Balat u Istanbulu: šarene kuće uz Zlatni rog

Balat je povijesna četvrt Istanbula uz Zlatni rog, u gradskoj općini Fatih. Fotografije njegovih šarenih kuća često izdvajaju nekoliko pročelja, ali okolne ulice imaju mnogo raznovrsniju arhitekturu: stambene nizove s istaknutim gornjim katovima, sinagoge, crkve i male radionice. Usponi od obale vode kroz prostor u kojem se i dalje živi, kupuje i radi. Dio obitelji ovdje stanuje generacijama, pa se iza popularnih kulisa za fotografiranje nalazi svakodnevica gradskog susjedstva.

Balat se često razgledava zajedno sa susjednim Fenerom. U tom se području nalaze i velike građevine grčke pravoslavne zajednice, među njima škola od crvene opeke i sjedište Ekumenskog patrijarhata. Blizina tih mjesta objašnjava zašto se na kartama i u turističkim opisima nazivi Balat i Fener često pojavljuju zajedno.

Balat ukratko

• Grad: Istanbul
• Država: Turska
• Položaj: uz Zlatni rog, u Fatihu
• Susjedna četvrt: Fener
• Prepoznatljiv izgled: šarene kuće i uske strme ulice
• Židovska baština: sinagoge Ahrida i Yanbol
• Uz obalu: bugarska crkva sv. Stjepana

Stambene kuće, usponi i ulični život

U Balatu se od obale ulazi u uske, popločene ulice koje se penju uz padinu. Pročelja nisu jednaka: uz obojene zidove pojavljuju se drveni dijelovi i istaci gornjih katova nad ulicom. U stambenoj arhitekturi Balata i Fenera važni su nizovi kuća iz 19. stoljeća, uski prolazi i izbočeni balkoni. Kuće su u tim nizovima postavljene blizu jedna drugoj.

Drvo je nekoć imalo znatnu ulogu u gradnji, no požari su pridonijeli njegovoj postupnoj zamjeni zidanom gradnjom. Poslije se pojavio i beton. Zbog toga povijesni izgled četvrti ne znači da sve kuće potječu iz istog razdoblja ili da su građene istom tehnikom. Sačuvana pročelja, pregradnje i noviji materijali stoje jedni uz druge.

Među kućama posluju kafići i restorani, a ulične trgovine i tržnice služe i lokalnim stanovnicima. Popularnost fotografiranja donijela je dodatnu pozornost pojedinim ulicama. Kućni pragovi, stubišta i ulazi pritom ostaju pristupi domovima, što je važno imati na umu pri zadržavanju pred pročeljima.

Ahrida i Yanbol: židovska baština Balata

Sinagoga Ahrida dobila je ime po Ohridu, odakle su došli njezini osnivači. Povijesni zapis koji navodi zaklada sinagoge potvrđuje da je postojala prije osmanskog osvajanja Istanbula. Zgrada je stradala u velikom požaru 1660., a tijekom sljedećih stoljeća više je puta obnavljana. Obnove su omogućile nastavak uporabe prostora za molitvu. Ahrida je ponovno restaurirana 1992. godine, uz rad arhitekta Hüsreva Tayle i zaklade 500. Yıl Vakfı.

Posebnost unutrašnjosti je teva, mjesto s kojega se čita Tora, oblikovana poput brodskog pramca. Uz taj se oblik vežu dvije predaje: jedna ga povezuje s Noinom arkom, a druga s osmanskim galijama koje su prevozile sefardske Židove iz Španjolske. Riječ je o tumačenjima simbolike, a ne o pouzdano utvrđenoj namjeri graditelja.

U sinagogi Yanbol strop je ukrašen uljanim slikama prirode. Drvena vrata ormara za svitke Tore imaju sedefne umetke, a ženski dio podupiru drveni nosači pričvršćeni za strop. Takvi detalji pripadaju unutrašnjosti sakralnog prostora, koji nije automatski dostupan tijekom obične šetnje ulicama. Zaklada balatskih sinagoga objavljuje kontakt i obrazac za dogovor posjeta.

Fener i njegova crvena škola

Grčka škola u Feneru izdvaja se velikom zgradom od crvene opeke. Zbog izgleda se naziva i Crvenom školom, a njezin položaj čini je uočljivom iz više dijelova okolice. Škola i dalje djeluje kao obrazovna ustanova. Pogled na građevinu izvana ne podrazumijeva mogućnost ulaska u školske prostore.

U Feneru se nalazi i Ekumenski patrijarhat s patrijaršijskom crkvom sv. Jurja, poznatom pod imenom Aya Yorgi. Škola, crkva i patrijarhat pripadaju različitim funkcijama grčke pravoslavne zajednice: obrazovanju, bogoslužju i crkvenoj upravi. Njihova prisutnost uz židovsku i bugarsku baštinu daje konkretnu povijesnu podlogu opisima kulturne raznolikosti ovog dijela Istanbula.

Željezna crkva uz obalu

Bugarska crkva sv. Stjepana, poznata i kao Sveti Stefan, ima neuobičajenu metalnu konstrukciju. Njezine je željezne dijelove proizvela bečka tvrtka Waagner prema projektu arhitekta Hovsepa Aznavura. Izrada je trajala od 1893. do 1895. godine. Dijelovi su zatim dopremljeni u Istanbul i ondje sastavljeni. Crkva je posvećena 1898. godine.

Građevina pripada bugarskoj pravoslavnoj zajednici. Prethodila joj je drvena crkva uređena na posjedu koji je 1849. darovao Stefan Bogoridi. Današnja crkva ima zvonik iznad ulaza, a njezina blizina obali omogućuje da se vanjski izgled sagleda bez uspona u gornje ulice. Metalna izvedba uključuje i dekorativne arhitektonske elemente, pa naziv Željezna crkva opisuje sam način gradnje.

Unutra se nalazi drveni pozlaćeni ikonostas. Izrađen je u Moskvi prema Aznavurovu nacrtu i odvaja oltarni dio od ostatka crkve. Vanjska metalna konstrukcija i drvena crkvena oprema tako pripadaju različitim zanatima uključenima u istu građevinu. Velika obnova crkve trajala je od 2011. do 2018. godine.

Radionice i trgovine rabljenim predmetima

Balat ima radionice stakla i keramike, trgovine starinskim i retro predmetima te dražbe namijenjene kolekcionarima. Uz ugostiteljstvo, to je dio današnje ponude četvrti koji navodi i gradski turistički portal. Radionice i male trgovine unose različite sadržaje u prizemlja kuća, pa se između sakralnih građevina i stambenih nizova pojavljuju i mjesta lokalne proizvodnje i trgovanja.

Za predah je praktičnije odabrati kafić ili drugo mjesto namijenjeno gostima nego sjesti na nečiji kućni prag. Pri razgledavanju robe dobro je pitati smije li se fotografirati unutrašnjost trgovine ili rad u radionici.

Savjeti za putnike

Za Balat je korisna udobna obuća s dobrim prianjanjem, osobito zbog strmih popločenih ulica. Nakon kiše dobro je hodati opreznije i ostaviti dovoljno vremena za spuštanje. Voda i zaštita od sunca dobro će doći pri duljem boravku na otvorenom, a manja torba olakšat će kretanje uskim prolazima.

Pri fotografiranju ostavite slobodne ulaze i prolaz stanarima. Za prepoznatljive portrete ljudi pristojno je prethodno zatražiti dopuštenje. Ako planirate ulazak u vjerski objekt, provjerite uvjete kod njegove uprave te poštujte molitvu, odijevanje i upute o fotografiranju. Za sinagoge informacije i kontakt objavljuje Zaklada balatskih sinagoga.