepoznajete u bavarskoj palači nastaloj dugo nakon doba Luja XIV.

Dvorana ogledala i dva lica kraljevskih odaja

Velika Dvorana ogledala nastala je između 1879. i 1881. pod Dollmannovim vodstvom. Zajedno s kutnim Dvoranama mira i rata proteže se duž vrtnog pročelja palače. Ogledala, visoki prozori i nizovi lustera stvaraju ponavljanje koje naglašava dužinu prostora.

Poseban dodatak čine 33 staklena lustera. Bavarska uprava dvoraca ističe da ih versailleski uzor nije imao; Ludwigov projekt u tom je detalju pojačao raskoš izvornika. Razlika pokazuje da kralj nije samo preuzimao postojeći model nego ga je prilagođavao vlastitoj zamisli.

Među reprezentativnim prostorijama su i svečano stubište te ceremonijalna spavaća soba. Nasuprot njima, manje privatne odaje oblikovane su u francuskom rokoko stilu. Razlika između službene raskoši i intimnijih soba postoji unutar iste palače, pa njezin interijer obuhvaća više od jedne velike galerije.

Ceremonijalna spavaća soba imala je ceremonijalnu ulogu; kraljeve vlastite sobe nalazile su se u manjem apartmanu.

Vrtovi Herrenchiemseea i plan koji je ostao na papiru

Dvorske vrtove projektirao je Carl von Effner. Središnja os povezuje palaču s bazenima, parterima i kanalom, po uzoru na Versailles. U vodenim bazenima pojavljuju se mitološki likovi, među njima Fama i Fortuna, a u parku je i Latonina fontana.

Radovi na vrtovima započeli su 1882., nakon opsežne pripreme terena. Do Ludwigove smrti 1886. uglavnom je dovršena središnja os, koja je činila tek dio zamišljenog vrta. Planirana Apolonova fontana nije ostvarena, kao ni svi drugi predviđeni dijelovi.

Ni palača tada nije bila završena. Njezina nedovršenost objašnjava razliku između velikog ukupnog plana i reprezentativnih prostora kojima se najčešće predstavlja. Dovršene su reprezentativne odaje, dok su drugi dijelovi ostali neizvedeni.

Herrenchiemsee na UNESCO-ovoj listi

Nova palača i njezin vrt uvršteni su 2025. na UNESCO-ovu listu svjetske baštine u sklopu zajedničkog upisa palača kralja Ludwiga II. Zaštićena cjelina obuhvaća četiri kompleksa, koji različitim arhitektonskim oblicima prikazuju kraljeve osobne zamisli.

Kod Herrenchiemseea posebno se vidi odnos povijesnog uzora i otočnog krajolika. Palača, formalni vrt i okolno zelenilo tvore cjelinu, pa se njezina vrijednost ne svodi na pozlatu i ogledala u unutrašnjosti.

Savjeti za putnike

Za boravak na jezeru i otoku ponesite sloj koji štiti od vjetra te obuću prikladnu za šetnju parkovnim stazama. Između pristaništa i palače postoji pješački prilaz, pa pri pripremi posjeta uzmite u obzir vlastitu pokretljivost. Osobama kojima su potrebna pomagala korisne su posebne informacije o pristupačnosti palače i otoka.

Ulaz u reprezentativne prostorije naplaćuje se, a moguć je samo u vođenom obilasku u raspoloživom terminu. Plovidba do otoka i ulazak u palaču različite su usluge. Za unutrašnjost vrijedi zabrana fotografiranja, a veće torbe i ruksaci ne unose se u muzejske prostorije. Uvjete posjeta i rezervacije provjerite na službenoj stranici Herrenchiemseea.