Cisterna Bazilika – najčarobniji podzemni labirint Istanbula

Cisterna Bazilika ukratko

• Država: Turska
• Grad: Istanbul
• Lokacija: Sultanahmet, povijesni poluotok
• Izgrađena: 532. godine, za vrijeme cara Justinijana I.
• Kapacitet: 80.000 m³ vode
• Broj stupova: 336, visine 9 metara
• Stil: Bizantska arhitektura
• Materijal: Mramor, cigla, vodonepropusni mort
• Posebnost: Glave Meduze, postavljene na dva stupa u sjeverozapadnom kutu
• Današnji status: Muzej pod upravom Turkish Museums (Ministarstvo kulture i turizma Turske)

Ulazak u podzemni Istanbul

Možda ste hodali stotinama metara iznad nje, a da niste ni znali – Cisterna Bazilika skriveni je svijet ispod užurbane četvrti Sultanahmet, svega nekoliko koraka od Aye Sofije. Danas je ovo jedno od najfotografiranijih i najposebnijih mjesta u Istanbulu, ali prije gotovo 1.500 godina služila je sasvim praktičnoj svrsi: opskrbljivanju carskih palača vodom.

Dim svjetiljki, tišina i odraz stupova na vodi stvaraju atmosferu zbog koje svaki posjetitelj zastane. Iako je prostor obnovljen 2022. godine, njegova mističnost ostala je ista.

Kako je nastala Justinijanova podzemna palača

Cisternu je dao izgraditi car Justinijan I., vladar koji je obilježio bizantski Istanbul veličanstvenim građevinama, uključujući današnju Aju Sofiju. U 6. stoljeću grad je rastao, a s njim i potreba za pitkom vodom. Rješenje? Ogroman rezervoar koji će vodu iz akvedukata dovoditi sve do carskih odaja.

Na mjestu današnje cisterne nekoć je stajala velika bazilika – otuda i naziv „Bazilika“. No ispod nje nastao je pravi arhitektonski labirint: hodnici, svodovi i stotine stupova raspoređenih u pravilnoj mreži 12 × 28.

Danas znamo da većina stupova dolazi iz ranijih grčkih i rimskih građevina, što objašnjava njihovu različitu dekoraciju i porijeklo.

Šuma stupova i igra svjetla

Kada zakoračite u Cisternu, prvo što vas dočeka jest pogled na 336 stupova, svaki visok oko 9 metara. Raspoređeni u paralelne redove, djeluju poput kamenih divova čija se silueta zrcali na vodi.

Posebnu atmosferu stvara i moderna rasvjeta: toplo crvene i jantarne nijanse naglašavaju monumentalnost prostora, dok se voda u plitkom sloju ispod platforme lagano njiše.

Ovdje je davno pohranjivano 80 milijuna litara vode, a cisterna je bila vitalni dio istanbulske opskrbe sve do 16. stoljeća.

Tko je Meduza – i zašto se nalazi u Cisterni?

Najmisteriozniji dio cisterne krije se u njezinu sjeverozapadnom kutu – dvije glave Meduze, postavljene kao baza stupova.
Obje su originalne antičke skulpture, no ni danas se ne zna iz koje su antičke građevine stigle.

Zašto je jedna okrenuta na bok, a druga naopako?
Postoje tri najraširenije i provjerene teorije:

Praktična teorija – kipovi su korišteni kao građevinski materijal, okrenuti samo da bi stupovi stajali stabilno.
Kršćanska simbolika – položaj glava mogao je simbolično „poništiti moć“ poganske figure.
Estetski razlog – orijentacija je stvorila pravilnu visinu stupova, što je bio prioritet graditelja.

Važno: iako mnogi spominju „zaštitu od zla“, službene institucije (Turkish Museums i IBB Miras) potvrđuju da ne postoji povijesni dokaz da je položaj glava imao zaštitničku funkciju.

Cisterna Bazilika nalazi se unutar pješačke zone Sultanahmeta, a obilazi se tijekom razgleda povijesne jezgre Istanbula.
Ulaz je uređen, a zahtjevi za odijevanje isti su kao u bilo kojem muzeju – nije sakralni objekt, pa nema posebnih pravila kao u džamijama.

Platforma je potpuno obnovljena, a rasvjeta je prilagođena kako biste mogli nesmetano fotografirati.

Povijesne zanimljivosti provjerene iz muzejske dokumentacije

Cisterna je bila zaboravljena sve do 16. stoljeća, kada je osmanski putopisac Piri Reis zapisao da su stanovnici kuća iznad nje „vadili vodu kroz podrume“.
U osmanskom razdoblju korištena je rjeđe, jer se sultanat opskrbljivao iz drugih izvora.
Tijekom restauracije pronađeno je više različitih tipova kapitelâ – korintskih, jonskih i kompozitnih, što potvrđuje uporabu spolia (ponovno korištenog materijala).
Prostor je često korišten za filmske scene – najpoznatija je ona iz filma „From Russia with Love“ (James Bond, 1963.).

💡 Savjet za putnike

Za fotografiranje glava Meduze najbolji kadar dobivate ako priđete sa strane, pod manjim kutem – refleksija vode tada izgleda najčišće. Ako ste osjetljivi na vlagu ili klizave podove, preporučuje se ne žuriti jer su dijelovi staze ponekad vlažni zbog prirodne kondenzacije u prostoru.