Island - što sam sve naučila o Islandu u 8 godina

Ovaj putopis o Islandu je dio serije od 3 članka:

1. Moj prvi susret s Islandom
2. Što sam sve naučila o Islandu u 8 godina
3. Zanimljivosti o Islandu

Osam godina poslije mog prvog susreta s Islandom, znam sljedeće o Islandu:

1. Na Islandu nije uopće tako hladno kako se misli. Zapadno od otoka prolazi Golfska struja zbog čega temperatura u siječnju u Reykjaviku rijetko bude u nekom „debelom“ minusu, nerijetko se desi da bude toplije nego u Moskvi ili New Yorku! Međutim, ono što zapravo donosi osjećaj hladnoće jesu vjetrovi koji često vrlo intenzivno pušu. Dodatno, zbog Golfske struje koja donosi topao zrak na otok i hladnih zračnih struja koje stižu s Arktika, iznad otoka se vrlo često stvara nestabilno vrijeme s dosta padalina, pa tako izreka na Islandu koju možete naći otisnutu i na majicama kaže: „Ako ti se ne sviđa vrijeme, pričekaj pet minuta.“ Ono što je istina, to je da ljeta nisu naročito topla i zapravo kad god idete na Island, nosite zimsku jaknu jer može vam i po ljeti zatrebati.
2. Na Island vam se ne isplati nositi kišobran, vrlo brzo će ga vjetar potrgati. Ali, tamo možete kupiti odlične kabanice i sve što je otporno na vjetar i zimu pa ne propustite kupovinu takvih proizvoda. Preporučujem i njihove popularne zimske veste, tzv. lopapeyse. Izrađene od vune islandskih ovaca, imaju u sebi zapravo dva sloja: iznutra vas griju, a izvana štite od padalina. Nevjerojatno tople i dopadljive. Slažem se da nisu prejeftine (ništa na Islandu nije prejeftino, upravo suprotno!), ali su isplativa investicija i bit ćete zaštićeni od zime kao onaj, kod nas rado spominjan, lički medvjed! :-). Osim toga, ne nosite štikle, haljine i sličnu odjeću, neće vam trebati. To ne znači da je oni ne nose, ali nitko vas neće čudno gledati ako sportski obučeni uđete u bar. A mi nismo kao oni, nama  je hladno u haljinama na Islandu, oni si kao sjevernjaci mogu dopustiti da bosonogi hodaju po barovima. Mi odmah dobijemo upalu pluća. Nama treba slojevita odjeća, dobra jakna, dobre gležnjače ili trekking tenisice, kapa, kabanica i ruksak. Dobro će doći i rukavice, naročito u hladnijim mjesecima!
3. Već godinama Island, kao i općenito nordijski krug zemalja, skoro da ne poznaje gotovinsko plaćanje: od kruha u pekari do toilettea na nekoj turističkoj lokaciji, sve možete platiti karticom, pa imajte to na umu. Isto tako, ne zaboravite kad se vraćate s otoka, da Island nije službeni član EU (makar je povezan trgovinskim sporazumima) pa imate pravo na povrat poreza iz šopinga na otoku. Popunite tax free obrazac prije leta nazad i predate na aerodromu. I ne tražite gotovinu na aerodromu jer će vam oduzeti porez na gotovinsku isplatu, neka vam radije vrate tax free na karticu. Za jedno mjesec dana sjest će vam cijeli iznos na nju.
4. Želite iskusiti Auroru borealis? Naravno, jedinstven prirodni fenomen toliko veličanstven i grandiozan upravo je jedan od razloga zbog čega mnogi putuju na Island gdje doista imate velike šanse da je doživite – od mojih 5 jesenskih Islanda samo je jednom nisam vidjela. Ovime sam naznačila kad putovati na Island ako želite vidjeti „polarnu svjetlost“ – od rujna pa do ožujka, dragi putnici, u zimskim mjesecima. Kad se od proljeća dan počne brzo produžavati, više tu priliku nećete imati. Topliji mjeseci su pak vrijeme za odlazak na tzv. „kitogled“.
5. Pripremite se na visoke, ali stvarno visoke cijene. Primjerice, pizzu ćete u Reykjaviku platiti oko 200 kuna, malo pivo oko 80 kn, kavu oko 30-40 kn, juhu oko pedesetak kuna, itd. (inače službena valuta je naravno islandska kruna, malo je „milostivija“ zadnjih dvije godine i tečaj je nešto bolji, ali računajte da idete u jednu od dvije-tri najskuplje europske zemlje). Možete proći povoljnije ako kupujete hranu u trgovini, tipa Bonus (nešto kao Lidl), ali jedete li po restoranima, brzo ćete ustanoviti da je to (pre)skup hobi.
6. Pretražujete hotele i želite naći pristojan hotel? Nemojte gledati kategorizacije: u skandinavskom i nordijskom krugu zemalja kategorizacije u smislu kako ih mi poznajemo ne postoje. Ali, razne stranice da bi nama olakšali snalaženje, kategoriziraju smještaje po europskim uzusima pa se tako može dogoditi da vas odbije nešto s tri ili čak dvije zvjezdice, a bez ikakvog razloga. Naime, i najlošiji skandinavski hotel bit će bolji od onog talijanskog od 3* ili čak 4* - uvijek vrlo korektan smještaj, skandinavski minimalizam u interijeru, uredno, čisto, moderno, dobri doručci sa svim onim što treba biti + ponuda ribe prisutna. Plus riblje ulje uz doručak :-) (oni ga stalno piju i moram reći da je njihovo riblje ulje sjajno, uopće ne vonja kako znamo i s guštom ga tamo pijem, a i kupujem).
7. Na Islandu, jer on je ipak ispod Arktičkog kruga, ne postoji kompletna noć kad stignu zimski dani, niti kompletan dan u lipnju. Ali, negdje oko rujna dan će se početi brzo skraćivati i negdje početkom prosinca pa do kraja siječnja dnevno će imati oko 4 sata svjetlosti. Ista stvar se počne dešavati u svibnju prema lipnju kad će se desiti obratna stvar. Sreća pa hoteli imaju debele zavjese, uobičajeno za sjeverne destinacije.

Pročitajte i treći dio putopisa o Islandu...

Niste pročitali prvi dio putopisa o Islandu?

Alma Smojver, voditeljica putovanja