Efez: antička luka iza pročelja Celzove knjižnice

Efez kraj današnjeg Selçuka poznat je po Celzovoj knjižnici, ali njegova se povijest najbolje razumije kada zamislite i luku koja ga je povezivala sa Sredozemljem. Obala se tijekom stoljeća pomicala, a grad je mijenjao položaj. Među ostacima rimske metropole danas se ističu mramorno pročelje knjižnice i veliko kazalište. Između tih građevina pružaju se ulice i javni prostori koji pokazuju kako se gradom prolazilo, trgovalo i okupljalo. Tijekom razgleda pratite kako se ti prostori nadovezuju.

Efez ukratko

• Položaj: kraj Selçuka, u zapadnoj Turskoj
• Antička uloga: lučki grad povezan s ušćem rijeke Kaystros
• Najpoznatija građevina: Celzova knjižnica iz 2. stoljeća
• Graditelj knjižnice: Gaj Julije Akvila, u spomen na oca Celza
• Obnova pročelja knjižnice: od 1970. do 1978. godine
• Veliko kazalište: helenistički početak i opsežno rimsko proširenje
• Početak austrijskih iskopavanja: 1895. godine
• UNESCO: Efez je upisan na Popis svjetske baštine 2015. godine

Grad koji se pomicao zajedno s obalom

Efez se razvijao na području nekadašnjeg ušća rijeke Kaystros, današnjeg Küçük Menderesa. Rijeka je donosila nanos, pa se obalna crta postupno pomicala prema zapadu. Promjene krajolika dovele su do premještanja naselja i lučkih prostora. Današnji položaj ruševina zato valja povezati s nekadašnjom obalom. Njegova se povijest prostire kroz nekoliko položaja, od ranijih naselja do helenističkog i rimskog grada.

Važan dio te povijesti bilo je svetište Artemide. Hram se ubrajao među sedam čuda antičkoga svijeta, ali od njega je ostalo malo. Monumentalne građevine koje danas obilježavaju sliku arheološkog nalazišta uglavnom pokazuju rimski Efez. Razlikovanje tih razdoblja korisno je već pri prvom pogledu na plan lokaliteta: Artemidino svetište i Celzova knjižnica pripadaju istoj široj povijesti grada, ali nisu dva jednako očuvana spomenika iz istoga trenutka.

Celzova knjižnica kao javna zgrada i spomenik ocu

Knjižnicu je u 2. stoljeću dao podignuti Gaj Julije Akvila u čast svojeg oca, rimskog senatora Tiberija Julija Celza Polemeana. Ispod nje nalazila se Celzova grobna komora. Zgrada je tako imala i memorijalnu namjenu. Njezino dvoetažno mramorno pročelje široko je oko 21 metar i visoko više od 16 metara. Ritmom stupova, niša i vrata oblikovano je tako da ostavi snažan dojam već s prostora pred ulazom.

U nišama su stajali kipovi koji predstavljaju mudrost, vrlinu, znanje i razum. Izvornici se danas nalaze u Kunsthistorisches Museumu u Beču. Pročelje u Efezu ponovno je sastavljeno između 1970. i 1978. godine, uz korištenje izvornih dijelova i dopunskih materijala. Na današnjem pročelju vidljiv je i rad modernih restauratora. Zastanite pogledom na spojevima i ponavljanju kamenih elemenata, a ne samo na cjelini poznatoj s fotografija.

Ulice, kupelji i trgovački prostor

Knjižnica stoji uz trgovačku agoru. U istom se urbanom prostoru povezuju Kuretska i Mramorna ulica, pa raskošna zgrada nije bila izdvojeni spomenik izvan svakodnevnih kretanja. Mramorna ulica povezuje prostor uz agoru s velikim kazalištem. Prema nekadašnjoj luci vodila je široka Arkadijana, nazvana po caru Arkadiju koji ju je dao obnoviti. Današnji ostaci ulica pomažu zamisliti promet između lučkog dijela grada i njegovih javnih središta.

Uz gradske prometnice nalazile su se i kupelji. Skolastikine kupelji ime duguju imućnoj Rimljanki koja ih je obnovila u kasnoj antici. Njihovi prostori i sustav grijanja pokazuju koliko je kupanje bilo povezano s gradskim životom. Pri promatranju ruševina usporedite velike javne građevine s jednostavnijim ostacima zidova i prolaza. Tako ćete u gradskom planu lakše prepoznati svakodnevne potrebe stanovnika.

Veliko kazalište i njegove rimske dogradnje

Kazalište je počelo nastajati u helenističko doba, a Rimljani su ga znatno proširili. Veliki zahvati započeli su potkraj 1. stoljeća i nastavili se u prvoj polovici 2. stoljeća. Nastali su i golemi svođeni pristupni hodnici, važni za ulazak publike u gledalište. U najvećem je rasponu građevina dosezala gotovo 150 metara. Današnje kazalište rezultat je tih uzastopnih gradnji.

Istraživanja Austrijskog arheološkog instituta pokazuju i kasnije popravke. Dio visokih ulaza bio je zazidan radi stabilnosti, a pojedini prostori ispunjeni materijalom. Arheolozima su predmeti u tim ispunama, među njima keramika i novac, pomogli datirati promjene. Za posjetitelja je to koristan podsjetnik da nepravilan ili zatvoren prolaz može biti trag popravka iz vremena uporabe. Nije svaki prekid u rasporedu nastao tek nakon napuštanja grada.

Što su sačuvale kuće i arheološka istraživanja

O životu imućnih stanovnika posebno mnogo govore terasaste kuće. U sklopu koji istraživači nazivaju Hanghaus 2 nalazi se sedam kuća raspoređenih na tri terase. Sačuvane zidne slike pokazuju ukus vlasnika i vještinu obrtnika, a po oslikanim su zidovima ostali i grafiti. U tim se tragovima velika povijest grada približava pojedincima koji su živjeli u njegovim sobama. Nalazi iz kuća dopunjuju sliku grada koju daju njegove javne ulice i spomenici.

Otkrivanje i očuvanje nalaza dugotrajan je posao. Austrijska iskopavanja u Efezu počela su 1895. godine, nakon ranijih britanskih istraživanja. Rezultati su objavljivani u znanstvenim serijama, a projekt CELSUS danas povezuje i digitalizira tu literaturu. Digitalna knjižnica omogućuje otvoren pristup tim publikacijama. Tako se uz povijest samih građevina razvija i povijest njihova proučavanja: crteži, opisi i objave omogućuju usporedbu onoga što je pronađeno s današnjim izgledom lokaliteta.

Freske iz terasastih kuća dobar su primjer osjetljivosti arheoloških nalaza. Nakon iskopavanja ponovno su bile izložene vremenskim utjecajima, a neki rani konzervatorski materijali naknadno su se pokazali štetnima. Velika zaštitna konstrukcija podignuta je 2000. godine. Suvremeni rad uključuje čišćenje i učvršćivanje izvornih površina. Očuvanje boje zahtijeva trajno praćenje i rad stručnjaka.

Savjeti za putnike

Za razgled odaberite udobnu obuću s potplatom koji dobro prianja. Pri hodanju po kamenim pločama gledajte pod noge, a fotografirajte tek kada se zaustavite. Ponesite vodu i zaštitu od sunca te odjeću prilagodite prognozi. Ruksak neka bude dovoljno lagan da vam ne smeta pri hodanju. Ako se krećete sa skupinom, sačuvajte dogovorenu točku susreta i provjerite na kojem se izlazu nalazite prije povratka.

Na spomenike se nemojte penjati radi boljeg kadra. Poštujte ograde i upute osoblja, a pred knjižnicom ostavite prolaz drugim posjetiteljima. Za fotografiju pročelja pokušajte obuhvatiti i dio prostora pred njim, kako bi se bolje vidjelo njegovo mjerilo. Osnovne informacije o lokalitetu i njegovu značenju dostupne su na službenoj UNESCO-ovoj stranici Efeza. Prije dolaska provjerite i aktualne obavijesti upravitelja o dostupnim dijelovima nalazišta.