El Retiro u Madridu: od kraljevskih vrtova do gradskog parka

El Retiro u Madridu razvijao se od kraljevskih vrtova u javni gradski park. Uz veliko umjetno jezero nalazi se spomenik Alfonsu XII., a palače od željeza, stakla i opeke potječu iz izložbi 19. stoljeća. Njihove različite namjene pokazuju kako se park mijenjao zajedno s gradom i otvarao novim sadržajima.

Posebnost Retira najbolje se razumije kroz odnos prirode i kulture: vrt je istodobno oblikovan krajolik i mjesto madridske svakodnevice. Zbog takve povezanosti uvršten je u širu UNESCO-ovu cjelinu Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti, upisanu 2021. godine. Vrijednost cjeline obuhvaća i zamisao da zelenilo, obrazovanje i umjetnost pripadaju javnom gradskom prostoru.

El Retiro ukratko

• Država i grad: Španjolska, Madrid
• Povijesni početak: kraljevski kompleks razvija se od 1630.
• Gradski park: predan Madridu 1868. godine.
• Prepoznatljiv motiv: veliko jezero i spomenik Alfonsu XII.
• Arhitektura: Palacio de Velázquez i Palacio de Cristal.
• Botanički detalj: meksički čempres ahuehuete u Parterreu.
• UNESCO: dio kulturnog krajolika upisanog 2021.

El Retiro od kraljevskog odmora do gradskog parka

Početak kompleksa vezan je uz Filipa IV. i njegova moćnog suradnika, grofa vojvodu od Olivaresa. Godine 1630. pokrenuta je gradnja velikog dvorskog sklopa oko samostana Jerónimos, zamišljenog kao prostor kraljevskog odmora i svečanosti. Vrtovi su pripadali toj dvorskoj cjelini, a sljedeći su vladari mijenjali njihov izgled i način uporabe.

Pristup javnosti razvijao se postupno: pod Karlom III. građanima je prvi put dopušten ulazak u vrtove. Presudan prijelaz dogodio se 1868., kada je kraljevski posjed dekretom predan gradskim vlastima kao javni park. Grad je preuzeo brigu o očuvanju i uređenju, uz obvezu da prostor ostane namijenjen odmoru građana.

Predaja Retira gradu promijenila je krug njegovih korisnika. Nekadašnji dvorski prostor postao je park za građane, uz obvezu gradskih vlasti da ga održavaju. Kraljevski spomenici ostali su dio krajolika, ali su im se pridružile druge potrebe: odmor, javne izložbe i svakodnevno korištenje vrtova. Današnji park rezultat je tih postupnih promjena.

El Retiro u krajoliku umjetnosti i znanosti

Retiro je u UNESCO-ovu opisu povezan s obližnjom avenijom Paseo del Prado i Kraljevskim botaničkim vrtom. Zajedno predstavljaju kulturni krajolik u kojem su prirodni elementi povezani s muzejima, istraživanjem i obrazovanjem. Važan je i utjecaj toga modela javnog prostora na gradove Latinske Amerike, zbog kojega madridski primjer ima značenje izvan granica Španjolske.

Jezero i monumentalni pozdrav Alfonsu XII.

Spomenik Alfonsu XII. čini arhitektonski okvir uz veliko jezero. Otvorio ga je 1922. kraljev sin Alfonso XIII., a projekt potpisuje José Grases Riera. Središnju konjaničku figuru izradio je Mariano Benlliure, kipar čija su djela povezana i s drugim reprezentativnim madridskim građevinama i prostorima.

Dvostruka jonska kolonada oblikuje polukrug, dok se u središtu uzdiže nosač kraljeve statue. Na frizu su grbovi tadašnjih španjolskih provincija i prizori poslova karakterističnih za pojedine krajeve. Stubište se spušta prema vodi, pa kompozicija nije ograničena na jedan izdvojeni kip: arhitektura, skulptura i obala čine povezanu cjelinu.

Sitni reljefi na spomeniku razlikuju se od velike siluete konjanika. Grbovi provincija i prikazi poslova nalaze se na frizu, dok kraljeva figura zauzima središnje uzdignuto mjesto. Kolonada i stubište povezuju skulpturu s obalom jezera. Spomenik je zato projektiran kao skup arhitektonskih i kiparskih dijelova, a ne samo kao izdvojena konjanička statua.

El Retiro i madridske palače velikih izložbi

Palacio de Velázquez izgrađen je za izložbu rudarstva, metalurgije, keramike, staklarstva i mineralnih voda 1883. godine. Arhitekt Ricardo Velázquez Bosco oblikovao je glavni paviljon kao trajnu građevinu, za razliku od privremenih dijelova izložbenog kompleksa. Njegova arhitektura spaja željeznu konstrukciju, staklene svjetlarnike, dvobojnu opeku i keramičke ukrase braće Zuloaga.

Palacio de Cristal nastao je 1887. za izložbu Filipina, kao staklenik namijenjen tamošnjem bilju. Velázquez Bosco oslonio se na primjer londonskog Crystal Palacea Josepha Paxtona, koristeći mogućnosti željeza, stakla i predgotovljenih elemenata. Iza privlačne arhitekture stoji i kolonijalni kontekst izložbe, koju Muzej Reina Sofía tumači kao predstavljanje i promicanje tadašnjeg španjolskog imperija.

Oba paviljona projektirao je Velázquez Bosco, ali je koristio različite materijale. Palacio de Velázquez povezuje opeku i keramiku sa željezom i staklom, dok je Kristalna palača oblikovana kao prozračan staklenik. Naziv palača ovdje ne označava kraljevsku rezidenciju. Zgrade su nastale za izložbe i pokazivale tehničke mogućnosti gradnje svojega doba.

Stabla Retira koja otkrivaju drugi zemljovid Madrida

U Parterreu raste ahuehuete, odnosno meksički čempres, koji gradski botanički prikaz smješta u 17. stoljeće. Od 1992. uvršten je u regionalni katalog posebnih stabala. Njegovo podrijetlo otvara širu priču o biljnim vrstama pristiglima s američkog kontinenta, zastupljenima u različitim dijelovima Retira.

Uz jezerce Kristalne palače raste močvarni čempres, Taxodium distichum, vrsta sposobna rasti u vodi. U vrtovima Cecilio Rodríguez prisutan je čempres iz Montereya, čija gusta krošnja pogoduje topijarnom oblikovanju, odnosno rezidbi biljaka u osmišljene oblike. Usporedba tih stabala otkriva koliko se vrtlarstvo oslanja na osobine pojedine vrste, od staništa korijena do načina rasta krošnje.

Biljni svijet prati i raznolikost svakodnevnih sadržaja: u parku su knjižnica Eugenio Trías, kulturni centar Casa de Vacas i sportski centar La Chopera. Među njegovim vrtnim cjelinama nalaze se ružičnjak Rosaleda i vrtovi Cecilio Rodríguez, koje madridska turistička stranica opisuje kao klasicističke vrtove s andaluzijskim nadahnućem. Takvi različiti prostori dopunjuju povijesne građevine i daju parku više od jedne prepoznatljive funkcije.

Savjeti za putnike

El Retiro može biti zatvoren zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Grad takva ograničenja objavljuje službenim obavijestima, pa ih je korisno provjeriti prije posjeta.

U parku je važno poštovati uređene nasade i oznake uz zaštićene dijelove. Fotografiju jezera možete složiti tako da poveže kolonadu, vodu i krošnje, uz ostanak u prostoru namijenjenom posjetiteljima.

Aktualne informacije o pristupu, radnom vremenu i ograničenjima možete provjeriti na službenoj turističkoj stranici Madrida.