Muzej budućnosti u Dubaiju: što govore oblik, slova i otvor u sredini

Muzej budućnosti u Dubaiju prepoznaje se po srebrnoj prstenastoj zgradi prekrivenoj arapskim pismom. Smješten uz Emirates Towers, kompleks već izvana pokazuje koliko su ovdje povezani arhitektura i ideja ustanove. Zeleni brežuljak, metalna ovojnica i veliki otvor u sredini zamišljeni su kao dijelovi iste priče o Zemlji, ljudima i onome što tek trebamo otkriti. Za razumijevanje te zamisli vrijedi pogledati kako su ti dijelovi izvedeni.

Museum of the Future otvoren je 22. veljače 2022. kao inicijativa zaklade Dubai Future Foundation. Zgrada je zanimljiva i kao građevinski zadatak: trebalo je uskladiti zakrivljenu konstrukciju, prozore u obliku slova i prostor za izložbe.

Muzej budućnosti ukratko

• Država: Ujedinjeni Arapski Emirati
• Grad: Dubai
• Položaj: uz Sheikh Zayed Road i Emirates Towers
• Otvorenje muzeja: 22. veljače 2022.
• Visina zgrade: 77 metara
• Arhitektura: Killa Design
• Inženjerski projekt: Buro Happold
• Kaligrafija pročelja: Mattar bin Lahej

Brežuljak, prsten i praznina

Projekt arhitektonskog ureda Killa Design sastoji se od tri glavna elementa. Zeleni brežuljak predstavlja Zemlju i povezanost s mjestom, vremenom i poviješću. Zgrada iznad njega označuje ljudsku sposobnost stvaranja, dok otvor u njezinu središtu predstavlja nepoznatu budućnost. Tako simboliku oblika objašnjavaju autori projekta.

Praznina u sredini ostavlja mjesto onome što još ne znamo. Prstenasti volumen ima oblik torusa, geometrijskog tijela nalik prstenu, ovdje nepravilno oblikovanog oko eliptične praznine. Kada zgradu gledate iz različitih smjerova, pokušajte razlučiti vanjski obris od tog unutarnjeg otvora. Tako ćete lakše uočiti kako se oba oblika zajedno pojavljuju u silueti.

Brežuljak također ima praktičnu ulogu. Arhitekti su njime podignuli zgradu iznad razine trase metroa i uveli zelenilo u visinu. Ispod ozelenjene površine smješten je dio funkcija kompleksa. Uz srebrni volumen obratite pozornost i na način na koji izlazi iz zelene baze.

Arapska slova koja postaju prozori

Kaligrafiju je oblikovao umjetnik Mattar bin Lahej. Tekstovi na pročelju potječu od šeika Mohammeda bin Rashida Al Maktouma, vladara Dubaija. Govore o zamišljanju i stvaranju budućnosti, inovacijama te djelima koja mogu nadživjeti svoje autore. Čak i ako ne čitate arapski, možete pratiti kako potezi pisma prelaze preko zakrivljene površine.

Slova imaju i građevinsku funkciju: oblikuju prozore kroz koje ulazi dnevno svjetlo. Njihov raspored trebalo je uskladiti s nosivom konstrukcijom kako spojevi čeličnih elemenata ne bi bili vidljivi kroz ostakljenje ili zaklanjali svjetlo. Raspored pisma tako je povezan s izvedbom same zgrade.

Obrise kaligrafskih prozora prati LED rasvjeta. Za promatranje pročelja korisno je razlikovati metalnu površinu od ostakljenih poteza slova: ono što izdaleka izgleda kao crtež na čeliku zapravo otvara zgradu prema svjetlu. Na fotografiji detalja pokušajte obuhvatiti i rub jednog slova, a ne samo niz znakova.

Kako je složena zakrivljena ovojnica

Pročelje obuhvaća 1.024 panela obložena nehrđajućim čelikom. Paneli se razlikuju veličinom i oblikom, a u njih su uklopljeni stakleni dijelovi kaligrafije. Muzej navodi da je u njihovoj izradi korišten robotski potpomognut proces. Iza naizgled jedinstvene metalne površine nalazi se niz zasebno oblikovanih dijelova koji moraju pristajati jedan uz drugi.

Inženjeri Buro Happolda odabrali su čeličnu dijagonalnu mrežu, poznatu kao diagrid. Takav nosivi sustav omogućio je izložbene prostore bez unutarnjih stupova. Pritom je trebalo misliti i na prijevoz: dijelovi konstrukcije morali su biti dovoljno mali da mogu proći gradskim prometnicama prije sastavljanja na gradilištu.

Arhitekti i inženjeri razvijali su zajednički digitalni prototip zgrade. U njemu su usklađivali konstrukciju, katove i pročelje prije izvedbe. Računalni model pomogao je prilagoditi i položaj slova. Model je povezivao nacrt s dijelovima koje je trebalo proizvesti i sastaviti.

Kako zelenilo ostaje na strmim padinama

Krajobrazni projekt izradio je ured Cracknell. Njegov opis objašnjava zašto zeleni brežuljak nije mogao biti izveden jednostavnim nasipanjem zemlje. Na vrlo strmim padinama tlo je trebalo zadržati posebnim sustavima koji ga stabiliziraju, uz ograničavanje težine slojeva iznad građevine.

Za sadnju su birane biljke s malim potrebama za vodom. Navodnjavanje se prilagođava podacima senzora vlage u tlu i lokalnih meteoroloških stanica, a sustav koristi i pročišćenu vodu. Među biljkama su sukulenti otporni na toplinu i sol te lokalna stabla poput ghafa i akacija. Izbor biljaka ovdje je povezan s raspoloživom vodom i uvjetima na padinama.

Pri prilasku vrijedi pogledati odnos staza, zelenih padina i ulaza. Krajobrazni projekt uključuje i vodenu površinu u kojoj se odražava pismo s pročelja. Nemojte se penjati po zasađenim padinama radi boljeg kadra; za promatranje i fotografiranje držite se otvorenih pješačkih površina.

Budućnost kao tema muzeja

Muzej je osnovan kao mjesto istraživanja mogućih budućnosti, povezivanja znanosti i tehnologije te razmjene ideja. Njegov prvi postav obuhvaćao je i izložbu Tomorrow Today, koju je oblikovao Atelier Brückner, studio za izložbeni dizajn. Bavila se područjima poput gospodarenja otpadom, proizvodnje hrane, poljoprivrede, navodnjavanja i planiranja gradova.

Prototipovi i postojeći proizvodi bili su raspoređeni na šesterokutnim izložbenim otocima, uz grafičke prikaze i filmove. Takav odabir približavao je velike teme konkretnim predmetima i postupcima. Posjetitelj je kroz te primjere mogao razmotriti način na koji se proizvodi hrana, troše resursi i uređuje gradski prostor.

Postavi se mijenjaju, pa stare fotografije interijera nisu pouzdan popis sadržaja budućeg posjeta. Muzej u najavi obnove izričito navodi da se prethodne izložbe neće vratiti u istom obliku. Prije dolaska zato odvojite ono što želite vidjeti na zgradi od sadržaja koje tek treba potvrditi u novom postavu.

Savjeti za putnike

Za vanjsko promatranje odjenite se prema prognozi i ponesite vodu te zaštitu od sunca. Obujte udobnu obuću i koristite označene pješačke prilaze. Razgled zgrade izvana planirajte odvojeno od eventualnog ulaska: pogled na pročelje sam po sebi ne potvrđuje da su galerije dostupne.

Prije planiranja ulaska provjerite službenu stranicu muzeja, posebno obavijesti o dostupnosti izložbi i prodaji ulaznica. Tijekom obnove glavne izložbe nisu dostupne za posjet, pa nemojte plan temeljiti na starom prikazu postava ili ponudi posrednika. Provjeru ponovite neposredno prije putovanja, osobito ako vam je unutrašnjost glavni razlog dolaska.

Pri fotografiranju najprije odaberite širi kadar s brežuljkom i otvorom u sredini, a zatim izdvojite kaligrafiju. Ne zaustavljajte se na prolazima i ne prelazite prometnice radi boljeg kuta. Ako planirate ulazak nakon obnove, unaprijed provjerite nova pravila za fotografiranje, torbe i pristupačnost umjesto oslanjanja na uvjete koji su vrijedili za prijašnji postav.