Praški dvorac – najveći drevni dvorac na svijetu u Guinnessovoj knjizi rekorda

Praški dvorac u brojkama i činjenicama

• Početak gradnje: 9. stoljeće
• Površina kompleksa: oko 70.000 m² (najveći drevni dvorac na svijetu prema Guinnessovoj knjizi rekorda)
• Arhitektonski stilovi: romanički, gotički, renesansni, barokni
• Glavne znamenitosti: katedrala sv. Vida, Zlatna ulica, palače i vrtovi
• Službena funkcija: rezidencija predsjednika Republike Češke
• Najpoznatiji artefakti: češki krunski dragulji
  
  

Praški dvorac – grad u gradu s tisućljetnom poviješću

Izdižući se iznad rijeke Vltave na brdu Hradčany, Praški dvorac dominira gradom i priča priču dugu više od tisuću godina. Njegova monumentalna veličina upisana je u Guinnessovu knjigu rekorda – s površinom od približno 70.000 m² smatra se najvećim drevnim dvorcem na svijetu. No, dvorac nije samo skup impresivnih zidina: to je simbol češke državnosti, političko središte i jedno od najposjećenijih mjesta u Europi.

Kompleks je toliko velik da se doima poput malog grada, s palačama, katedralama, muzejima, galerijama i vrtovima. S njega se pruža jedan od najljepših pogleda na Prag, a atmosfera mijenja svoje lice u svako doba dana – od ranih jutarnjih sati kada je tišina gotovo opipljiva, do večeri kada svjetla grada stvaraju bajkovitu kulisu.

Povijest i razvoj Praškog dvorca

Praški dvorac osnovan je u 9. stoljeću, a od tada je neprekidno rastao i mijenjao se. Bio je sjedište dinastije Přemyslovića, a kasnije i Habsburgovaca. U njemu su stolovali češki kraljevi, rimsko-njemački carevi, a danas je službena rezidencija predsjednika Republike Češke.

Poseban pečat ostavio je car Karlo IV., koji je u 14. stoljeću započeo gradnju katedrale sv. Vida, simbola dvorca i Praga. Kasniji vladari obogaćivali su kompleks palačama i vrtovima, pa danas dvorac objedinjuje elemente romaničkog, gotičkog, renesansnog i baroknog stila. Upravo zbog tog slojevitog razvoja, svaki kutak dvorca priča drugačiju arhitektonsku priču.

Katedrala sv. Vida – krunidbeno i duhovno središte

Najveća atrakcija unutar zidina je katedrala sv. Vida, gotičko remek-djelo čiji tornjevi oblikuju prepoznatljiv horizont Praga. Ovdje su se stoljećima odvijale krunidbe čeških kraljeva i kraljica, a u kripti počivaju biskupi i vladari.

Posebno se ističe kapela sv. Vjenceslava, posvećena zaštitniku Češke. Zidovi ukrašeni poludragim kamenjem skrivaju vrata koja vode do riznice s češkim krunskim draguljima. Najpoznatiji među njima je kruna sv. Vjenceslava iz 1347. godine, koja se koristi isključivo u posebnim prilikama. Vrata riznice zatvorena su sa sedam brava, a ključeve čuvaju sedmorica najviših državnih dužnosnika – tradicija koja i danas budi divljenje i znatiželju.

Zlatna ulica – bajkovita strana dvorca

Na sjevernoj strani dvorca nalazi se Zlatna ulica, niz malenih šarenih kućica koje su nastale u 16. stoljeću. Nekada su u njima živjeli vojnici i zlatari, a kasnije i umjetnici. Kućica br. 22 postala je posebno poznata jer je u njoj živio Franz Kafka, jedan od najvažnijih književnika 20. stoljeća, koji je upravo ovdje napisao zbirku priča Seoski liječnik.

Iako su kućice malene, njihov šarm je ogroman. Danas u njima nalazimo galerije, male trgovine i muzejske postave, a šetnja Zlatnom ulicom pruža osjećaj povratka u neko drugo, bajkovito vrijeme.

Palače i dvorane unutar Praškog dvorca

Praški dvorac obuhvaća niz palača i svečanih dvorana. Stara kraljevska palača poznata je po Vladislavskoj dvorani, jednom od najvećih gotičkih prostora svojega vremena, gdje su se nekoć održavali kraljevski banketi i viteški turniri. Nova kraljevska palača i Belvedere pokazuju renesansnu i baroknu raskoš.

Posebno mjesto zauzima palača Lobkowicz, jedina privatna palača unutar kompleksa, u kojoj se čuvaju vrijedne umjetničke zbirke i glazbeni rukopisi Mozarta i Beethovena.

Unutar dvorca smještena je i Španjolska dvorana, čuvena po svojoj raskoši i danas mjesto održavanja svečanih koncerata i državnih prijema.

Zanimljivosti i legende Praškog dvorca

Povijest dvorca obilježena je i dramatičnim događajima. Najpoznatija je praška defenestracija iz 1618. godine, kada su pobunjeni plemići izbacili carske namjesnike kroz prozor dvorca. Taj događaj bio je neposredni povod za izbijanje Tridesetogodišnjeg rata, jednog od najkrvavijih sukoba u europskoj povijesti.

Legende prate i toranj Daliborka, nekadašnju tamnicu, u kojoj je prvi zatvorenik Dalibor prema predaji svirao violinu i postao simbol borbe za pravdu.

Osim povijesnih priča, dvorac očarava i prirodnim ljepotama. Njegovi vrtovi, poput Kraljevskog i Južnih vrtova, pružaju mir i tišinu, a istovremeno otkrivaju nezaboravne panorame Praga.

💡Savjet za putnike

Praški dvorac toliko je prostran da se lako može doživjeti kao grad u gradu. Preporuka je odvojiti dovoljno vremena za obilazak i nositi udobnu obuću jer šetnja podrazumijeva uspon i dugačke staze. Nemojte propustiti vidikovce unutar kompleksa – s njih se pruža jedan od najljepših pogleda na Prag, a fotografije snimljene ovdje ostaju dragocjena uspomena.