Dvorac Chillon: utvrda na Ženevskom jezeru i Byronov zatvorenik

Dvorac Chillon stoji na stjenovitom otočiću uz obalu Ženevskog jezera, u Veytauxu nedaleko od Montreuxa. Njegov izduženi oblik prati stijenu na kojoj je sagrađen, a most ga povezuje s kopnom. Zidine uz vodu pripadaju nekadašnjoj utvrdi koja je nadzirala promet uz jezero, a služila je i kao rezidencija i zatvor. Lord Byron posjetio je dvorac 1816. godine i priču o jednom zatvoreniku pretvorio u književno djelo po kojem je Chillon postao poznat daleko izvan Švicarske.

Dvorac Chillon ukratko

• Država: Švicarska
• Mjesto: Veytaux, u blizini Montreuxa
• Položaj: stjenoviti otočić na Ženevskom jezeru
• Vrsta atrakcije: srednjovjekovni dvorac i povijesni spomenik
• Prvi pisani spomen: 1150. godine, pod vlašću obitelji Savoja
• Bernsko osvajanje: 1536. godine
• Književna poveznica: Byronov Zatvorenik Chillona iz 1816. godine
• Zanimljivost: prolaz između dvaju dvorišta proširen je 1836. kako bi njime mogli proći topovi

Stijena je odredila oblik dvorca

Chillon je prilagođen prostoru kojim su graditelji raspolagali. Umjesto pravilnoga četverokutnog tlocrta, njegov obris slijedi ovalni oblik otočića. Voda oko njega činila je prirodnu obrambenu prepreku, a most je osiguravao vezu s obalom. U povijesti je ondje postojao podizni most; današnja veza s kopnom zato je dio priče o tome kako se pristup utvrdi mogao nadzirati.

Dvije strane dvorca imale su različite zadaće. Prema kopnu i cesti okrenuta je obrambena strana s uskim otvorima u zidovima, dok su prema jezeru smještene stambene zgrade s većim gotičkim prozorima. Ta razlika pomaže razumjeti Chillon već pri promatranju izvana. Zidine su štitile posjed, a pročelje prema vodi pripadalo je prostoru u kojem su boravili njegovi gospodari.

Za razumijevanje njegova položaja važan je i krajolik između jezera i planina. Ovdje je prolazio put Via Francigena, kojim su se kretali trgovci, putnici i hodočasnici prema Rimu preko prijevoja Veliki Sveti Bernard. Savojski grofovi nadzirali su prolazak i naplaćivali cestarinu. Dvorac je tako nadzirao važnu vezu između sjevera i juga Europe.

Savoja, Bern i kanton Vaud

Prvi pisani spomen dvorca potječe iz 1150. godine, kada je već bio pod nadzorom obitelji Savoja. Taj datum nije godina gradnje cijelog kompleksa. Današnji Chillon nastajao je stoljećima, dogradnjama i promjenama namjene pojedinih dijelova. Arheološka istraživanja pokazala su da je sam lokalitet bio naseljen još u brončano doba, znatno prije srednjovjekovnog dvorca.

Godine 1536. dvorac su zauzeli Bernci. U njihovo je doba služio kao utvrda, oružarnica i zatvor. Bernska vlast završila je tijekom revolucije u Vaudu 1798. godine, a dvorac je postao vlasništvo kantona Vaud nakon njegova osnivanja 1803. godine. Savojsku, bernsku i vaudsku fazu zato susrećete i u službenom prikazu povijesti dvorca.

Promjena gospodara značila je i drukčije korištenje prostorija. Svečane dvorane, povezane sa savojskim gozbama, Berncima su služile i za dijeljenje pravde. U dvorištima su se razlikovali prostori namijenjeni posluzi, upravitelju i plemićkim stanarima. Chillon se može razumjeti kao skup povezanih zgrada u kojima su se posao i stanovanje odvijali u različitim prostorima.

François Bonivard i Byronova pjesma

Zatvorenik koji je nadahnuo Byrona bio je François Bonivard, prior samostana Saint-Victor u Ženevi. Pridružio se protivnicima nastojanja savojskog vojvode da zavlada gradom. Zbog toga je 1530. završio u zatvoru u Chillonu, a šest godina poslije oslobodila ga je bernska vojska. Bonivardovo zatočeništvo bilo je posljedica sukoba oko vlasti nad Ženevom.

Byron je u Chillon došao 1816. godine. Bonivardovo zatočeništvo nadahnulo ga je za poemu The Prisoner of Chillon, odnosno Zatvorenik Chillona. Povijesni zatočenik u književnosti postaje romantičarski junak i simbol slobode. Pri čitanju o dvorcu korisno je zadržati tu razliku: književna obrada govori o patnji i zatočeništvu, ali nije isto što i dokumentarna biografija Bonivarda.

Priča se nastavila i u slikarstvu. Ženevski slikar Joseph Hornung prikazao je Bonivardovo zatočeništvo na dvjema slikama. Na jednoj ga tješi tamničareva kći, a druga prikazuje oslobođenje. To su motivi slikarskih djela, ne potvrda da se svaki prikazani prizor zbio upravo tako. U njima se može pratiti kako je povijesna osoba postala predmet romantičarskog zanimanja i nakon Byronove pjesme.

Što nam prostorije govore o životu u utvrdi

Poznavanje unutarnjeg rasporeda može pomoći u razumijevanju dvorca i kada ga promatrate samo s obale. Podzemni prostori s gotičkim svodovima služili su za spremanje zaliha i oružja, a dio je potom pretvoren u zatvor. Na višim razinama nalazili su se stambeni i reprezentativni prostori. Takav raspored povezuje potrebe obrane, opskrbe i svakodnevnog života na ograničenoj površini otočića.

Središnja kula imala je više uloga: bila je sklonište, mjesto osmatranja i simbol vlasti, a koristila se i kao spremište. Njezin se ulaz nalazio visoko iznad tla i bio dostupan ljestvama ili podiznim mostom. Taj podatak objašnjava obrambenu logiku građevine bolje od same visine kule. Visoko postavljen ulaz otežavao je pristup kuli u slučaju opasnosti.

Kako se čuva stoljećima dograđivan spomenik

Obnova Chillona započela je krajem devetnaestog stoljeća i nastavlja se i danas. Uz istraživanja i restauraciju vezano je ime kantonalnog arheologa Alberta Naefa. Različite faze gradnje prikazuju i makete nastale prema njegovim istraživanjima, danas opisane u službenoj brošuri dvorca.

Briga o dvorcu uključuje praćenje uzroka propadanja, od prirodnih oštećenja do trošenja zbog posjeta. Stručnjaci evidentiraju oštećenja i ucrtavaju ih na planove, a radove određuju prema njihovu stanju i hitnosti. Službena načela restauracije pritom traže očuvanje povijesnih obilježja građevine. Današnji izgled zato uključuje i rad ljudi koji su stoljećima stare dijelove istraživali, učvršćivali i prilagođavali novoj uporabi.

Savjeti za putnike

Za fotografiranje izvana možete odabrati kadar koji uz dvorac uključuje i dio jezera, kako bi se vidio njegov položaj na otočiću. Prije odmicanja unatrag korisno je provjeriti podlogu i prostor iza sebe. Odjeću možete prilagoditi prognozi, uz lagani sloj za zaštitu od vjetra ili kiše ako su najavljeni. Dronovi su pravilnikom zabranjeni na posjedu dvorca i u okolnim vanjskim prostorima; za fotografiju iz zraka ne treba pretpostaviti da je dopuštena samo zato što polijećete izvan zidina.

Ako zasebno planirate ulazak, korisna je obuća s dobrim prianjanjem. Prolazi su uski, stube brojne, a popločana dvorišta mogu biti skliska po kiši; pristup osobama u kolicima ili s hodalicom ograničen je na određene dijelove. Dječja kolica nisu dopuštena na obilaznoj stazi. Pri fotografiranju nisu dopušteni bljeskalica ni selfie-štapovi. Javni zahodi nalaze se i izvan dvorca, nasuprot mostu uz Bazaar, pa taj podatak može pomoći i pri kratkom zadržavanju ispred zidina. Aktualne uvjete posjeta i pristupa možete provjeriti na službenoj stranici dvorca Chillon.