Muzej Thyssen-Bornemisza u Madridu: od starih majstora do pop arta

Muzej Thyssen-Bornemisza u Madridu čuva zbirku zapadne umjetnosti koja obuhvaća razdoblje od 13. stoljeća do kasnog 20. stoljeća. Smješten je u palači Villahermosa uz Paseo del Prado. Obiteljsko ime podsjeća na privatno podrijetlo zbirke, no njezin je glavni dio otkupila španjolska država. Uz njega muzej predstavlja zasebnu zbirku Carmen Thyssen i povremene izložbe.

Širinu zbirke lako je prepoznati kroz nekoliko slika. Ghirlandaiov renesansni portret oblikuje lik strogo iz profila, Hopper smješta usamljenu ženu u hotelsku sobu, a Lichtenstein se služi izgledom stripa. Između njih mijenjaju se tehnika, format i odnos prema osobi na slici. Te razlike mogu se pratiti kroz djela iz iste zbirke.

Thyssen-Bornemisza ukratko

• Država: Španjolska
• Grad: Madrid
• Sjedište: palača Villahermosa, Paseo del Prado
• Početak stvaranja zbirke: krajem 1920-ih
• Otvaranje muzeja u Madridu: 1992. godine
• Državni otkup glavne zbirke: 1993. godine
• Arhitekt prenamjene palače: Rafael Moneo
• Zanimljivost: Ghirlandaiov portret Giovanne ušao je u zbirku 1935. iz njujorške Morgan Library

Kako je obiteljska zbirka postala javna

Barun Heinrich Thyssen-Bornemisza počeo je krajem dvadesetih godina 20. stoljeća okupljati djela starih majstora. Njegov sin Hans Heinrich od 1948. nastavio je kupovati slike, postupno šireći zbirku prema modernoj umjetnosti. Uz starija razdoblja uključio je djela koja dosežu osamdesete godine 20. stoljeća. Otac je postavio osnovu među starim majstorima, a sin joj pridružio modernije pravce.

Zbirka se prije Madrida nalazila u vili Favorita u Luganu u Švicarskoj. Zbirka je prerasla izložbeni prostor vile, pa se tražilo novo sjedište. Muzej je u Madridu otvoren u listopadu 1992., a država je glavnu zbirku otkupila 1993. godine. Obiteljsko ime ostalo je u nazivu, premda su kupljena djela prešla u javno vlasništvo.

Zbirka Carmen Thyssen ima zasebnu povijest. Carmen Cervera počela je kupovati umjetnine oko 1987., a njezin je fond obuhvatio i djela iz obiteljske podjele. U njemu su zastupljeni slikari poput Moneta, Renoira i Gauguina. To razdvajanje pomaže razumjeti različite nazive zbirki na muzejskoj karti i uz pojedina djela.

Palača Villahermosa prije i poslije muzeja

Današnja palača dobila je svoje neoklasicističke dimenzije i suzdržana pročelja u pregradnji koju je početkom 19. stoljeća vodio Antonio López Aguado. U njezinoj su se povijesti izmjenjivale stambene, kulturne i poslovne namjene. Tijekom četrdesetih godina 19. stoljeća ondje su se održavali karnevalski plesovi, a Franz Liszt nastupio je 1844. godine.

U 20. stoljeću palaču je preuzela banka, a poslije je dospjela u državno vlasništvo. Rafael Moneo prilagođavao ju je muzeju između 1989. i 1992. godine. Uveo je veliko središnje dvorište i niz manjih izložbenih dvorana, čime je organizirao kretanje kroz zgradu. Muzejski interijer tako je oblikovan za slike i posjetitelje, uz zadržan karakter nekadašnje palače. Moneova prenamjena odredila je raspored izložbenih dvorana.

Giovanna Tornabuoni: portret u profilu

Portret Giovanne degli Albizzi Tornabuoni Domenica Ghirlandaia pripada firentinskom slikarstvu kasnog 15. stoljeća. Muzejski katalog datira ga u razdoblje 1489.–1490. Giovanna je prikazana iz profila, uspravno, s rukama sklopljenima ispred tijela. Mirna poza i idealizirane proporcije odgovaraju renesansnom načinu oblikovanja portreta.

U pozadini se nalaze predmeti koji govore o prikazanoj osobi: nakit, molitvenik i koraljne perle. Muzejsko tumačenje povezuje nakit s njezinim javnim položajem, a molitvenik i perle s pobožnošću. Ti detalji proširuju portret izvan same sličnosti lica. Slikar je kroz odabrane predmete oblikovao i predodžbu o njezinu karakteru.

Identitet modela utvrđen je usporedbom s medaljom na kojoj se nalaze njezin lik i ime. Medalja je istraživačima pružila imenovani lik s kojim su mogli usporediti slikani profil. U opisu djela zato je navedena i ta veza s drugim umjetničkim predmetom.

Hopperova Hotelska soba

Edward Hopper naslikao je Hotelsku sobu 1931. godine. Žena sjedi na rubu kreveta u jednostavnoj sobi, a oštre linije namještaja i snažno umjetno svjetlo naglašavaju izdvojenost figure. Krevet je postavljen dijagonalno, pa njegov rub vodi pogled prema dubini prostora. Prizor djeluje svakodnevno, ali raspored predmeta ostavlja malo topline u sobi.

Papir u ženinoj ruci ima poznatu namjenu. Bilješke Hopperove supruge Josephine, koja je pozirala za sliku, otkrivaju da je riječ o voznom redu vlakova. Vozni red povezuje ženu s putovanjem, ali odredište i ostatak priče ostaju izvan prikazanog prizora.

Muzej ovu sliku tumači kroz samoću modernog grada, temu važnu u Hopperovu radu. Giovanna je prikazana uz nakit i molitvenik, a Hopperova žena zaokupljena je papirom u ruci. U takvoj usporedbi i mala promjena poze otkriva drukčiju zamisao slike.

Lichtenstein i slika nalik stripu

Žena u kadi Roya Lichtensteina nastala je 1963. godine i pripada pop artu. Lice i ruke obrubljeni su debelim crnim linijama, dok se plava, žuta i crvena pojavljuju uz točkasti uzorak koji podsjeća na tisak stripa. U pozadini je pravilna mreža pločica. Osmijeh i pogled prema promatraču daju prizoru neposrednost reklamne ili stripovske slike.

Lichtenstein je izgled masovno reproducirane slike prenosio u ručno izvedeno slikarstvo. Točkasti uzorak i snažne konture preuzeti iz tiska postaju motiv slikarskog rada na platnu. Tema žene pri kupanju, poznata iz starije umjetnosti, ovdje je obrađena jezikom popularne kulture.

Savjeti za putnike

Za posjet muzeju može pomoći manja torba koju je lako držati uz tijelo, osobito pri približavanju slikama i prolasku između drugih posjetitelja. Fotografiranje je dopušteno bez bljeskalice; za povremene izložbe muzej upućuje da se pravila provjere s osobljem u dvorani. Prije fotografiranja možete isključiti bljeskalicu u postavkama uređaja i ostaviti prostor drugima da pogledaju djelo.

Ako vas zanima određena slika, korisno je prije dolaska provjeriti je li trenutačno izložena. Muzej posuđuje djela drugim izložbama, pa popis zbirke ne jamči da je svaka slika uvijek u svojoj dvorani. Na karti možete razlikovati stalnu zbirku, zbirku Carmen Thyssen i povremene izložbe, a kod odabira ulaznice provjeriti koji prostori i eventualni termin ulaska vrijede za vaš posjet.

Za potrebe vezane uz kretanje i pomoć pri posjetu možete se unaprijed obratiti muzeju; službene informacije navode mogućnost traženja invalidskih kolica. Aktualna pravila, obavijesti o djelima i uvjeti ulaska nalaze se na službenoj stranici muzeja Thyssen-Bornemisza. U planu posjeta možete ostaviti vremena i za kratku stanku.