Vilinski dimnjaci Kapadokije: kako su nastali kameni stupovi s kapama

Vilinski dimnjaci Kapadokije kameni su stupovi i stošci koje je erozija izdvojila iz vulkanskih naslaga. Mnogi nose širu kamenu kapu, zbog koje podsjećaju na gljive. U Pašabagu se nekoliko takvih vrhova može uzdizati iz zajedničkog tijela, dok je u Devrentu jedan obris postao poznat po sličnosti s devom. Trošenje stijene ostavilo je drukčije obrise u tim dvjema dolinama.

Kapadokija je regija u središnjoj Turskoj. Vilinski dimnjaci njezin su prepoznatljiv dio, ali nisu naziv jedne doline ili jednoga muzeja. Njihova priča počinje vulkanskim materijalom, nastavlja se djelovanjem vode i vjetra, a na pojedinim mjestima uključuje i ljude koji su u stijenu izdubili prostorije.

Vilinski dimnjaci ukratko

• Država: Turska
• Regija: Kapadokija, središnja Anatolija
• Vrsta reljefa: erozijski kameni stupovi i stošci
• Materijal mnogih stupova: vulkanski tuf
• Prepoznatljivo obilježje Pašabaga: stupovi s tvrđim kamenim kapama
• Prepoznatljivo obilježje Devrenta: stijena nalik devi
• UNESCO upis krajolika Göremea i stijenskih lokaliteta Kapadokije: 1985. godine

Od vulkanskih naslaga do kamenih stupova

Vulkanska aktivnost stvorila je materijal iz kojega je kasnije oblikovan velik dio kapadokijskoga reljefa. Među vulkanima povezanima s nastankom tih naslaga navode se Erciyes, Hasan i Güllüdağ. Pepeo i drugi izbačeni materijal taložili su se u slojevima. Tuf, čest u ovome krajoliku, pripada stijenama nastalima od vulkanskog pepela.

Današnje oblike zatim je izdvojila erozija. Kiša, voda koja otječe niz padine, vjetar i led postupno su mijenjali naslage. Razlika u otpornosti slojeva pomaže objasniti zašto se na istom području vide i udoline i izdvojeni stupovi. Materijal koji lakše podliježe trošenju nestaje brže od otpornijih dijelova.

Zato vilinski dimnjak nije komad stijene koji je vulkan izbacio u današnjem obliku. Vulkani su dali materijal, a kasniji procesi oblikovali su njegove obrise. Taj slijed vrijedi imati na umu i kada se promatra velika skupina stupova: između njih nekada je bilo više stijene. Između sačuvanih stupova vidi se prostor iz kojega je materijal odnesen.

Zašto vilinski dimnjaci imaju kamene kape

Kod karakterističnih primjera u Pašabagu mekše tijelo od tufa nosi otporniju stijenu. Ta gornja stijena sporije se troši i štiti materijal neposredno ispod sebe. Okolni se dijelovi istodobno povlače pod djelovanjem erozije, pa nastaje izražen stup s proširenim vrhom. Naziv kapa opisuje njegov izgled, a ujedno pomaže razumjeti ulogu toga sloja.

Nisu svi kapadokijski oblici jednaki. Negdje je vrh šiljast, drugdje širi i tamniji od tijela; pojedini stupovi stoje samostalno, a drugi čine zbijenu skupinu. Na fotografiji koja obuhvaća samo jedan stup te se razlike mogu izgubiti. Širi pogled pokazuje kako se istovrsni oblici ponavljaju, ali bez potpuno jednakih proporcija.

Erozija se nastavlja. UNESCO u opisu ovoga područja navodi da procesi koji su stvorili stupove i dalje oblikuju nove reljefne oblike. Današnji prizor zato predstavlja jednu fazu dugotrajnog razvoja krajolika. Otpornost pojedinih slojeva određuje koliko se brzo troše.

Pašabag i njegovi višestruki vrhovi

Pašabag, zapisan i kao Paşabağları, poznat je kao Dolina redovnika. Nalazi se na području između Göremea i Avanosa, uz put prema Zelveu. Među njegovim obilježjima su stupovi s više kamenih kapa na zajedničkom tijelu. Takav raspored izgleda drukčije od pojedinačnog stošca i dobro pokazuje koliko različitih obrisa može nastati iz slojevite stijene.

Uz prirodne oblike postoje i prostori koje su ljudi izdubili. Službeni turistički vodič navodi kapelu posvećenu svetom Simeonu i pustinjački prostor unutar troglavoga dimnjaka. Ovdje je korisno razlikovati nastanak vanjske siluete od uređenja unutrašnjosti. Prirodno oblikovana stijena prethodila je prostoru koji je čovjek prilagodio vlastitim potrebama.

Naziv Dolina redovnika upućuje upravo na taj dio povijesti. Ipak, svaki otvor u stijeni ne govori sam za sebe kada je nastao ni čemu je služio. Za određenu prostoriju objašnjenje na lokalitetu pouzdanije je od zaključka prema njezinu položaju.

Devrent i stijena nalik devi

Devrent je poznat i kao Dolina mašte. Ondje se oblici stijena uspoređuju sa životinjama, a stijena nalik devi postala je simbol doline. Sličnost proizlazi iz obrisa: iz određenoga kuta izdvojeni dijelovi kamena podsjećaju na vrat, glavu i tijelo životinje.

Takva imena nisu geološke kategorije. Ona govore o načinu na koji ljudi prepoznaju poznate oblike u prirodnim konturama. Promjena položaja promatrača može isti obris učiniti jasnijim ili ga gotovo izbrisati. Zbog toga je pri uspoređivanju fotografija važno i mjesto s kojega je prizor snimljen, uz sam oblik stijene.

Pašabag i Devrent daju dva različita primjera istog šireg krajolika. U prvome se ističu ponavljanje stupova i kamene kape; u drugome pojedinačne siluete potiču usporedbe sa životinjama. Izraz vilinski dimnjaci obuhvaća te različite prirodne oblike.

Krajolik pod zaštitom UNESCO-a

Göreme i stijenski lokaliteti Kapadokije upisani su na UNESCO-ov Popis svjetske baštine 1985. godine. Upis obuhvaća prirodne oblike i kulturnu baštinu povezanu sa stijenama. Vilinski dimnjaci dio su toga prirodnog okvira, dok uklesane crkve i naselja pokazuju kako su ljudi koristili isti materijal.

UNESCO upozorava na eroziju te na pritisak turizma. Prirodni proces može stvoriti novi kameni oblik, ali izgubljeni oslik ili povijesna prostorija ne nastaju ponovno na isti način. Zato tragove ljudskoga rada i stijene koje ih nose treba promatrati kao povezanu cjelinu.

Savjeti za putnike

Za kretanje uz kamene formacije možete odabrati zatvorenu obuću s potplatom koji dobro prianja. Voda, zaštita od sunca i dodatni sloj odjeće korisna su priprema za boravak na otvorenom. Prognozu je dobro provjeriti prije polaska, a pri odabiru staze uzeti u obzir vlastitu sigurnost na neravnom terenu.

Pri fotografiranju pokušajte promijeniti kadar ostajući na predviđenom putu, umjesto penjanja na stijenu. Poštujte ograde i lokalne oznake te ostavite prolaz drugim posjetiteljima. Za opis područja i njegovih lokaliteta možete se poslužiti službenim vodičem Kapadokije; pristup pojedinim dijelovima provjerite prema aktualnim obavijestima na samome mjestu.