Plava džamija u Istanbulu – priča o ljepoti i povijesti Sultan Ahmedove džamije

Plava džamija ukratko

• Država: Turska
• Grad: Istanbul
• Godina početka gradnje: 1609.
• Godina završetka: 1616.
• Naručitelj: sultan Ahmed I.
• Arhitekt: Sedefkar Mehmed Agha
• Stil: osmanski barok i klasična islamska arhitektura
• Broj minareta: šest
• Glavna kupola: promjer 23,5 metra
• UNESCO status: od 1985. uvrštena na popis svjetske baštine

Arhitektura Plave džamije – sklad kupola i minareta

Plava džamija podignuta je od masivnog sivog kamena, a njezina monumentalna silueta dominira starom gradskom jezgrom. Glavna kupola, promjera 23,5 metra, okružena je s četiri polukupole i nizom manjih, koje poput valova stvaraju dojam neprekinutog kretanja prema tlu.
Šest vitkih minareta učinilo je džamiju jedinstvenom u islamskom svijetu. Taj broj nekoć je izazvao rasprave jer je bio jednak onome u Velikoj džamiji u Meki. Kako bi se razriješila polemika, u Meki je sagrađen još jedan, sedmi minaret.
Kamen fasade mijenja izgled s dnevnim svjetlom – jutrom zlatan, danju blistav, a predvečer u tonovima plave – stoga je svaka posjeta novi doživljaj.

Unutrašnjost Plave džamije – svijet tirkiznih i plavih pločica

Prava čarolija otkriva se tek unutar zidova. Više od 20.000 keramičkih pločica iz Izmita, ručno izrađenih u plavim i tirkiznim tonovima, prekriva zidove, galerije i svodove. Sunčeva svjetlost prodire kroz gotovo 200 prozora, stvarajući igru svjetla i refleksija nalik kaleidoskopu.
Cvjetni motivi, arabeske i kaligrafski natpisi stihova iz Kur’ana ispunjavaju prostor duhovnim mirom. Ulazak u Plavu džamiju nije samo razgledavanje – to je doživljaj koji se pamti srcem.

Povijest gradnje Sultan Ahmedove džamije

Gradnju je započeo sultan Ahmed I. 1609. godine, s tek 19 godina. Želio je podići džamiju koja će nadmašiti sve dotadašnje bogomolje Osmanskog carstva.
Glavni arhitekt bio je Sedefkar Mehmed Agha, učenik legendarnog Mimara Sinana, najpoznatijeg graditelja carstva.
Radovi su trajali sedam godina, a sultan nije doživio završetak. Umro je 1617. godine, ostavivši iza sebe zadužbinu koja je postala simbol vjere, moći i umjetnosti.
Od 1985. godine, Plava džamija i povijesno središte Istanbula nalaze se na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.

Zanimljivosti o Plavoj džamiji koje vrijedi znati

• Kontroverza oko minareta – šest minareta izazvalo je polemike u islamskom svijetu; u Meki je zato sagrađen sedmi.
• Simbol dijaloga – na trgu Sultanahmet nasuprot Plave džamije nalazi se Aja Sofija, stoljetni svjedok dviju religija i carstava.
• Inspiracija umjetnicima – stoljećima je Plava džamija nadahnjivala slikare, pjesnike i putopisce; putnici iz 18. stoljeća nazivali su je “najljepšom džamijom svijeta”.
• Središte gradskog života – Sultanahmetov trg nekoć je bio mjesto velikih svečanosti i javnih okupljanja.

Okusi Istanbula

Nakon posjeta Plavoj džamiji, prepustite se mirisima i okusima koji čine Istanbul nezaboravnim. U okolnim ulicama probajte baklavu s pistacijama, turski čaj poslužen u staklenim čašama u obliku tulipana i sočan kebab koji se priprema pred vašim očima.
Ta kombinacija povijesti, arhitekture i gastronomije najbolje opisuje duh Istanbula – grada koji se doživljava svim osjetilima.

💡 Savjeti za putnike

• Prije ulaska u džamiju potrebno je izuti obuću; na ulazu su dostupne vrećice za pohranu.
• Odjeća treba biti pristojna – ramena i koljena pokrivena, a ženama je obavezna marama.
• Fotografiranje je dopušteno, ali uz poštivanje mira u prostoru molitve.
• Vrijedi zastati na trgu Sultanahmet – pogled na džamiju iz tog kuta jedan je od najljepših prizora Istanbula.