Harlem u New Yorku: Apollo, knjige i život sjevernog Manhattana

Harlem u New Yorku četvrt je Manhattana čiju su povijest snažno obilježili afroamerički umjetnici i pisci. Ime kazališta Apollo možda već poznajete s omota ploča ili snimki koncerata, ali nekoliko ulica dalje nalazi se i Schomburg Center, ustanova nastala iz potrebe da se sačuva povijest crnačkih zajednica. Apollo je izvođačima davao pozornicu, a Schomburg Center njihovim djelima i životima mjesto u arhivu.

Za razumijevanje četvrti korisno je krenuti od ljudi koji su je mijenjali. Među njima su doseljenici koji su na sjeveru tražili veću slobodu, knjižničarke koje su okupljale rijetke knjige i glazbenici koji su nastupali pred publikom. Njihove priče povezuju povijest četvrti s mjestima koja nose poznata imena.

Harlem ukratko

• Država: Sjedinjene Američke Države
• Grad: New York
• Gradski okrug: Manhattan
• Podrijetlo imena: nizozemski grad Haarlem
• Kulturno razdoblje: harlemska renesansa, između svjetskih ratova
• Kazalište Apollo: 1934. otvoreno pod imenom Apollo
• Knjižnična baština: 1925. otvorena prethodnica Schomburg Centera
• Zanimljivost: kuća Hamilton Grange premještena je u park 2008.

Kako je Harlem dobio ime

Prije europskog naseljavanja na ovome su području živjeli Lenape. Nizozemski doseljenici dali su naselju ime Nieuw Haarlem prema Haarlemu u Nizozemskoj, a pod engleskom se upravom naziv skratio u Harlem. Sličnost dvaju imena potječe iz kolonijalnog razdoblja New Yorka.

Sjeverni Manhattan dugo je imao seoski izgled, s imanjima na uzvisinama. Širenje grada postupno je mijenjalo taj prostor: pravilna mreža ulica iz plana donesenog 1811. godine prodirala je prema sjeveru, a velike parcele dijelile su se za buduću izgradnju. Povijest Harlema zato obuhvaća i razdoblje prije nastanka gusto izgrađene gradske četvrti, kada je krajolik još dopuštao prostrana privatna imanja.

Harlemska renesansa i velika seoba

Početkom dvadesetog stoljeća Afroamerikanci su iz južnih saveznih država selili prema sjeveru bježeći od rasne diskriminacije. New York bio je jedno od odredišta toga kretanja, poznatog kao Velika seoba. U Harlem su dolazile obitelji koje su tražile posao i bolje životne uvjete, a među stanovnicima su bili pisci, glazbenici i intelektualci.

Iz toga je okruženja izrasla harlemska renesansa. Naziv obuhvaća procvat crnačke književnosti, umjetnosti i glazbe između svjetskih ratova; knjižnica NYPL razdoblje opisuje od 1918. do sredine tridesetih godina. Uz Harlem se vežu pjesnik Langston Hughes i glazbenici Duke Ellington te Billie Holiday. Njihova imena korisna su polazišta ako prije posjeta želite pročitati pjesmu ili poslušati snimku povezanu s četvrti.

U knjižničnom vodiču NYPL-a naglasak je i na svakodnevnim razlozima migracije: pravnoj zaštiti, stanovanju i mogućnostima zaposlenja. Umjetnost je nastajala u zajednici koja je tražila prostor za vlastiti glas, dok se borba za ravnopravnost nastavljala izvan pozornica i književnih časopisa.

Apollo: harlemska pozornica s vlastitom publikom

Zgrada Apolla otvorena je 1914. kao Hurtig and Seamon’s New Burlesque Theater. Tadašnja uprava nije dopuštala Afroamerikancima pristup ni kao publici ni kao izvođačima. Kada je kazalište 1934. ponovno otvoreno pod imenom Apollo, usmjerilo se prema rastućoj afroameričkoj zajednici u Harlemu, čime se promijenilo i kome je njegova pozornica namijenjena.

S Apollom je povezan Amateur Night, natjecanje koje je publici predstavljalo nove izvođače. Ella Fitzgerald navodi se među njegovim pobjednicima, a kroz povijest kazališta provlače se imena Billie Holiday i Jamesa Browna. Brown je ovdje 1962. snimio album Live at the Apollo. Ako naziv zgrade prepoznajete s tog albuma, pred vama je mjesto nastanka konkretne snimke, s publikom koja je sudjelovala u njezinu zvuku.

Povijest ustanove uključuje zatvaranja i ponovna otvaranja, a 1992. osnovana je neprofitna zaklada koja je preuzela upravljanje. Apollo se 2024. proširio na prostore obližnjeg kazališta Victoria. U najavi događanja provjerite naziv dvorane i adresu.

Schomburg Center: kako se čuvala povijest Harlema

U ogranku njujorške javne knjižnice u 135. ulici godine 1925. otvorena je posebna zbirka posvećena crnačkoj književnosti i povijesti. Godinu poslije knjižnica je otkupila osobnu zbirku Artura Alfonsa Schomburga. Iz tih je početaka izrastao Schomburg Center for Research in Black Culture, čija je adresa na križanju 135. ulice i bulevara Malcolm X.

Iza nastanka zbirke stajao je vrlo praktičan problem. Knjižničarka Ernestine Rose primijetila je da se građa intenzivno koristi, da se knjige troše i da pojedine naslove više nije moguće kupiti. Obratila se zajednici, a darovi i posudbe privatnih kolekcionara pomogli su oblikovati posebnu referentnu zbirku.

Catherine Allen Latimer pridružila se NYPL-u 1920. kao njegova prva crnačka profesionalna knjižničarka. Organizirala je građu i stvarala zbirku novinskih izrezaka, letaka i drugih dokumenata. Novinski izresci i letci u toj zbirci čuvaju tragove svakodnevice uz književna djela.

Godine 1925. izašla je i knjiga The New Negro, koju je uredio Alain Locke. Ako vas zanima književna strana harlemske renesanse, taj naslov može biti početna točka za čitanje; potražite izdanje s objašnjenjima povijesnog konteksta i bilješkama o autorima.

Kuća koja se selila kroz Harlem

Hamilton Grange, kuća prvog američkog ministra financija Alexandera Hamiltona dovršena 1802., pripada starijoj povijesti ovoga dijela Manhattana. Nacionalna parkovna služba premjestila ju je 2008. u park St. Nicholas, na zemljište koje je nekoć pripadalo Hamiltonovu imanju. Okolne su zgrade dotada stisnule povijesni objekt, pa je park pružio prikladniji položaj.

Radnici su kuću podigli kako bi je prenijeli preko dijela susjedne građevine, zatim je spustili na ulicu i prevezli do novog mjesta. Sama vožnja kroz ulicu dogodila se 7. lipnja 2008., uz promatrače koji su pratili zgradu. Projekt je omogućio preseljenje kuće bez rezanja na dijelove.

Savjeti za putnike

Za šetnju odaberite obuću u kojoj možete udobno hodati i preko rubnika. Kada fotografirate stambene kuće, ostanite na javnom pločniku i ostavite prolaz slobodnim; za portret stanovnika zatražite dopuštenje. Na karti pažljivo provjerite puni naziv ulice i kućni broj, osobito ako tražite određenu ustanovu, kako vas poznato ime četvrti ne bi navelo na pogrešnu adresu.

Harlemske crkve pripadaju vjerskim zajednicama. Ako se nađete na bogoslužju, utišajte telefon i pratite upute domaćina o sjedenju i fotografiranju. Poštujte bogoslužje i ljude koji su došli na molitvu. Za informacije o ustanovama i sadržajima Harlema polazište je službena turistička stranica New Yorka.