Vasa muzej u Stockholmu: ratni brod potonuo na prvoj plovidbi

Vasa muzej u Stockholmu okuplja svoj postav oko ratnog broda koji je potonuo gotovo čim je zaplovio. Njegov visoki trup, otvori za topove i gusto izrezbarena krma pripadaju brodu iz 17. stoljeća, a oko 98 posto drvene građe izvorno je. Uz trup su sačuvani predmeti posade, od obuće do posuđa, koji otkrivaju kako su se ljudi pripremili za život na moru.

Na Djurgårdenu, gdje je muzej smješten, Vasa se može promatrati s različitih razina oko trupa. Uz sam brod izložbe objašnjavaju njegovu gradnju, brodolom i izvlačenje, ali i odjeću, posuđe te položaj ljudi u brodskoj hijerarhiji. Naziv Vasa Museum koji ćete susresti u engleskim opisima odnosi se na istu ustanovu.

Vasa muzej ukratko

• Država: Švedska
• Grad: Stockholm
• Položaj: Djurgården
• Potonuće broda: 10. kolovoza 1628.
• Izvlačenje na površinu: 24. travnja 1961.
• Duljina broda: 69 metara
• Izvorna građa: oko 98 posto drva
• Zanimljivost: skulpture su izvorno bile obojene živim bojama

Brod Vasa i ambicije švedskog kralja

Švedski kralj Gustav II. Adolf naručio je Vasu za rat protiv Poljsko-Litavske Unije. Gradnja je trajala od 1626. do 1628. u Stockholmu. Brodograditelj Henrik Hybertsson započeo je posao, ali se zbog bolesti morao povući, pa je odgovornost preuzeo njegov pomoćnik Hein Jakobsson. Hybertsson je umro prije nego što je brod krenuo na svoju prvu plovidbu.

Vasa je nosila 64 topa, a njezina raskoš trebala je predstavljati kraljevu moć. Brod je projektiran za oko 145 mornara i 300 vojnika, potrebnih za upravljanje jedrima i topovima. Vojnici se do prve plovidbe još nisu ukrcali. Posada je, međutim, smjela povesti obitelji, pa su se na brodu našli i žene i djeca.

Zašto je Vasa potonula u stockholmskoj luci

Brod je isplovio 10. kolovoza 1628. i prešao približno 1.300 metara. Nakon naleta vjetra nagnuo se, a more je počelo prodirati kroz otvorene topovske otvore na donjoj palubi. Potonuo je pred okupljenim stanovnicima Stockholma, još unutar luke. U nesreći su izgubljeni ljudski životi.

Glavni je problem bila nestabilnost: gornji dio broda bio je previsok i pretežak u odnosu na dio trupa pod vodom. Naleti vjetra djelovali su na brod čiji su omjeri već bili problematični. U muzeju možete povezati oblik trupa s rasporedom težine i razumjeti zašto je naginjanje postalo opasno čim su niski otvori za topove dospjeli do razine mora.

Upozorenje je postojalo i prije isplovljavanja. Tijekom pokusa tridesetorica muškaraca trčala su s jedne strane palube na drugu, pri čemu se brod zabrinjavajuće ljuljao; admiral Klas Fleming prekinuo je pokus. Istraga nakon potonuća nije završila osudom odgovorne osobe. Muzej upozorava da točan raspored ljudi i tereta nije poznat, pa se nesreća ne može rekonstruirati do posljednjeg detalja.

Povratak Vase iz mora

Anders Franzén pronašao je mjesto olupine 1956., a ronilački radovi otvorili su put velikom pothvatu izvlačenja. Ronioci su ispod trupa prokopali tunele i kroz njih provukli čelične kabele povezane s pontonima na površini. Brod su najprije postupno premještali u pliću vodu, zatvarali otvore i učvršćivali trup za završno podizanje.

Vasa je izbila na površinu 24. travnja 1961. nakon 333 godine pod vodom. Izvučeno drvo trebalo je odmah zaštititi: pri nekontroliranom sušenju skupilo bi se i popucalo. Konzervatori su brod godinama prskali polietilen-glikolom, poznatim kao PEG, kako bi se voda u drvenoj strukturi zamijenila sredstvom koje joj daje potporu.

Prskanje je trajalo 17 godina, a potom je slijedilo sporo sušenje. Očuvanje broda nastavilo se i nakon otvaranja muzeja: izložba Preserve Vasa pokazuje probleme koje su ostavili boravak pod vodom, bakterije i korozija željeznih dijelova.

Boje i skulpture u Vasa muzeju

Tamnosmeđe drvo daje današnjoj Vasi suzdržan izgled, ali izvorni brod bio je znatno šareniji. Na skulpturama su pronađeni tragovi boje, a istraživanja su omogućila rekonstrukciju njihova prvotnog izgleda. U izložbi The Power and the Glory prikazane su obojene rekonstrukcije koje pomažu zamisliti brod na dan isplovljavanja.

Likovi na brodu prenosili su poruku o snazi države i kralja. Lav se pojavljuje na poklopcima topovskih otvora i kao pramčana figura, pa se dekoracija vezivala i uz mjesta s kojih je brod trebao pokazati svoju vojnu moć. Usporedba obojenih rekonstrukcija s tamnim izvornicima pomaže zamisliti kako su te poruke izgledale suvremenicima.

Život posade iza topovskih otvora

Izložba Life on Board približava unutrašnjost ratnog broda pomoću predmeta i rekonstrukcija. Među nalazima su odjeća, obuća te pribor za njihovo popravljanje. Usporedba posuđa pokazuje razliku između časnika, koji su imali i srebrne žlice ili staklene čaše, te mornara i vojnika s drvenim posuđem.

U postavu se može ući u rekonstrukciju dijela gornje topovske palube i pogledati kopiju velike časničke kabine. Te prostore valja razlikovati od samog povijesnog broda, na koji posjetitelji ne ulaze. Težina i vibracije velikog broja koraka ugrozile bi njegovu građu, pa se original razgledava izvana.

Ako dolazite s djecom, predmeti za svakodnevnu upotrebu dobar su početak razgovora. Možete usporediti vlastitu putnu torbu s onim što je pomorac ponio na brod ili potražiti predmet čija se namjena odmah prepoznaje.

Savjeti za putnike

Ponesite laganu vestu ili drugi topliji sloj odjeće: zbog očuvanja broda muzej održava svježiju unutrašnjost. Dio ulazne razine čuva kaldrmu nekadašnjeg suhog doka, pa odaberite stabilnu obuću za neravnu podlogu. Dizala povezuju sve katove, a za izbjegavanje neravne podloge zatražite pomoć osoblja.

Velike torbe i koferi na kotačima nisu dopušteni, a muzej nema ormariće ni spremište za prtljagu. Manju torbu zadržite uz sebe tijekom posjeta. Za audiovodič pripremite vlastiti telefon i slušalice, kako biste slušali bez ometanja drugih posjetitelja.

Muzej se nalazi na adresi Galärvarvsvägen 14. Za uvjete ulaska, kartu postava i obavijesti prije posjeta koristite službenu stranicu Vasa muzeja. Kupljena ulaznica unaprijed ne daje prednost u redu, pa pri planiranju nemojte pretpostaviti da omogućuje ulazak bez čekanja.