Bergen u Norveškoj: drvene kuće Bryggena i hanzeatska luka

Bergen u Norveškoj prepoznatljiv je po Bryggenu, nizu drvenih kuća okrenutih luci Vågen. Šiljasti zabati i obojena pročelja okrenuti su luci, ali iza njih se četvrt nastavlja u dubinu, kroz uske prolaze i nekadašnja skladišta. Tu se stoljećima trgovalo sušenom ribom, a raspored kuća još pokazuje kako su trgovci povezivali stanovanje i posao.

Uz istu se luku nalaze kraljevska utvrda Bergenhus i riblja tržnica. Trgovačke kuće, kraljevske dvorane i prodajni prostor ribe razvijali su se jedni uz druge na obali.

Bergen i Bryggen ukratko

• Država: Norveška
• Grad: Bergen
• Povijesna luka: Vågen
• Povijesna četvrt: Bryggen, nekadašnje hanzeatsko trgovačko uporište
• UNESCO upis: 1979., Bryggen
• Veliki požar: 1702., nakon kojeg je Bryggen ponovno izgrađen
• Zanimljivost: Håkonova dvorana građena je od 1247. do 1261. za kralja Håkona Håkonssona.

Bryggen: što se nalazi iza pročelja uz luku

S obale vidite niz uskih pročelja, dok se parcele iza njih protežu daleko od vode. Prolazi između zgrada otkrivaju stražnje dijelove sklopova, drvene galerije i dvorišne prostore koje s glavne šetnice nije moguće sagledati.

Takav raspored odgovarao je životu trgovačkog uporišta. Prostori uz luku služili su uredima i stanovanju, iza njih nalazila su se skladišta, a u dubini parcele zajedničke prostorije i kuhinje. Kamena spremišta u stražnjem dijelu pružala su vrijednoj robi zaštitu od požara. U četvrti s toliko drva vatra je bila trajna prijetnja, pa razlika između drvenih kuća i kamenih spremišta ima sasvim konkretno objašnjenje.

U tim se prolazima nalaze radionice, male trgovine i galerije. Zlatari, umjetnici i tekstilni dizajneri koriste prostor koji je nekad služio drukčijoj trgovini. Izlozi i otvorena vrata daju četvrti svakodnevni ritam, dok uski hodnici između kuća zadržavaju mjerilo starog naselja.

Kako je sušena riba povezala Bergen s Europom

Hanzeatski trgovci imali su u Bergenu svoje trgovačko predstavništvo, poznato kao Kontor. Tijekom 14. stoljeća učvrstili su položaj u trgovini ribom sa sjevera Norveške. Izvozili su sušenu ribu i riblje ulje, a u suprotnom smjeru dolazili su žito, brašno, slad i pivo.

Sušena riba bila je roba koja je mogla podnijeti dug transport i skladištenje. Bergen je povezivao sjeverne ribarske krajeve s tržištima drugih europskih zemalja, pa je uz obalu nastao prostor za prihvat robe, njezino čuvanje i sklapanje poslova. Dugi nizovi skladišta služili su prihvatu i čuvanju te robe.

Njemački trgovci živjeli su unutar posebne zajednice s vlastitim pravilima. Njihov se svakodnevni život odvijao u istoj četvrti u kojoj su radili, uz zajedničke prostorije za sastajanje i jelo. Naziv Schøtstuene odnosi se na takve okupljališne prostorije, koje su dio muzejske priče o Hanzi. Trgovačka moć Bryggena tako se može razumjeti i kroz organizaciju života, a ne samo kroz količinu prodane ribe.

Požari, obnova i UNESCO-ova zaštita Bryggena

Požar 1702. teško je oštetio Bergen, a izgled sačuvanog Bryggena uglavnom potječe iz obnove nakon toga događaja. Graditelji su se držali ranijeg rasporeda i tradicionalnih postupaka. Zbog toga su novije kuće nastavile srednjovjekovnu strukturu četvrti, iako sama drvena građa nije sva iz istog razdoblja.

Bryggen je 1979. uvršten na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Zaštita se odnosi na povijesnu četvrt i njezin način gradnje, uključujući odnos kuća, prolaza i dvorišta.

Još jedan požar, 1955., otvorio je prostor za velika arheološka istraživanja. Nalazi iz tla otkrili su predmete svakodnevnog života srednjovjekovnoga grada, a dio te građe čuva Bryggens Museum. Muzej tako obrađuje i ono što ispod današnjih kuća nije vidljivo tijekom šetnje.

Bergenhus: kamene dvorane kraljevskoga Bergena

Na kraju lučke obale uz Bryggen nalazi se Bergenhus, sklop srednjovjekovnih građevina, kasnijih utvrđenja i parkovnih površina. U 13. stoljeću ondje se razvijalo kraljevsko sjedište. Håkonova dvorana građena je između 1247. i 1261. za kralja Håkona Håkonssona, kao prostor kraljevskog boravka i svečanosti.

Njezina kamena pročelja bitno se razlikuju od drvenih trgovačkih kuća. Godine 1261. u dvorani se održala svadba kraljeva sina Magnusa i danske princeze Ingeborg. Takvi događaji pokazuju zašto je Bergen bio važno političko središte, uz svoju trgovačku ulogu.

Bergenhus je poslije dobivao vojne funkcije, a zgrade su prolazile kroz oštećenja i obnove. Unutar sklopa nalazi se i Rosenkrantzov toranj. Vanjski prostor utvrde i pojedinačni muzejski prostori imaju različite uvjete pristupa, što je dobro razlikovati pri pripremi posjeta.

Crkva svete Marije i riblja tržnica

Iza Bryggena nalazi se Mariakirken, crkva svete Marije iz 12. stoljeća, koju gradska turistička zajednica navodi kao najstariju sačuvanu zgradu Bergena. Kamena crkva s dva tornja pripada istom povijesnom okruženju, ali njezina je namjena drukčija od skladišta i kraljevskih dvorana. To je bogoslužni prostor, pa razgled unutrašnjosti ovisi i o crkvenim obredima.

Na drugom dijelu luke riblja tržnica nastavlja tradiciju trgovanja koja seže u 13. stoljeće. Uz ribu i druge morske proizvode prodaju se voće i povrće. Zatvorena tržnica Mathallen otvorena je 2012., a zajedno s vanjskim prodajnim prostorom pokazuje kako je stara djelatnost dobila suvremeni okvir. Mjesto prodaje i restoranska ponuda tu se susreću na istoj obali.

Savjeti za putnike

U Bryggenu obratite pozornost na podlogu: uz pročelja je kameno popločenje, dok su prolazi između kuća mjestimice drveni. Pri kiši hodajte pažljivije, a za šetnju ponesite vodootpornu jaknu. Uska vrata, stube i neravne površine u pojedinim trgovinama otežavaju pristup osobama smanjene pokretljivosti, pa dostupnost konkretne lokacije provjerite prije ulaska.

Za fotografiranje se odmaknite od ulaza u radionice i ostavite prolaz drugima. U crkvi poštujte obrede i upute o razgledu, a na tržnici prije narudžbe pogledajte odnosi li se istaknuta cijena na porciju ili težinu. Informacije o dostupnosti, muzejima i posjetu četvrti objavljuje službena turistička stranica Bergena.