Palača Dolmabahče u Istanbulu: sultanov dvor na Bosporu

Palača Dolmabahče u Istanbulu pruža se uz europsku obalu Bospora, s dugim pročeljem okrenutim prema vodi. Poznata i pod nazivom Dolmabahce Palace, pripada 19. stoljeću, kada je osmanski dvor mijenjao svoje rezidencije i način predstavljanja pred stranim gostima. Njezine svečane dvorane i obiteljske odaje nalaze se pod krovom iste velike građevine.

Ime palače čuva trag starijeg krajolika. Na mjestu današnjeg kompleksa nekoć se nalazila uvala, a nasipavanjem obale nastao je prostor za carski vrt. Iz tog zahvata potječe naziv Dolmabahçe, odnosno nasuti vrt. Voda je ostala pred pročeljem, iako se sama obala promijenila.

Palača Dolmabahče ukratko

• Država: Turska
• Grad: Istanbul
• Položaj: europska obala Bospora, Beşiktaş
• Početak gradnje: 1843. godine
• Otvaranje palače: 1856. godine
• Naručitelj: sultan Abdülmecid I.
• Broj soba: 285
• Zanimljivost: ime Dolmabahçe podsjeća na nasipavanje nekadašnje uvale

Zašto je Dolmabahče nastala uz Bospor

Uvala je služila kao prirodno pristanište, a osmanska mornarica ondje je sidrila brodove. Nasipavanje je počelo u 17. stoljeću. Na obali su prije današnje palače postojale građevine poznate kao obalna palača Beşiktaş. Današnji izgled zato je tek jedna etapa u mnogo duljoj povijesti toga mjesta.

Sultan Abdülmecid I. naručio je novu palaču, čija je gradnja počela 1843. godine. Otvorena je 1856. Među arhitektima koji su sudjelovali u njezinoj gradnji bili su članovi obitelji Balyan, uključujući Garabeta i Nigoğosa. Obitelj Balyan sudjelovala je i u gradnji drugih palača kasnoga osmanskog Istanbula.

Preseljenje dvora iz Topkapija prema Bosporu imalo je i gradsku dimenziju. Povjesničarka arhitekture Afife Batur tumači ga kao promjenu dugotrajne tradicije smještanja vladarskog središta na povijesnom poluotoku. Nova je rezidencija bila bliža drukčijem dijelu Istanbula, povezanom s diplomacijom i trgovinom. Preseljenje je promijenilo mjesto dvora u gradu, uz arhitekturu same rezidencije.

Arhitektura Dolmabahčea: pročelje i raspored soba

U ukrasima se prepoznaju barok, rokoko i neoklasicizam. Istodobno, raspored prostorija zadržava vezu s tradicionalnom osmanskom kućom, u kojoj se sobe nižu oko središnje dvorane. To objašnjava zašto europski dojam pročelja ne govori sve o načinu na koji se palača koristila. Iza vanjskih ukrasa ostale su domaće prostorne navike i podjela dvorskoga života.

Glavna zgrada ima 285 soba. Prostorije su bile raspoređene prema poslovima koji su se u njima odvijali. Državni dio, Mabeyn, služio je službenim poslovima i primanjima, dok je harem pripadao sultanu i njegovoj obitelji. Između njih nalazi se velika svečana dvorana. Ta je podjela davala red životu unutar zajedničkog pročelja.

Monumentalna vrata također su dio arhitektonske zamisli. Afife Batur razlikuje kopnene ulaze od vrata okrenutih Bosporu, a posebno opisuje bogato ukrašene prolaze Hazine i Saltanat. Zakrivljeni zidovi uz velika vrata pojačavaju dojam dubine. Takvi detalji daju mjerilo fotografijama palače: figura čovjeka pred ulazom pokazuje veličinu bolje od samog pročelja bez okolice.

Dvorane za veleposlanike i svečane prijeme

U državnome dijelu palače prostorije su imale određene korisnike. Veleposlanici su prije primanja kod sultana čekali u posebnoj odaji, a za vezire je postojala druga. Ulazni salon Medhal povezivao je službeni dolazak s daljnjim kretanjem kroz palaču. Kristalno stubište pripada tom reprezentativnom prostoru, u kojem su ukrasi pratili dvorski protokol.

Povjesničar Tuncay Cengiz Göncü opisuje i manje vidljiv posao u palači: prostorije pisara zaduženih za korespondenciju. Dok su gosti prolazili kroz salone, službenici su održavali rad državnog središta. Iza raskošnog ulaza odvijali su se svakodnevni poslovi potrebni za organizaciju primanja.

Svečana dvorana Muayede bila je mjesto velikih državnih događaja. U njoj je 1877. održano otvaranje osmanskog parlamenta. Isti je prostor mnogo kasnije povezan i s posljednjim oproštajem od Atatürka. Događaji u toj dvorani povezuju osmansko i republikansko razdoblje palače.

Tkanine, kristal i slikarstvo na osmanskom dvoru

U opremanju palače korišteni su tepisi iz Herekea, kristal Baccarat te porculan iz Sèvresa i Yıldıza. Uz njih su se nalazile slike zapadnih umjetnika i darovi državnih gostiju. Različita mjesta proizvodnje pokazuju koliko je dvorski ukus bio povezan s nabavom izvan same palače. Materijali pritom imaju različite učinke: tekstil ublažava velike površine, dok kristal i pozlata reagiraju na svjetlo.

Slikarska zbirka Nacionalnih palača ima zaseban prostor u nekadašnjim odajama prijestolonasljednika uz Dolmabahče. U tom je zdanju 2014. otvoren Muzej slikarstva Nacionalnih palača. Njegova povijest objašnjava i jednu promjenu unutar dinastije: zgrada je nastala u razdoblju kad su prijestolonasljednici dobivali više slobode izvan ranije izdvojenog života.

Zbirke slikarstva prate ukus dvora u 19. i početkom 20. stoljeća. U njima su zastupljeni portreti i prikazi Istanbula, uz druge teme. Taj podatak daje širi okvir slikama u palači: one pripadaju razvoju dvorske zbirke i odnosu prema umjetnicima. Autor i motiv pojedine slike pomažu je smjestiti u tu povijest zbirke.

Atatürkova posljednja rezidencija

Nakon osnutka Republike Turske palača je dobila novu ulogu. Mustafa Kemal Atatürk koristio ju je za boravak i rad tijekom svojih dolazaka u Istanbul. Umro je u Dolmabahčeu 10. studenoga 1938. godine. Soba povezana s njegovom smrću daje palači memorijalno značenje koje nadilazi povijest osmanske dinastije.

Prostor je tako nastavio služiti državnom životu i nakon završetka sultanske vlasti. Današnji muzej čuva namještaj i uređenje palače, pa se različita razdoblja mogu povezati s konkretnim sobama. Uz svečane salone ostaje i osobna dimenzija posljednjih dana jednoga državnika.

Savjeti za putnike

Za boravak u vrtovima uz obalu može biti koristan sloj odjeće koji se lako skida i vraća, ovisno o vremenu. Udobna obuća olakšava hodanje i stajanje, a manja torba manje smeta pri prolasku kroz ulaze. Kod fotografiranja monumentalnih vrata možete se odmaknuti iz središta prolaza kako bi on ostao slobodan drugim posjetiteljima.

Prije snimanja interijera korisno je provjeriti oznake na ulazu i upute osoblja. Muzejski namještaj i dekoracije možete razgledavati bez dodirivanja ili oslanjanja na njih. Za aktualne uvjete posjeta i informacije o pristupačnosti palače Dolmabahče služi službena stranica Nacionalnih palača.