Plava džamija u Istanbulu – priča o ljepoti i povijesti Sultan Ahmedove džamije

Kada dođete u Istanbul, grad koji spaja Europu i Aziju, nemoguće je ostati ravnodušan pred veličanstvenom Plavom džamijom. Poznata i kao Sultan Ahmedova džamija, ona je duhovni i arhitektonski dragulj Osmanskog carstva.
Premda izvana djeluje strogo i jednostavno, unutrašnjost otkriva svijet boja, simbola i svjetlosti koji ostaje urezan u pamćenje svakog posjetitelja.

Arhitektura Plave džamije u Istanbulu – sklad kupola i minareta

Plava džamija podignuta je od masivnog sivog kamena, a njezina monumentalna silueta dominira starom gradskom jezgrom. Glavna kupola, promjera 23,5 metara, okružena je s četiri polukupole i nizom manjih, koje poput valova stvaraju dojam neprekinutog kretanja prema tlu.
Šest minareta, vitkih i elegantnih, učinilo je džamiju jedinstvenom. Upravo taj broj izazvao je svojevremeno kontroverze jer je bio jednak onome u Velikoj džamiji u Meki. Da bi se razriješila polemika, u Meki je sagrađen još jedan, sedmi minaret.
Kamen fasade mijenja izgled s dnevnim svjetlom: jutrom zlatan, danju blistav, a predvečer u tonovima plave – stoga je svaka posjeta novi doživljaj.

Unutrašnjost Plave džamije u Istanbulu – svijet tirkiznih i plavih pločica

Prava čarolija otkriva se tek unutar zidova. Više od 20.000 keramičkih pločica iz Izmita, ručno izrađenih u plavim i tirkiznim tonovima, prekriva zidove, galerije i svodove. Sunčeva svjetlost prodire kroz gotovo 200 prozora, obasjava pločice i stvara igru refleksija nalik kaleidoskopu.
Cvjetni motivi, arabeske i kaligrafski natpisi stihova iz Kur’ana oslikavaju unutrašnjost u duhu mira i duhovnosti. Nije slučajno da mnogi putnici kažu kako upravo ulazak u Plavu džamiju znači doživjeti Istanbul srcem.

Povijest gradnje Sultan Ahmedove džamije

Izgradnja Plave džamije započela je 1609. godine po nalogu sultana Ahmeda I., tada tek 19-godišnjeg vladara koji je želio ostaviti neizbrisiv trag poput svojih slavnih prethodnika. Glavni arhitekt bio je Sedefkar Mehmed Agha, učenik legendarnog Mimara Sinana, najpoznatijeg graditelja Osmanskog carstva.
Radovi su trajali sedam godina. Nažalost, Ahmed I. nije doživio završetak gradnje – umro je mlad, 1617. godine, ostavljajući za sobom ovu veličanstvenu bogomolju kao trajno naslijeđe. Džamija je ubrzo postala i religijsko i političko središte carstva.
Od 1985. godine, Plava džamija zajedno s povijesnom jezgrom Istanbula uvrštena je na UNESCO-v popis svjetske baštine.

Zanimljivosti o Plavoj džamiji koje ćete pamtiti

• Kontroverza oko minareta: Šest minareta izazvalo je polemike u islamskom svijetu. Rješenje je bilo jednostavno – u Meki je sagrađen sedmi minaret.
• Simbol dijaloga: Na trgu Sultanahmet, jedna nasuprot drugoj stoje Plava džamija i Aja Sofija – stoljetni svjedoci dviju religija i carstava.
• Inspiracija umjetnicima: Stoljećima je Plava džamija nadahnjivala slikare, pjesnike i putopisce. Putnici iz 17. i 18. stoljeća često su je nazivali “najljepšom džamijom svijeta”.
• Glavni trg u prošlosti: Sultanahmetov trg bio je mjesto važnih svečanosti i javnih okupljanja, a Plava džamija bila je središte svakodnevnog života grada.

Okusi Istanbula nakon posjeta džamiji

Posjet Plavoj džamiji najbolje se nadopunjuje šetnjom kroz obližnje ulice. Mirisna baklava s pistacijama, poslužen turski čaj u staklenim čašama u obliku tulipana i sočan kebab spadaju u iskustva koja stvaraju trajne uspomene.
Istanbul se doživljava svim osjetilima, a upravo ova kombinacija povijesti, arhitekture i gastronomije čini ga nezaboravnim.

Savjeti za putnike koji obilaze Plavu džamiju

• Obuću je potrebno izuti prije ulaska; na ulazu su dostupne vrećice za pohranu.
• Odjeća mora biti pristojna – ramena i koljena pokrivena; ženama je obavezna marama.
• Fotografiranje je dopušteno, ali uz poštivanje mira u prostoru molitve.
• Vrijedi odvojiti dodatnih nekoliko minuta i promotriti pogled s trga Sultanahmet – jer upravo odatle Plava džamija ostavlja najjači dojam.