Sete Cidades: dva jezera u vulkanskoj kalderi

Lagoa Azul i Lagoa Verde, plavo i zeleno jezero, nalaze se u velikoj vulkanskoj kalderi Sete Cidades na azorskom otoku São Miguelu. Oko njih se uzdižu obronci nekadašnjeg vulkanskog vrha, a u unutrašnjosti kaldere smjestilo se i selo bijelih kuća. Između kuća, vode i okolnih obronaka mogu se razabrati i manji vulkanski oblici nastali nakon urušavanja glavne kaldere.

Boje su jezerima dale imena, a legenda ih je povezala s očima dvoje zaljubljenih. No Sete Cidades nije krajolik s unaprijed zajamčenom vidljivošću. Magla može zakloniti obronke i vodu, pa fotografija dvaju jasno odvojenih tonova predstavlja samo jedan od njegovih izgleda. Na panorami možete pratiti i gotovo kružni rub udoline te odnos jezera, sela i manjih uzvisina u njezinoj unutrašnjosti.

Sete Cidades ukratko

• Država: Portugal
• Otočje: Azori
• Otok: São Miguel
• Položaj: zapadni dio otoka
• Glavna jezera: Lagoa Azul i Lagoa Verde
• Promjer kaldere: oko 5,3 kilometra
• Nastanak kaldere: prije približno 36.000 godina
• Poznati vidikovac: Vista do Rei

Udolina nastala urušavanjem vulkana

Prostor koji se otvara oko jezera naziva se kaldera, velika udolina nastala urušavanjem dijela vulkana. Geopark Azori povezuje nastanak kaldere Sete Cidades s vrlo snažnim eksplozivnim erupcijama prije približno 36.000 godina. Njezin gotovo kružni rub ima prosječan promjer oko 5,3 kilometra, dok najveća dubina same kaldere doseže približno 630 metara. Taj podatak opisuje reljefnu udolinu, a ne dubinu jezerske vode.

Vulkanska se povijest nastavila i nakon nastanka kaldere. U njezinoj su se unutrašnjosti oblikovali manji vulkanski stošci i kupole, pa dno nije ravna ploha ispunjena vodom. Uz dvije velike vodene površine nalaze se i manja jezera Santiago i Rasa. Njihove udubine i okolne uzvisine pokazuju koliko je pojedinačnih oblika stalo unutar jednog velikog vulkanskog obruča.

U geološkom opisu Sete Cidades zato obuhvaća mnogo više od para jezera. Obrisi rubova, stožaca i manjih kratera pomažu povezati današnji zeleni krajolik s događajima koji su ga oblikovali. Neke od tih struktura nastale su znatno poslije glavne kaldere, što je razlog da se cijeli prostor ne zamišlja kao posljedica jedne jedine erupcije.

Zašto su jezera plavo i zeleno

Lagoa Azul veća je i dublja od susjedne Lagoe Verde. Publikacija Geoparka Azori razliku u njihovu izgledu objašnjava dubinom vode i odrazom vegetacije: pliće zeleno jezero snažnije odražava okolno zelenilo. Azul na portugalskom znači plavo, a verde zeleno. Imena opisuju izgled jezera, pri čemu je važno koliko se njihove površine uopće mogu vidjeti.

Za promatranje je važna i vidljivost. Ako je dio kaldere u magli, razlika koju očekujete prema fotografijama može biti jedva uočljiva ili potpuno skrivena. Isti prostor tada se čita kroz bliže obronke i dijelove obale koji se naziru. Pri fotografiranju možete obuhvatiti i rub kaldere te naselje: oni daju mjerilo čak i kad se razlika između dvaju jezera slabo razaznaje.

Jezera leže na približno 260 metara nadmorske visine. Njihov položaj ispod visokog ruba kaldere daje panorami dubinu: pogled s oboda obuhvaća vodu i reljef oko nje, dok se iz unutrašnjosti naglašava visina okolnih padina. Na panoramskim snimkama zato je korisno prvo pronaći rub kaldere, a zatim pogledom pratiti njegove padine prema vodi i naselju ispod njega.

Princeza, pastir i boja suza

Prema lokalnoj legendi koju prenosi Geopark Azori, plavooka princeza zaljubila se u zelenookog pastira. Kralj je zabranio njihovu vezu jer je kćeri namijenio brak s princom. Tijekom posljednjeg susreta zaljubljeni su toliko plakali da su se njihove suze pretvorile u dva jezera: princezine u plavo, a pastirove u zeleno.

Priča pripada predaji, a ne znanstvenom objašnjenju nastanka jezera. U toj priči svako jezero pripada jednom od zaljubljenih, a razlika u boji prati razliku u njihovim očima. Tako se imena Lagoa Azul i Lagoa Verde mogu pamtiti i kroz otočnu usmenu predaju. Geološko objašnjenje ostaje odvojeno od legende: udolina je nastala vulkanskim procesima, a današnji izgled vode povezan je s dubinom i okolišem.

Vista do Rei i pogled s ruba

Vista do Rei znači kraljev pogled. Naziv vidikovca podsjeća na posjet kralja Carlosa i kraljice Amélije otoku 1901. godine. S toga se položaja mogu promatrati oba glavna jezera unutar kaldere, pod uvjetom da ih vrijeme ne zaklanja.

Povišeni pogled koristan je za razumijevanje razmjera. Bijele kuće sela Sete Cidades smještene su u istom prostoru kao jezera i vulkanski oblici. Naselje tako daje ljudsko mjerilo udolini čiji se promjer inače izražava kilometrima. Voda, kuće i okolni obronci pripadaju jednoj cjelini, premda na usko izrezanoj fotografiji može ostati vidljiv samo dio te cjeline.

Vista do Rei ujedno je početna točka jedne od označenih otočnih staza. Označena staza Vista do Rei – Sete Cidades povezuje povišeni rub sa selom u unutrašnjosti. Njezin službeni opis razlikuje greben, pogled na jezera i kasniji silazak. Ti nazivi na karti pomažu odvojiti panoramski položaj od mjesta uz vodu, bez pretpostavke da svaki posjet uključuje hodanje tom rutom.

Manja jezera oko velikog vulkana

Jugoistočno od kaldere proteže se vulkanski greben Serra Devassa. Ondje su nizovi manjih vulkanskih stožaca povezani s približno petnaest malih jezera. Neka zauzimaju kratere, a druga niže prostore između vulkanskih uzvisina. Geološka karta zato uz Sete Cidades bilježi više vodenih površina nego što ih pokazuje najpoznatiji pogled na Azul i Verde.

Jezera Empadadas primjer su vode u kraterima stožaca, dok je Canário vezan uz oblike nastale međudjelovanjem vode i vulkanske aktivnosti. Serra Devassa pripada širem vulkanskom krajoliku oko glavne kaldere. Jezera na tom grebenu valja razlikovati od Lagoe Azul i Lagoe Verde u samoj udolini. Korisno ih je razlikovati i pri čitanju karte: naziv Sete Cidades može označavati vulkan, njegovu kalderu ili selo unutar nje.

Savjeti za putnike

Za boravak uz jezera i vidikovce možete ponijeti slojevitu odjeću te obuću koja dobro drži na neravnoj podlozi. Službene otočne upute preporučuju provjeru vremenske prognoze prije polaska, vodu i zaštitu od sunca, uključujući oblačne dane. Ako magla zakloni panoramu, izbjegnite približavanje rubovima ili silazak s označenog prostora radi fotografije.

Na stazama se možete držati označenog pravca i ostaviti biljke i kamenje ondje gdje se nalaze. Drugim korisnicima puta možete dati prostora za prolaz, a za fotografiranje se zaustaviti ondje gdje ne zaklanjate označeni smjer kretanja. Za podatke o stanju označenih staza i pravilima ponašanja možete provjeriti službeni portal pješačkih staza Azora.