Covent Garden u Londonu: tržnica, Piazza i kazališne priče

Covent Garden u Londonu najlakše je početi upoznavati na Piazzi, trgu oko povijesne tržnice. Pod krovom Market Buildinga danas su štandovi s rukotvorinama, a uz okolne ulice nalaze se trgovine i mjesta povezana s kazalištem. Ime četvrti još podsjeća na samostanski vrt, dok arhitektura govori o planiranom stambenom trgu koji je s vremenom preuzela trgovina. Tržnica i okolne zgrade zadržale su tragove tih ranijih namjena.

Crkveni trijem okrenut prema Piazzi i pročelje Royal Opera Housea pripadaju različitim razdobljima razvoja četvrti. Prolazi kroz tržnicu povezuju šetnju s njezinom dugom trgovačkom prošlošću. Uz povijest trgovanja tu je i dugotrajna veza s izvedbom, od velikog opernog kazališta do prostora namijenjenih uličnim umjetnicima. Konkretan nastup ipak ovisi o trenutku posjeta, pa ga je bolje doživjeti kao mogući susret nego očekivani dio šetnje.

Covent Garden ukratko

• Lokacija: London, Ujedinjeno Kraljevstvo
• Podrijetlo imena: samostanski vrt Westminsterske opatije
• Autor Piazze: Inigo Jones, prema talijanskim urbanističkim uzorima
• Godina 1670.: kraljevska povelja koja formalizira tržnicu
• Godina 1830.: otvorenje tržnice Charlesa Fowlera
• Godina 1974.: preseljenje veleprodajne tržnice u Nine Elms
• Royal Opera House: današnje kazalište otvoreno 1858.
• Apple Market: rukotvorine, antikviteti i kolekcionarski predmeti

Od samostanskog vrta do Jonesove Piazze

Naziv Covent Garden razvio se iz izraza convent garden, odnosno samostanski vrt. Zemljište je u srednjem vijeku pripadalo redovnicima Westminsterske opatije, koji su ovdje uzgajali hranu. Poslije raspuštanja samostana posjed je promijenio vlasnike i dospio u ruke obitelji Bedford. Ime je ostalo i nakon što su vrt zamijenile gradske zgrade.

U prvoj polovici 17. stoljeća četvrti grof od Bedforda angažirao je Iniga Jonesa da oblikuje novi gradski prostor. Jones je iskustva iz Italije prenio u pravilno organiziran trg s kolonadama i reprezentativnim kućama. Piazza je bila zamišljena kao uređena stambena adresa, s crkvom kao dijelom cjeline. Kad danas promatrate raspored oko središnje tržnice, korisno je zamisliti taj raniji plan prije nego što su štandovi i trgovina promijenili način korištenja trga.

Tržnica koja je prerasla svoje mjesto

Trgovanje hranom postupno je zauzelo Piazzu. Kraljevska povelja iz 1670. formalizirala je tržnicu i odredila robu koja se smjela prodavati: voće, cvijeće, korijenje i začinsko bilje. Trg je postajao sve zaposleniji, a stanovnici su se žalili na buku, nečistoću i zakrčene prolaze. Uređena stambena zamisao morala se prilagoditi svakodnevnom poslu prodavača i kupaca.

Charles Fowler projektirao je zgradu tržnice otvorenu 1830. Umjesto improviziranih štandova, trgovina je dobila organiziraniji prostor i sustav najma. Arhitektura je trebala služiti razmjeni robe, s jasnim rasporedom mjesta za prodavače. To objašnjava zašto se zgrada i danas lako čita kao tržnica, iako sadržaj štandova nije jednak nekadašnjem.

Rast veleprodaje s vremenom je postao prevelik za okolne uske ulice. Dostavna vozila i gužve otežavali su rad, a tržnica je 1974. preseljena preko Temze u Nine Elms. Prije preseljenja već su postojali opsežni planovi preuređenja četvrti. Lokalna zajednica usprotivila se zahvatima koji bi ugrozili zgrade i stanovnike. Stanovnici i lokalni radnici organizirali su prosvjede i sudjelovali u javnoj raspravi o planovima.

Apple Market i današnja ponuda

Apple Market nalazi se u Market Buildingu, ali njegovo ime ne znači da je današnja ponuda usmjerena na jabuke. Među robom su ručno izrađen nakit, grafike, akvareli i drugi zanatski predmeti. Postoje i termini posvećeni antikvitetima i kolekcionarstvu. Ponuda ovisi i o danu posjeta.

Uz Apple Market razlikuje se East Colonnade Market, također smješten u zgradi tržnice prema istočnoj strani Piazze. Njegova ponuda obuhvaća, među ostalim, sapune, torbe, nakit i predmete za dom. Ti nazivi pomažu razlikovati dijelove trgovačkog prostora. Ako vas zanima određena vrsta rukotvorina, praktičnije je provjeriti konkretan dio tržnice nego se osloniti samo na opći naziv Covent Garden.

Crkveni portal koji nije ulaz

Crkva sv. Pavla uz Piazzu također je djelo Iniga Jonesa. Njezin trijem s velikim stupovima izgleda kao naglašen glavni ulaz, ali vrata okrenuta trgu zapravo su lažna. Jones je izvorno planirao ulazak s te strane i oltar na zapadu. Raspored je izmijenjen tako da oltar bude na istočnoj strani, a pročelje prema Piazzi zadržalo je svoj arhitektonski oblik.

Lažna vrata možete potražiti već pri pogledu s Piazze. Zgrada ima jednostavan pravokutni volumen i snažan klasični trijem, što je povezuje s Jonesovim planom trga. Crkva je stradala u požaru 1795. i poslije obnovljena, pa današnji izgled ne treba poistovjetiti sa sasvim netaknutom građevinom iz 17. stoljeća. Njezina povezanost s glumcima i kazalištem traje stoljećima; poznata je i kao Actors’ Church, a spomen-ploče podsjećaju na ljude iz kazališnog života.

Royal Opera House i izvedbe izvan kazališta

Na mjestu Royal Opera Housea kazalište postoji od 1732. Današnja je zgrada treća na istoj lokaciji, jer su prethodne dvije uništene požarima. Otvorena je 1858. prema projektu Edwarda Middletona Barryja. Klasično pročelje okrenuto Bow Streetu označava kazališnu povijest koja se razvijala usporedno s trgovinom u okolnim ulicama.

Ista zgrada nije cijelo vrijeme služila istoj svrsi. Tijekom Drugoga svjetskog rata bila je plesna dvorana, a nakon rata postala je trajni dom opernog i baletnog ansambla. Ponovno je otvorena 1946. izvedbom Trnoružice. To je dio povijesti institucije; sam prolazak četvrti ne podrazumijeva ulazak u gledalište ili praćenje predstave.

U tržničkoj zgradi postoje određena mjesta za izvođače, uključujući glazbenike i umjetnike cirkuskih vještina. Za nastup u tom prostoru provode se audicije, dok dijelovi otvorene Piazze imaju drukčiji sustav upravljanja. Ulična izvedba tako ima svoj prostor i organizaciju. Ako zateknete nastup, možete obratiti pozornost na odnos izvođača i publike koja se okuplja oko njega, uz prolaznike koji istodobno nastavljaju svojim putem.

Savjeti za putnike

Za šetnju Covent Gardenom dobro će doći stabilna, udobna obuća: povijesno popločenje uključuje kamene kocke. Ako koristite kolica ili vam je važna ravnija podloga, službene informacije kao pristup tržničkoj zgradi izdvajaju Russell Street s rampama te donji dio James Streeta. Vrijedi unaprijed provjeriti odgovara li taj put vašim potrebama, posebno ako se planirate kretati i kroz pojedine trgovine.

Na otvorenom dijelu Piazze korisno je imati zaštitu od kiše, a pri zaustavljanju radi fotografije ostaviti slobodne prolaze. Ako gledate izvođača, pokušajte stati uz rub okupljene publike kako ne biste presijecali prostor nastupa. Za pojedini štand ili sadržaj provjerite službene informacije Covent Gardena; javni prolaz trgom i dostupnost trgovina ili kazališta nisu ista stvar.