Montserrat: samostan, Crna Gospa i stijene iznad Katalonije

Iza zgrada samostana Montserrat izdižu se zaobljeni kameni stupovi. Njihove uske pukotine i nejednaki vrhovi daju planini obris koji se teško može zamijeniti s nekim drugim katalonskim krajolikom. Ispod tih stijena živi benediktinska zajednica, a u bazilici se čuva romanički kip Bogorodice poznat kao La Moreneta, Crna Gospa. Ime Montserrat tako označava i planinu i samostansko svetište.

Montserrat privlači i hodočasnike i putnike koje zanimaju krajolik, umjetnost ili glazba. Nekome će najviše ostati u pamćenju lice tamne Bogorodice, nekome stijene iznad krova bazilike. Uz kameni krajolik, Montserrat ima i povijest ljudi: redovnika, dječaka iz zbora i naraštaja hodočasnika.

Montserrat ukratko

• Položaj: Katalonija, Španjolska
• Samostan: benediktinski, osnovao ga je opat Oliba 1025. godine
• Crna Gospa: romanička skulptura iz 12. stoljeća
• Zaštitnica Katalonije: Gospa od Montserrata proglašena 1881. godine
• Escolania: zbor dokumentiran 1307. godine
• Krajolik: sedimentne stijene oblikovane erozijom

Kako su nastali kameni stupovi Montserrata

Stijena Montserrata sastavljena je od oblutaka povezanih prirodnim vezivom. Takva se stijena naziva konglomerat. U njoj su ostali sačuvani zaobljeni komadi starijih stijena, koje je voda nekoć donosila iz okolnih planina. Materijal se gomilao, a zatim se tijekom dugog vremena zbio i stvrdnuo. U današnjem kamenu tako su sačuvani tragovi nekadašnjih bujica.

Kiša i vjetar poslije su oblikovali stijene u stupove i igle. Na nekim mjestima odvojeni su uskim procjepima, drugdje se njihovi obrisi preklapaju. Ljudska je mašta u tim oblicima prepoznavala životinje i likove, pa su vrhovi dobivali imena i vlastite priče. U širokom kadru planina djeluje kao jedinstven kameni zid; bliži pogled otkriva razlike među pojedinim stijenama.

Uz goli kamen raste i mediteransko raslinje, među kojim je značajan hrast crnika. Sjenoviti i vlažniji dijelovi planine stvaraju drukčije uvjete od suhih, izloženih površina. Zato Montserrat, premda se na fotografijama često pamti po stijenama, ima i šumske predjele. Najviši vrh masiva, Sant Jeroni, doseže 1.224 metra nadmorske visine; taj se podatak odnosi na vrh, a ne na položaj samostana.

Od male crkve do benediktinske opatije

Priča o svetištu počinje prije osnutka samostana. Crkva Santa Maria spominje se u darovanju iz 888. godine, kada ju je grof Guifré el Pelós darovao samostanu Ripoll. Opat Oliba, ujedno biskup Vica, ondje je 1025. osnovao novu redovničku zajednicu. Godine 1409. Montserrat je postao samostalna opatija.

U 19. stoljeću samostan je pretrpio teške udarce. Rat s Francuzima početkom 19. stoljeća donio je razaranje, a oduzimanje crkvene imovine 1835. napuštanje samostana. Obnova redovničkog života počela je 1844. godine. Tijekom Španjolskoga građanskog rata redovnici su ponovno morali otići. Samostanski život više je puta prekidan i ponovno uspostavljan.

Redovnici danas slijede Pravilo svetog Benedikta. Molitva određuje ritam njihova dana, uz rad i prihvat hodočasnika. Njihove obveze obuhvaćaju i poslove koji nisu vidljivi na razglednici: brigu o knjižnici i arhivu, istraživanje, izdavaštvo i svakodnevno održavanje samostana. To je mjesto u kojem se živi i radi, pa pri posjetu vrijedi ostaviti prostor onima koji su došli moliti.

Crna Gospa i priča o Svetoj špilji

La Moreneta naziv je povezan s tamnom bojom Bogorodičina lika. Kip potječe iz 12. stoljeća i pripada romaničkoj umjetnosti. Marija sjedi uspravno, s Djetetom u krilu; oboje nose krune. U njezinoj desnoj ruci nalazi se kugla, simbol svemira, dok Dijete jednom rukom blagoslivlja, a u drugoj drži češer. U tom malom predmetu sadržana je simbolika plodnosti i vječnog života.

Papa Lav XIII. proglasio je Gospu od Montserrata zaštitnicom Katalonije 1881. godine. Kip je 1947. postavljen u srebrni oltarni okvir u gornjem dijelu apside bazilike, izrađen zahvaljujući prikupljenim prilozima. Romanički kip danas je okružen srebrnim radom iz 20. stoljeća.

Uz nju je vezana predaja o pronalasku u Svetoj špilji, Santa Cova. Riječ je o legendi, dok je datiranje sačuvanog kipa u 12. stoljeće podatak iz povijesti umjetnosti. U kapeli Svete špilje nalazi se reprodukcija Gospe koja se štuje u bazilici. Sama kapela građena je na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće, znatno poslije vremena kojem pripada romanički kip.

Dječji glasovi Escolanije

Montserrat ima i dugu glazbenu povijest. Escolania je liturgijski dječački zbor, a prvi pisani dokument koji potvrđuje njegovo postojanje potječe iz 1307. godine. Pjevanje u svetištu ostalo je središte njegova rada, uz koncerte u Kataloniji i inozemstvu. Zbor je povezan sa školom u kojoj se opće obrazovanje nadopunjuje glazbenim.

Dječaci uz redovne školske predmete uče glazbenu teoriju i sviraju instrumente. Njihov dan povezuje nastavu, probe i liturgijsko pjevanje, ali u njemu ima mjesta i za igru. U njihovu se danu školske obveze i druženje smjenjuju s glazbenim radom. Izvedbe ovise o školskom i liturgijskom kalendaru, pa samu prisutnost u svetištu ne treba poistovjetiti s prilikom da se čuje zbor.

Savjeti za putnike

Za boravak na otvorenom dobro je ponijeti dodatni sloj odjeće i laganu zaštitu od kiše. Prije polaska pogledajte prognozu baš za Montserrat, a obuću odaberite prema vlastitoj sigurnosti pri hodanju. Manja torba ostavlja slobodne ruke; vodu i zaštitu od sunca možete spremiti tako da budu lako dostupne. Za fotografiju stijena bolje je najprije stati na sigurno mjesto, pa tek onda tražiti kadar.

Ako ulazite u sakralni prostor, prikladna odjeća i utišan mobitel jednostavan su način da pokažete obzir prema vjernicima. Prije fotografiranja provjerite oznake u prostoru, osobito tijekom bogoslužja. Razgovor možete nastaviti vani, a ulaze i prolaze ostaviti slobodnima. Pri kretanju u skupini korisno je zapamtiti dogovoreno mjesto okupljanja, umjesto oslanjanja samo na fotografiju okolnih zgrada.

Uvjeti pristupa pojedinim prostorima i raspored zbora mogu se razlikovati. Za provjeru aktualnih informacija poslužit će službena stranica Montserrata. Posebno obratite pozornost na naziv sadržaja na rezervaciji, ako je imate: bazilika, pristup Gospinu kipu i drugi sadržaji nisu zamjenjivi nazivi. Nejasan naziv sadržaja najbolje je razjasniti prije dolaska, posebno ako vam je pristup Gospinu kipu važan razlog posjeta.